Na pretilost utječe kvaliteta, a ne količina konzumirane hrane

Gojaznost ne mora nužno biti rezultat unosa prevelike količine hrane u organizam, pokazala je studija američkih znanstvenika koji “epidemiju pretilosti” u Americi pripisuju procesuiranim ugljikohidratima koji uzrokuju kaos u metabolizmu.

Po mišljenju grupe stručnjaka na čelu s Davidom Ludwigom, endokrinologom na Harvardu i u bostonskoj dječjoj bolnici, stvarni problem zapravo nije u konzumiranju pretjerane količine hrane. Oni smatraju da su glavni krivci za gojaznost “moderne prehrambene navike koje karakterizira pretjerana konzumacija hrane s velikim glikemijskim indeksom, posebice procesuiranih, brzo probavljivih ugljikohidrata”.

Pojasnili su da konzumiranje velikih količina prerađenih i škrobnih ugljikohidrata utječe na niz hormonalnih i metaboličkih promjena koje u organizmu rezultiraju skladištenjem viška energije u obliku masti.

Znanstvenici tvrde da će kvaliteta hrane koju osoba konzumira, a ne njezina količina utjecati na to hoće li se pojedinac udebljati i na kraju razviti pretilost. Tipičan primjer su prženi krumpirići, pečeni krumpiri, bijelo tijesto i riža, žitne pahuljice i zašećerena pića.

– Takva vrsta namirnica uzrokuje hormonalni odgovor koji iz temelja mijenja naš metabolizam, potiče pohranu masnoća, dobivanje na težini i pretilost, napisali su znanstvenici u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.

– Da bismo razumjeli epidemiju pretilosti moramo shvatiti na koji način hrana koju unosimo u organizam utječe na naše hormone i metabolizam.

Znanstvenici priznaju da u konačnici pretilosti pridonosi i današnji sjedilački način života i izostanak kretanja i tjelovježbe.

Po američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, u Sjedinjenim Državama je pretilo više od 40 posto odraslih, što znači da su podložni “povećanom riziku od razvoja bolesti srca, dijabetesa tipa 2, nekih vrsta raka i od moždanog udara”.