NA DANAŠNJI DAN: Velika povelju sloboda, Karl Marx, Napoleon I. Bonaparte, Henryk Sienkiewicz, Vijeće Europe, u Zagrebu Eurosong, Svjetski dan primateljstva

Created with GIMP

1215. – Ivan Bez Zemlje prihvatio ‘Veliku povelju sloboda’

MAGNA CHARTA, 1215.

Mir koji je engleski kralj John (Ivan Bez Zemlje) sklopio s papom Inocentom III., prema kojem je Engleska postala papin feud, a engleski kralj njegov vazal, porazi koje je doživljavao u Francuskoj izgubivši sve svoje posjede, te grubi način njegove vladavine, 1215. godine potakli su englesko plemstvo na ustanak zbog kojega je kralj bio prisiljen sklopiti ‘Veliku povelju sloboda’ (Magna charta libertatum). Ovaj dvostrani ugovor između kralja i plemstva smatra se prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske. Kralj je morao prihvatiti uvjete koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. ‘Velika povelja sloboda’ potvrđivala je važnost principa dovođenja kraljeve vlasti u okvire zakona.

1818. – Karl Marx, filozof

Karl Marx

Karl Heinrich Marx (Trier, Njemačka 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački filozof. Karl Heinrich Marx bio je utjecajan njemački filozof, politički ekonomist, te revolucionar, organizator Međunarodne udruge radnika. Iako je doktorirao filozofiju, puno se više bavio političkom aktivnošću i spisateljskom djelatnošću, a posebno ekonomijom. Težio znanstvenoj analizi i kritici kapitalizma i smatra se jednim od najutjecajnijih teoretičara socijalizma i komunizma. Njegove teorije bude i do danas brojne kontroverzne. Glavno Marxovo djelo je ˝Kapital˝ u tri knjige, koje se bavi ekonomskom problematikom. Drugo njegovo djelo, važnije za filozofiju, su ˝Ekonomsko-filozofski rukopisi˝. Od djela koja je Marx napisao s Friedrichom Engelsom važnija su ˝Njemačka ideologija˝ i ˝Manifest Komunističke partije˝. Veći dio života Marx i Engels su blisko surađivali. Engels je uvijek priznavao Marxu vodeću ulogu u izgradnji teorije koju su obojica zastupali. Ipak, većinu filozofskih tekstova ˝marksizma˝ napisao je Engels, dok se Marx puno više bavio ekonomskom problematikom. Poslije sloma Pariške Komune Marx je prebjegao u London, gdje je i ostao sve do svoje smrti.

1821. – Napoleon I. Bonaparte, francuski vojskovođa, državnik i car

Napoleon I. Bonaparte

Napoleon Bonaparte umro je 5. svibnja 1821. od raka na želucu i pokopan je na Svetoj Heleni. Godine 1840. njegovi su ostaci preneseni u Pariz na zahtjev kralja Luja-Filipa i sahranjeni su u Domu Invalida, gdje se i danas nalaze. Nekoliko ljudi iz pratnje sačuvalo je za uspomenu uvojke Napoleonove kose. Šezdesetih godina 20. stoljeća, znanstvenici su suvremenim metodama analizirali jedan od tih uvojaka. U kosi su otkrivene značajne količine otrova arsena. Posumnjalo se da su Britanci sustavno trovali Napoleona. Daljnjim istraživanjem i analizama otkriveno je da je zelena boja kojom su u to vrijeme bojali zidove sadržavala arsen. Soba u kojoj je živio Napoleon bila je obojana takvom zelenom bojom.

Henryk Sienkiewicz – 1846.

Henryk Adam Aleksander Pius Sienkiewicz (Wola Okrzejska, Poljska, 5. svibnja 1846. – Vevey, Švicarska, 15. studenog 1916.), poljski književnik.

Henryk Sienkiewicz

Studirao je filologiju u Varšavi, a s putovanja po Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj slao je poljskim novinama putopise pod pseudonimom Litwos. Proputovao je Ameriku, Europu i Afriku.

Nakon povratka u Poljsku, posvetio se proučavanju povijesti, a to je rezultiralo velikom trilogijom o Poljskoj sredinom 17. stoljeća: “Ognjem i mačem”, “Potop” i “Gospodin Wolodyjowski”.

Nakon što je izdan roman Quo vadis? 1895., Sienkiewicz je nagrađen godine 1905. Nobelovom nagradom za književnost. Neizmjerno je bio popularan u Poljskoj. Godine 1900. je nacionalnim doprinosima skupljeno dovoljno sredstava da mu se kupi dvorac u kojemu su živjeli njegovi preci.

1949.- Osnovano Vijeće Europe

Idejni začetnik Vijeća Europe, međunarodne organizacije čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu, je Winston Churchill, koji je u svom predavanju na Sveučilištu u Zurichu 1946. izložio ideju od Sjedinjenim Državama Europe, po uzoru na SAD. Vijeće Europe službeno je osnovano 5. svibnja 1949. Londonskim ugovorom, usuglašenim između deset izvornih država članica. Taj je ugovor poznat i kao Statut Vijeća Europe

Vijeće Europe utemeljile su 5. svibnja 1949. u Londonu deset europskih država, želeći učvrstiti demokraciju, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava na europskom kontinentu kako se strahote dvaju svjetskih ratova više nikad ne bi ponovile. U studenome 1950. u Rimu usvojena je Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, u skladu s kojom je 1959. utemeljen Europski sud za ljudska prava. Završetkom hladnog rata, Vijeće Europe se nametnulo kao glavni politički forum za trajni dijalog i suradnju sa zemljama istočne i srednje Europe koje su izabrale demokratski oblik upravljanja državom. Ta nova uloga VE kao čuvara demokratske stabilnosti potvrđena je Bečkim sastankom na vrhu 1993. godine.

1955. – Zapadna Njemačka postala potpuno nezavisna država

Zapadna Njemačka je najčešći naziv za Saveznu Republiku Njemačku od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnog ujedinjenja 1990. godine, kada je Istočna Njemačka postala dio Zapadne. Međutim, tek 5. svibnja 1955. Zapadna Njemačka dobiva status potpuno nezavisne države od strane zapadnih sila, prvenstveno SAD-a i Velike Britanije.

 

1990. – U Zagrebu održan 35. Eurosong

Nakon što je na Eurosongu 1989. u Švicarskoj pobijedila grupa Riva s pjesmom “Rock Me”, Hrvatska je postala domaćinom 35. izbora za pjesmu Europe, koji se održao 5. svibnja 1990. godine u Zagrebu.
U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupilo je 22 izvođača, a pobijedio je Talijan Toto Cutugno s pjesmom “Insieme: 1992” (Zajedno: 1992.). Hrvatska predstavnica bila je Tatjana Matejaš Tajči, koja je završila na 7. mjestu.

Svjetski dan primateljstva

Institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije te Ujedinjenih naroda ističu na ovaj dan važnost primaljstva u popravljanju globalne situacije, ali i ulogu koju primalje imaju u rješavanju specifičnih problema u svakoj zajednici. Ovaj dan posvećen je prije svega podizanju svijesti o uvjetima koji se trebaju popraviti, o unapređenju prava budućih majki i novorođenčadi pri porođaju te o ključnoj ulozi primaljstva u promicanju podizanja kvalitete uvjeta u kojima novi život dolazi na svijet.