NA DANAŠNJI DAN: Ustoličenje bana Jelačića, Adam Smith, Lorca, Bakić i Šestodnevni rat
Adam Smith, rođen u Kirckcaldyu, 5. lipnja 1723., bio je škotski ekonomist i etičar.
Smith drži da pravo bogatstvo ne leži u novcu, kako su tvrdili merkantelisti, nego u korisnomu radu, radu koji stvara prometne vrijednosti. Izraziti je pristalica ekonomskoga liberalizma, koji prihvaća i razvija teoriju radne vrijednosti, iako smatra da ona vrijedi samo za pretkapitalističku privredu.
Adam Smith izučava unutarnju povezanost ekonomskih kategorija, ali bez obzira na njegove duboke analize pojedinih etapa u kapitalističkoj proizvodnji, pokazuje nerazumijevanje za neke bitne karakteristike složenih oblika kapitalizma i njegovih imanentnih proturječnosti. Što razvoj kapitalizma postaje složeniji i suprotnosti oštrije, Smithova teorija postaje sve više puki opis pojava i izražava sve više odnose u njihovu prividnom, vanjskom izgledu.
Jelačićeva svečana banska instalacija
Držeći se slova Zahtevanja naroda, ukinuo je svojim banskim pismom feudalni ustroj, sazvao državni Sabor u Zagrebu i sjedinio Dalmaciju s Kraljevinama Hrvatskom i Slavonijom.
Dana 4. i 5. lipnja 1848. godine upriličena je u Zagrebu svečana banska instalacija. Bio je to veličanstven događaj, svečanost dostojna povijesnoga čina.Vidjevši 93 svečane kočije, mnoštvo crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika, veseli puk, Francuz grof Edgar Corberon je taj Jelačićev ulazak u Zagreb usporedio s Napoleonovim ulaskom u Pariz.
Sljedećeg dana obavljena je svečana instalacija i banska prisega na Trgu Sv. Katarine u nazočnosti narodnih zastupnika, velikaša, svećenstva i mnoštva naroda. Ceremonijal ustoličenja nastavljen je u crkvi Sv. Marka i Banskim dvorima, potom predstavom u kazalištu i općim narodnim slavljem.
Federico García Lorca, španjolski pjesnik i dramatičar
García Lorca i danas je jedan od pjesničkih stupova XX. stoljeća na Zapadu. U Hrvatskoj je snažno utjecao na pjesništvo 1950-ih, a zastupljen je u prijevodima drama i u svim važnim antologijama svjetskoga pjesništva XX. Stoljeća.
Kao osvjedočenog antifašista ubili su ga u građanskome ratu frankisti, bojeći se njegova utjecaja na raspoloženje naroda.
Šestodnevni rat
Poslije 1956. godine, kada su izraelsko-anglo-francuske snage intervenirale protiv Egipta, neprestano je bila prisutna mogućnost vojnog obračuna između Izraela i susjednih arapskih zemalja.
Početkom 1967. oružani granični incidenti bili su sve brojniji. Poslije obavijesti da će Izrael napasti Siriju i da skuplja snage prema Jordanu, u svibnju je počela koncentracija egipatskih jedinica na Sinaju. Istodobno je Izrael u najvećoj tajnosti počeo opću mobilizaciju. Stanje je bilo krajnje napeto kada su se povukle snage Ujedinjenih naroda iz sinajske pustinje i kad je Egipat blokirao izraelsku luku Elat u Akapskom zaljevu. Izrael je 5. lipnja 1967. krenuo u napad. Rat je počeo iznenadnim udarom izraelskog zrakoplovstva na egipatska uzletišta.
Već prvoga dana rata izraelsko zrakoplovstvo uništilo je gotovo sve borbene zrakoplove Egipta, Sirije i Jordana. Odmah nakon toga počeli su i prodori izraelskih oklopnih jedinica. Na cijeloj sinajskoj fronti egipatske snage napadane su iz zraka i sa zemlje, s razbijenim sustavom zapovijedanja, napuštale su prigodom povlačenja teško naoružanje, vozila i drugu ratnu opremu.
Trećega dana rata Izraelci su izbili na obalu Sueskog kanala kod Al Kanta, a idućega dana duž cjelokupne njegove duljine. Egipat je u tom trenutku ostao bez svoje operativne vojske. Uz posredovanja Ujedinjenih naroda, kasno noću 8. lipnja, prekinute su borbe na sinajskoj fronti. Izraelci su postigli zapažene uspjehe i u borbi s Jordanom i Sirijom.
Svjetski dan okoliša
U Stockholmu je 1972. započela Prva svjetska konferencija o zaštiti čovjekova okoliša, poznata i kao Stockholmska konferencija. Na njoj se okupilo više od 1.200 predstavnika iz 113 država, te više od 500 promatrača raznih vladinih i nevladinih organizacija. Rezultati konferencije su rezimirani u nekoliko osnovnih dolumenata, od kojih je najznačajnija Deklaracija o zaštiti okoliša.
Konferencija se općenito smatra prekretnicom u radu UN-a, ali i aktivnosti svih čimbenika na zaštiti okoliša, jer je intenzivnije i organiziranije pokrenula svijet prema ozbiljnom razmišljanju o potrebi zaštite okoliša. Skupština UN-a iste je godine ustanovila i Svjetski dan zaštite okoliša, koji se od 1974. održava svakog 5. lipnja. Svjetski dan zaštite okoliša u svijetu se obilježava na razne načine, skupovima, biciklističkim paradama, akcijama pošumljavanja i čišćenja okoliša, itd., no glavni cilj mu je uvijek isti – stvaranje svijesti o okolišu kod ljudi u cjelini, ali ponajviše pojedinačno jer tek osvješćivanjem pojedinaca mogu se očekivati značajni rezultati na kolektivnoj razini.
