NA DANAŠNJI DAN: Ustoličenje bana Jelačića, Adam Smith, Lorca, Bakić i Šestodnevni rat

Adam Smith, rođen u Kirckcaldyu, 5. lipnja 1723., bio je škotski ekonomist i etičar.

U svom djelu ‘Bogatstvo naroda’ objavljenom 1776. godine unio je nove ideje kojima je isticana prirodna sloboda pojedinaca. Taj liberalizam koji je zagovarao bio je potpuna suprotnost državnoj kontroli koju su zagovarali merkantilisti. Uz Davida Ricarda najpoznatiji je predstavnik engleske klasične političke ekonomije.

Smith drži da pravo bogatstvo ne leži u novcu, kako su tvrdili merkantelisti, nego u korisnomu radu, radu koji stvara prometne vrijednosti. Izraziti je pristalica ekonomskoga liberalizma, koji prihvaća i razvija teoriju radne vrijednosti, iako smatra da ona vrijedi samo za pretkapitalističku privredu.

Adam Smith izučava unutarnju povezanost ekonomskih kategorija, ali bez obzira na njegove duboke analize pojedinih etapa u kapitalističkoj proizvodnji, pokazuje nerazumijevanje za neke bitne karakteristike složenih oblika kapitalizma i njegovih imanentnih proturječnosti. Što razvoj kapitalizma postaje složeniji i suprotnosti oštrije, Smithova teorija postaje sve više puki opis pojava i izražava sve više odnose u njihovu prividnom, vanjskom izgledu.

Jelačićeva svečana banska instalacija

Jedna od najznačajnijih ličnosti hrvatske povijesti, barun Josip Jelačić imenovan je carskim dekretom 23. ožujka 1848. hrvatskim banom i generalom. Istovremeno ga je kao pristašu ilirizma i Narodna skupština jednodušno izabrala za bana Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Držeći se slova Zahtevanja naroda, ukinuo je svojim banskim pismom feudalni ustroj, sazvao državni Sabor u Zagrebu i sjedinio Dalmaciju s Kraljevinama Hrvatskom i Slavonijom.

Dana 4. i 5. lipnja 1848. godine upriličena je u Zagrebu svečana banska instalacija. Bio je to veličanstven događaj, svečanost dostojna povijesnoga čina.Vidjevši 93 svečane kočije, mnoštvo crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika, veseli puk, Francuz grof Edgar Corberon je taj Jelačićev ulazak u Zagreb usporedio s Napoleonovim ulaskom u Pariz.

Sljedećeg dana obavljena je svečana instalacija i banska prisega na Trgu Sv. Katarine u nazočnosti narodnih zastupnika, velikaša, svećenstva i mnoštva naroda. Ceremonijal ustoličenja nastavljen je u crkvi Sv. Marka i Banskim dvorima, potom predstavom u kazalištu i općim narodnim slavljem.

Federico García Lorca, španjolski pjesnik i dramatičar

Španjolski pjesnik i dramatičar Federico García Lorca, najugledniji španjolski pjesnik 20. stoljeća koji je sjedinio tradicionalne vrijednosti narodne baštine sa španjolskom i modernom književnosti, autor pjesničkih zbirki Dojmovi i krajolici, Pjesme i Ciganski romancero, te dramskih djela Čudnovata postolarka, Krvava svadba, Dom Bernarde Albe i brojnih drugih, rođen je u Fuente Vaquerosu kod Granade, 5. lipnja 1898. godine.

García Lorca i danas je jedan od pjesničkih stupova XX. stoljeća na Zapadu. U Hrvatskoj je snažno utjecao na pjesništvo 1950-ih, a zastupljen je u prijevodima drama i u svim važnim antologijama svjetskoga pjesništva XX. Stoljeća.

Kao osvjedočenog antifašista ubili su ga u građanskome ratu frankisti, bojeći se njegova utjecaja na raspoloženje naroda.

Šestodnevni rat

Poslije 1956. godine, kada su izraelsko-anglo-francuske snage intervenirale protiv Egipta, neprestano je bila prisutna mogućnost vojnog obračuna između Izraela i susjednih arapskih zemalja.

Početkom 1967. oružani granični incidenti bili su sve brojniji. Poslije obavijesti da će Izrael napasti Siriju i da skuplja snage prema Jordanu, u svibnju je počela koncentracija egipatskih jedinica na Sinaju. Istodobno je Izrael u najvećoj tajnosti počeo opću mobilizaciju. Stanje je bilo krajnje napeto kada su se povukle snage Ujedinjenih naroda iz sinajske pustinje i kad je Egipat blokirao izraelsku luku Elat u Akapskom zaljevu. Izrael je 5. lipnja 1967. krenuo u napad. Rat je počeo iznenadnim udarom izraelskog zrakoplovstva na egipatska uzletišta.

Već prvoga dana rata izraelsko zrakoplovstvo uništilo je gotovo sve borbene zrakoplove Egipta, Sirije i Jordana. Odmah nakon toga počeli su i prodori izraelskih oklopnih jedinica. Na cijeloj sinajskoj fronti egipatske snage napadane su iz zraka i sa zemlje, s razbijenim sustavom zapovijedanja, napuštale su prigodom povlačenja teško naoružanje, vozila i drugu ratnu opremu.

Trećega dana rata Izraelci su izbili na obalu Sueskog kanala kod Al Kanta, a idućega dana duž cjelokupne njegove duljine. Egipat je u tom trenutku ostao bez svoje operativne vojske. Uz posredovanja Ujedinjenih naroda, kasno noću 8. lipnja, prekinute su borbe na sinajskoj fronti. Izraelci su postigli zapažene uspjehe i u borbi s Jordanom i Sirijom.

Svjetski dan okoliša

U Stockholmu je 1972. započela Prva svjetska konferencija o zaštiti čovjekova okoliša, poznata i kao Stockholmska konferencija. Na njoj se okupilo više od 1.200 predstavnika iz 113 država, te više od 500 promatrača raznih vladinih i nevladinih organizacija. Rezultati konferencije su rezimirani u nekoliko osnovnih dolumenata, od kojih je najznačajnija Deklaracija o zaštiti okoliša.

Konferencija se općenito smatra prekretnicom u radu UN-a, ali i aktivnosti svih čimbenika na zaštiti okoliša, jer je intenzivnije i organiziranije pokrenula svijet prema ozbiljnom razmišljanju o potrebi zaštite okoliša. Skupština UN-a iste je godine ustanovila i Svjetski dan zaštite okoliša, koji se od 1974. održava svakog 5. lipnja. Svjetski dan zaštite okoliša u svijetu se obilježava na razne načine, skupovima, biciklističkim paradama, akcijama pošumljavanja i čišćenja okoliša, itd., no glavni cilj mu je uvijek isti – stvaranje svijesti o okolišu kod ljudi u cjelini, ali ponajviše pojedinačno jer tek osvješćivanjem pojedinaca mogu se očekivati značajni rezultati na kolektivnoj razini.