NA DANAŠNJI DAN: Velázquez, električna stolica, Adolf Tkalčević, Andy Warhol, Dužijanca, Andy Warhol, Venecijanska Mostra, prva atomska bomba, Beatlesi, World Wide Web, Savka Dabčević-Kučar, Domić Marijan
Diego de Velázquez, slikar – 1660.
Diego Velasquez
Diego Rodríguez de Silva y Velázquez (06.06.1599.,Sevilla -06.08.1660,Madrid),poznatiji kao samo Diego Velázquez. Bio je španjolski slikar koji je bio vodeći umjetnik na dvoru kralja Filipa IV.. Bio je najvažniji portretist baroka i slikar scena od povijesnog I kulturnog značaja. Slikao je portrete španjolske kraljevske obitelji, značajne osobe iz cijele Europe, ali i običnog puka u brojnim scenama. Velázquez stvara značajna djela u kojima započinje svoj izričaj pažljivog realizma. (06.06.1599.,Sevilla -06.08.1660,Madrid),poznatiji kao samo Diego Velázquez. Bio je španjolski slikar koji je bio vodeći umjetnik na dvoru kralja Filipa IV.. Bio je najvažniji portretist baroka i slikar scena od povijesnog I kulturnog značaja. Slikao je portrete španjolske kraljevske obitelji, značajne osobe iz cijele Europe, ali i običnog puka u brojnim scenama. Velázquez stvara značajna djela u kojima započinje svoj izričaj pažljivog realizma.
Prva električna stolica – 1888.
električna stolica
Električna stolica je popularni naziv za izvršenje smrtne kazne elektrokucijom, u kojoj je osuđenik posjednut u stolac podvrgnut djelovanju električne struje. Izumio ju je njujorški zubar Alfred P. Southwick, godine 1888, kad je država New York tražila tehnologiju usmrćivanja osuđenika na smrt koja bi bila humanija zamjena za nečovječno vješanje.
Prvi puta elektrokucija je izvedena u New Yorku u SAD-u 6. kolovoza 1890. godine nad osuđenikom Williamom Kemmlerom u zatvoru Auburn. Prva žena ubijena na ovaj način bila je Martha Place, pogubljena 20. travnja 1899 u zatvoru Sing Sing u New Yorku.
Adolfo Veber Tkalčević, hrvatski filolog – 1889.
Dana 6. kolovoza 1889. godine u Zagrebu je umro Adolfo Veber Tkalčević, hrvatski filolog, književnik, književni kritičar i estetičar
Adolfo Veber Tkalčević rođen je 11. svibnja 1825. u Bakru. Završio je filozofiju u Zagrebu, bogosloviju u Pešti, a slavistiku u Beču. Nastavio je zasade Gajeva ilirizma, Vjekoslava Babukića i Antuna Mažuranića, ali se udaljio od Gajeva nastojanja vezivanja uz V. Karadžića.
Adolfo Veber Tkalčević
Važan je kao jedan od pripovjedača koji sredinom 19. stoljeća prekida praksu turske novele i romantične proze uvodeći realističke značajke u hrvatskoj književnosti. Njegovi estetički nazori s klasicističkom pozadinom utjecali su na njegove filološke radove i mnoga rješenja u normizaciji hrvatskog književnog jezika. Autor je prve sintakse književnoga jezika u Hrvata ‘Skladnja ilirskoga jezika’ izdane 1859. u Beču.
Priredio je nekoliko školskih čitanki i pisao gramatike hrvatskoga i latinskoga jezika za srednje škole. Njegova ‘Slovnica hervatska’ iz 1871. služila je kao srednjoškolski udžbenik, te kao norma i kodifikacija tadašnjega književnog jezika. Obranu ilirskoga shvaćanja o književnom jeziku objavio je u Vijencu 1884.. pod naslovom ‘Brus jezika ili zagrebačka škola’.
Nakon Babukića i Antuna Mažuranića, postaje predvodnikom zagrebačke filološke škole. Od Veberovih djela iz lijepe književnosti najvredniji su njegovi putopisi. U zasebnim knjigama objavljeni su ‘Put na Plitvice’, ‘Listovi o Italiji’ i ‘Put u Carigrad’.
Prva Dužijanca – 1911.
Dužijanca
Dužijanca je žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata. Ovo žetveno slavlje je “izraz žive vjere i zahvalnosti Trojedinomu Bogu obojeno katoličkim hrvatskim identitetom i kulturnim izričajem”.
Danas je to i kulturni projekt, koji traje od 25. travnja do posljednjeg tjedna u kolovozu.
Prva, crkvena, je organizirana 1911., a prva “gradska” je održana 1968., a obije svečanosti su ujedinjene 1993.
