NA DANAŠNJI DAN: Varaždin, Joseph Schelling, Dragutin Novak, Antun Masle, gušenje Praškog proljeća, Viking 1, Dino Dvornik, Jerry Lewis

2021-08-20-dndd

Prvo spominjanje grada Varaždina – 1181.

Prvo spominjanje grada Varaždina bilježi se 1181. u darovnici kojom ugarsko-hrvatski kralj Bela III. daruje posjed Varaždinske Toplice Zagrebačkom Kaptolu. Grad se spominje pod imenom Guarestin, a nastao je kao naselje obrtnika i trgovaca na križištu starih rimskih prometnica.

Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, filozof – 1854.

Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling (27. siječnja 1775. – 20. kolovoza 1854.) njemački filozof

Josehp Shelling

Standardne povijesti filozofije tvore ga kao središnju točku u razvoju njemačkog idealizma smještajući ga između Fichtea, njegovog učitelja prije 1800. godine i Hegela. Interpretiranje Schellingove filozofije je teško zbog njene često mijenjajuće prirode.

Neki učenjaci ga karakteriziraju kao promjenljivog mislioca koji iako briljantan prelazio sa jedne teme na drugu i kojemu je nedostajala moć sinteze potrebna da dođe to cjelokupnog filozofskog sistema. Ostali preispituju tvrdnju da je Schellingova misao označena dubokoumnim napredcima i umjesto toga tvrde da je njegova filozofija uvijek usredotočena na nekoliko uobičajenih tema osobito ljudska sloboda, apsolut i odnos između čovjeka i prirode.

Schellingova misao je često bila zanemarena. To ne potječe samo od uzvišenja Hegela, čija zrela djela prikazuju Schellinga samo kao običnu fusnotu u razvoju idealizma nego i iz njegove Naturphilosophie koju su pozitivistički znanstvenici često ismijavali zbog smiješnog analogiziranja i nedostatka empirijske orijentacije. Posljednjih godina učenjaci Schellingova dijela snažno napadaju takvo zanemarivanje Schellinga.

Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot – 1912.

Dragutin Novak

Dragutin Novak prvi je u Hrvatskoj poletio avionom na motorni pogon i tako postao prvim hrvatskim pilotom u povijesti. Bilo je to u lipnju 1910. godine. Samo dvije godine kasnije, 20. kolovoza 1912., Novak je pobijedio na Drugom avijatičarskom natjecanju u Budimpešti, letom zrakoplovom Merćep-Rusjanov tip 1912, potukavši sve konkurente. Pobjedu je odnio ispred drugoplasiranog Riječanina Guida Prodama. Ta pobjeda možda je i njegov najveći letački pothvat.

Antun Masle, hrvatski slikar – 1967.

Masle, Antun, hrvatski slikar (Orašac kraj Dubrovnika, 1. rujna 1919 – Dubrovnik, 20. kolovoza 1967). Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1943 (M. Tartaglia, V. Becić). Od 1945. bio je likovni pedagog u Dubrovniku. Naglašenim crtežom, plošnim načinom i paletom čistoga spektra slikao je portrete (Portret Mile, 1954), autoportrete, mrtve prirode, interijere, te krajolike, motive i vedute Dubrovnika i njegove okolice (Motiv Orašca, 1958; Stol i mačak, 1963; Ružičasti stol, 1966). U kompoziciji je blizak svijetu dječje mašte, a posebnu izražajnost postiže masivnom konturom i debelim, reljefnim namazima boje (Najamna kućerina, 1960; Nevjesta, 1965; Autoportret s pticom, 1966).

Gušenje Praškog proljeća – 1968.

Praško proljeće bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju. U noći između 20. i 21. kolovoza 1968. vojske Istočnog bloka iz pet zemalja Varšavskog pakta izvršile su napad na Čehoslovačku. Za vrijeme invazije između 5 000 i 7 000 sovjetskih tenkova okupiralo je ulice. Pratilo ih je 200 000 do 600 000 vojnika trupa Varšavskog pakta. Sovjeti su stalno ponavljali da su oni pozvani zauzeti zemlju, izjavljujući da su lojalni čehoslovački komunisti zatražili ‘bratsku pomoć protiv kontra-revolucije’. Pismo koje je pronađeno 1989. pokazuje da je poziv na invaziju zaista postojao. Više od 100 ljudi je poginulo. Aleksandar Dubček je pozvao narod da ne pruža otpor. On je uhićen i odveden u Moskvu, zajedno s još nekoliko suradnika.

Misija Viking 1 – 1975.

Viking 1 je prva od dvije letjelice iz uspješnog NASA-inog programa istraživanja Marsa Viking. Sonda Viking Lander 1 slala je podatke s Marsa 4 godine i 28 dana.

Viking 1 lansiran je 20 kolovoza 1975. raketom Titan III/Centaur na desetomjesečno putovanje prema Marsu. Orbiter je počeo slati slike Marsa 5 dana prije ubacivanja u orbitu. Viking 1 Orbiter je u orbitu ušao 19. lipnja 1976. godine.