Andy Warhol, slikar 1928.
Andy Warhol, Pittsburgh, 6. kolovoza 1928. – New York, 22. veljače 1987., američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj rusinskog podrijetla.
Andy Warhol
U prvoj polovici 60-ih godina postaje vodeća ličnost pop arta, umjetničkog pokreta koji se služi ikonografijom i tiskarskim tehnikama masovne kulture. Prikaze predmeta masovne potrošnje umnožava i izvodi u sitotisku (Campbell-juha, Coca Cola, Brillo sapuni). Kasnije uvećava portrete tzv. super-zvijezda, prikazujući ih u smjelim kromatskim kontrastima (Elvis Presley, Marilyn Monroe, Elizabeth Taylor…).
Producirao je prvi album utjecajne rock-grupe Velvet Underground te pokrenuo reviju “Interview” i vlastitu televizijsku stanicu. U studiju “The Factory” snima avangardne, tzv. underground-filmove (“San”, “Djevojke iz Chelsea”, “Empire State Building”). Objavio je knjigu “POPism” i zbirku fotografija “America”.
Preživio je atentat koji je na njega izvršila radikalna feministkinja Valerie Solanas nakon čega se nije nikada zdravstveno oporavio.
Prva Venecijanska Mostra – 1932.
Venecijanski filmski festival (Mostra Internazionale de Arte Cinematografica) održava se svake godine u kasnom kolovozu i/ili ranom rujnu u povijesnom Palazzo del Cinema na Lungomareu Marconi, na otočiću Lido u Veneciji. Glavna nagrada festivala je “Zlatni lav” (Leone d’Oro). Filmski festival u Veneciji jedan je od najstarijih na svijetu; prvi je održan na današnji dan 1932. godine.
Prva atomska bomba -1945.
atomska bomba
U srpnja 1945. u okviru Projekta Manhattan, SAD je uspješno detonirao prvu atomsku bombu u Novom Meksiku. U kolovozu iste godine baciti će atomsku bombu nazvanu “Little Boy” (Mali dječak) na japanski grad Hirošimu i pritom usmrtiti 200.000 ljudi.
Manhattan je bio tajni projekt američke vlade tijekom Drugog svjetskog rata s jedinim ciljem izrade atomske bombe. Projekt je započet 1941., nakon što su porasle bojazni kako bi nacistička Njemačka prva mogla izraditi taj novi tip oružja. U američkom gradiću Los Alamosu u Novom Meksiku, okupljeni su najbolji svjetski fizičari i inženjeri koji su pod vodstvom američkog fizičara njemačkog porijekla, Roberta Oppenheimera, izradili i uspješno testirali prvu atomsku bombu.
Nažalost, nismo izvukli pouku iz posljedica tog događaja. I danas se provode nuklearni pokusi, a nuklearno oružje diljem svijeta spremno je za uporabu u slučaju sukoba.
Od bombardiranja Hirošime i Nagasakija do danas proizvedeno je oko 128.000 nukleranih bombi (projektila) različite razorne moći, a još danas ih je uoklo 17.300 širom svijeta spremno za uporabu. Od toga je oko 94 posto u posjedu Rusije i SAD-a. Taj potencijal nije jeftin – primjerice samo SAD će do 2022. godine izdvojiti za cjelokupan program nuklearnog naoružanja oko 640 milijardi USD!
Izdan album Help! od Beatlesa – 1965
Bend The Beatles je najpopularnija i najutjecajnija grupa u povijesti popularne glazbe. Njihove pjesme dominirale su 1960-ih godina kada su ljudi vjerovali da glazba može promijeniti svijet, a skladateljska vještina Lennona i McCartneya omogućila je da njihova glazba i dalje živi. Njihove pjesme još uvijek imaju utjecaja na mnoge današnje glazbenike.
Beatlesi
Prvi nastupi uživo počeli su u klubovima Liverpoola i okolici. Njihove žive izvedbe bile su uzbudljivo iskustvo u odnosu na ozbiljne i krute izvođače koji su prevladavali u popularnoj glazbi tog vremena. Slava The Beatlesa temeljila se na skljadateljskoj vještini Johna Lennona i Paula McCartneya. U početku su obojica pisali tradicionalne rock and roll pjesme o prijateljstvu i ljubavi, no kako se taj tandem razvijao, njihove pjesme su postale raznovrsnije.