Lander je bio aktivan 2306 zemaljskih dana, do 13. studenog 1982., kada je pogrešna naredba poslana s Zemlje rezultirala gubitkom kontakta s landerom.

Fred Hoyle, astrofizičar – 2001.

Hoyle Fred, engleski astrofizičar (Bingley, Yorkshire, 24. VI. 1915 – Bournemouth, 20. VIII. 2001). Radio na Sveučilištu u Cambridgeu (1945–73), gdje je osnovao Astronomski institut (1967).

Fred Hoyle

Osnovni su mu doprinosi u teoriji razvoja zvijezda, posebno u razumijevanju sinteze kemijskih elemenata u zvijezdama, u teoriji gravitacije i planetskoj kozmologiji. Uočio je da trojni alfa-proces omogućava stvaranje ugljika, predvidio je pobuđeno rezonantno stanje jezgre ugljika 126C koje omogućuje fuziju težih jezgara. S Hermanom Bondijem i Thomasom Goldom razvio je teoriju stacionarnoga svemira, koji je stalne gustoće unatoč ekspanziji, i priklonio se ideji da tvar nastaje jednoliko svuda po prostoru.

Proučavao sastav svemirske tvari, zastupao pretpostavku panspermije i teoriju o utjecaju organskih spojeva te možebitnih virusa i patogenih bakterija iz međuplanetarne tvari na zdravlje ljudi. Osim znanstvenih radova objavljivao je popularno-znanstvena djela: Priroda svemira (The Nature of the Universe, 1951), Astronomija i kozmologija (Astronomy and Cosmology, 1975) i znanstvenofantastična djela: Crni oblak (The Black Cloud, 1957). Uveo je izraz veliki prasak (Big Bang). Bio je član je Royal Society (od 1957), Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1964), Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1969). Za popularizaciju znanosti dobio je UNESCO-ovu Nagradu Kalinga (1967). Po njem je nazvan planetoid (8077 Hoyle).

Dino Dvornik, pjevač – 2008.

Dino Dvornik (Split, 20. kolovoza 1964. – Zagreb, 7. rujna 2008.) bio je hrvatski glazbenik, pjevač, skladatelj, tekstopisac, aranžer, producent, glumac i reality zvijezda. Jedan je od najvećih predstavnika hrvatske glazbene umjetnosti te ga glazbeni stručnjaci s pravom smatraju jednim od najtalentiranijih glazbenika s ovih prostora.

Dino Dvornik

Poznat je bio po izvornoj mješavini različitih glazbenih žanrova, unikatnoj i ekscentričnoj scenskoj pojavi, energičnim nastupima, izvrsnim plesnim pokretima te izraženim vokalnim sposobnostima. Drugi je sin poznatog glumca Borisa Dvornika, koji je preminuo u ožujku 2008. godine. Za života je četiri puta dobio prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu Porin, a posmrtno osam puta.

Dva Porina dobiva 1996. godine za skladbu Afrika, za hit godine i najbolji aranžman, 1998. godine osvaja Porina za album Enfant terrible, za najbolju produkciju i 1999. godine dobiva Porina za album Vidi ove pisme…, za najbolji kompilacijski album. Glumio je u seriji Naše malo misto, a nakon toga u još nekoliko dječjih filmova i serija. Također, glumio je i u filmu Ta divna splitska noć gdje tumači samoga sebe. U kolovozu 1989. godine ženi se s Danijelom Kuljiš i s njom dobiva kćer Ellu.

Dana 7. rujna 2008. godine, Dino Dvornik preminuo je u Zagrebu u 45. godini života.

Jerry Lewis, glumac2017.

Jerry Lewis, rođen 16. ožujka 1926., umro 20. kolovoza 2017. bio je američki komičar, filmski glumac i redatelj.

Jerry Lewis

Lewis je najpoznatiji po suradnji s pjevačem Deanom Martinom s kojim je nastupao po američkim noćnim barovima od 1946. godine, a prvi puta su se zajedno na velikom platnu pojavili 1949. u filmu Moja prijateljica Irma. Zajedno su snimili 16 filmova i uvijek su imali isti koncept: Steve je romantični lik dok je Lewis uzimao uloge lakrdijaša. Od 1957. Lewis radi kao samostalni glumac i u filmovima mu se mogu vidjeti utjecaji braće Marx, a takav stil utjecao je na Jima Carreyja.

Od 1949. godine bolovao je od mišićne distrofije te je pomagao udrugama koje su se borile protiv te bolesti stoga je 1977. bio predložen za Nobelovu nagradu za mir. Iako nije osvojio nijednog Oscara za glumu, 2009. godine mu je dodijeljen Oscar za humanitarni rad. Bio je vrlo popularan među francuskom publikom te je odlikovan i Legijom časti.

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org

Hrvatska
Vremeplov