U ožujku 1957. John Lennon formira skiffle (izvođenje folka, jazza i bluesa) sastav koji se zove “The Quarrymen”. Pet dana kasnije susreo se sa gitaristom Paulom McCartneyem, koji je dolazio iz Wooltona i pozvao ga da mu se pridruži u sastav. 6. veljače 1958. mladi gitarista George Harrison pozvan je u sastav na promatranje. Na McCartneyevo insistiranje Harrison je u sastav primljen nakon jedne probe u ožujku 1958. gdje je svirao prvu gitaru. U to vrijeme su Lennon i McCartney obojica jedan period svirala ritam gitaru. U siječnju 1960., Lennonov prijatelj iz škole Stuart Sutcliffe, dolazi u sastav i svira bas-gitaru i tada su se počeli zvati “The Silver Beetles” (izvedeno od njihovog menadžera Larrya Parnesa koji je predlagao da se zovu “Long John and the Silver Beetles”). Kasnije u kolovozu 1960. počinju se zvati “The Beatles”.
U siječnju 1964. pjesma “I Want To Hold Your Hand” dospjela je na vrh američke glazbene ljestvice. U jezik je ušla nova riječ “beatlemanija” kao izraz za tisuće obožavatelja koji su vrišteći u stopu pratili ovu grupu. Za nekoliko mjeseci The Beatles su postali najveća glazbena grupa na svijetu.
Tim Berners-Lee predstavio projekt World Wide Web – 1991.
WWW razvili su 1989. britanski i belgijski informatičari Tim Berners-Lee (r. 1955) i Robert Cailliau (r. 1947), kako bi suradnicima švicarskog istraživačkog instituta CERN kraj Ženeve olakšali korištenje mnoštva podataka okupljenih na računalima tog instituta. Šira javna uporaba uslijedila je u idućih nekoliko godina, napose otkako je 1993. razvijen mrežni preglednik Mosaic.
Danas je web, zahvaljujući hipertekstovnosti, multimedijalnosti i interaktivnosti, prerastao u sasvim novi medij komunikacije. Ima dalekosežne posljedice u svakidašnjem životu ljudi, omogućujući im trenutačni pristup gotovo svim zamislivim vrstama informacija, online kupovinu ili bankarstvo iz svojega doma ili ureda i sl., ali i sasvim nove vrste društvenog ophođenja, kroz pojavne vrste kakve su blog, forum, chat, wikiji, društveno umrežavanje i dr. Web se, kao jedan od vodećih medija današnjice, i dalje razvija.
Savka Dabčević-Kučar, političarka – 2009.
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.
Savka Dabčević-Kučar
Ostala je zapamćenom kao predvodnica nacionalno-reformske struje tijekom Hrvatskog proljeća, koje je omogućila s funkcije predsjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske: kraj Hrvatskog proljeća je naznačen njenom smjenom s te dužnosti 1971. godine i masovnim antihrvatskim progonom “proljećara” koji je uslijedio nakon te smjene.
Od 1990. god. ponovo sudjeluje u političkom životu, te je izabrana za prvu predsjednicu Hrvatske narodne stranke; tu dužnost obnaša do 1994. godine, a potom do smrti sudjeluje u vođenju stranke.
Savka Dabčević-Kučar preminula je 6. kolovoza 2009. u Zagrebu.
Domić Marijan, jazz glazbenik 2011.
Marijan Domić
Domić, Marijan, hrvatski jazz-trubač, skladatelj i aranžer (Zagreb, 9. V. 1934 – Ivanec, 6. VIII. 2011). Ostvario je i zapaženu međunarodnu karijeru, a osobitu je popularnost stekao sredinom 1960-ih, posebice interpretacijom skladbe Tišina (Il silenzio) Ninija Rossa. Započeo je svirati u zagrebačkim plesnim dvoranama kao član različitih malih sastava. Tijekom 1950-ih bio je član mnogih hrvatskih i slovenskih sastava te Plesnog orkestra Radiotelevizije Ljubljana. Godine 1960. postaje stalnim članom Plesnog orkestra Radio-televizije Zagreb, u kojem je djelovao do 1978. Surađivao je sa Zvonimirom Skerlom, Bojanom Adamičem, Dragom Diklićem, Zlatkom Kružićem, Tomislavom Simovićem, Stankom Selakom, Silvijem Glojnarićem, Josipom Lisac. Bio je član YU All Stars Big Banda, a kao jedini predstavnik tadašnjega tzv. istočnoeuropskog jazza bio je pozvan u europski All Star Orchestra londonskoga BBC-ja. Vodio je vlastite sastave i predavao trubu na Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Od 1980. do kraja karijere bio je dirigent Društvenog jazz orkestra Hrvatskoga glazbenog zavoda i član sastava Dixie Swingers. Najpoznatije su mu skladbe: Alka, Blues, Stari taxi, Žena u plavom, U osvit zore, Vremeplov.
…
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org
