NA DANAŠNJI DAN: Trgovačko-obrtnička komora, Dragutin Novak, Khuen Hedervary, Ernst Haeckel, Dan mrzovoljnih osoba

Osnovana Trgovačko-obrtnička komora u Zagrebu – 1852.

U Zagrebu je 16. veljače 1852. održana prva sjednica Trgovačko–obrtničke komore, koja će postati Hrvatska gospodarska komora.

Hrvatska gospodarska komora (HGK), strukovna udruga gospodarstvenika, najstarija institucija te vrste na području Hrvatske. Potječe od trgovačko-obrtničke komore, koja je počela s radom 16. II. 1852. u Zagrebu na temelju carskoga patenta od 18. III. 1850. U 1920-ima komora je bila znatno modernizirana, pa je bila snažna i ugledna instituciju u europskim razmjerima.

Godine 1932. podijeljena je na Trgovinsko-industrijsku i Zanatsku komoru, a 1938. zasebno su bile formirane Trgovinska i Industrijska komora. Izuzevši nekoliko poratnih godina, od tada pa sve do 1962., kada je ponovno osnovana jedinstvena Privredna komora Hrvatske, komore su djelovale kao zasebne granske ustanove. Prema Zakonu iz 1991. djeluje pod nazivom Hrvatska gospodarska komora, a zadržala je ustroj koji se temelji na europskoj tradiciji organiziranja komora, s obvezatnim članstvom i djelokrugom poslova utvrđenih zakonom (javno-pravni model komore).

Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot – 1892.

Novak, Dragutin Karlo, prvi hrvatski pilot (Zagreb, 16. II. 1892 – Zagreb, 31. X. 1978). Nakon školovanja u Zagrebu, u Moravskoj je izučio zanat za preciznoga mehaničara. Po povratku u Zagreb, pomagao je S. E. Penkali na dovršetku zrakoplova, hrvatskoga prvijenca, koji je ovaj 1908–09. konstruirao i patentirao.

Poletjevši tim zrakoplovom 22. VI. 1910. s vojnoga vježbališta Kajzerica u Zagrebu, Novak je samouk postao prvi hrvatski pilot. Zrakoplov, međutim, nije ispunio Penkalina očekivanja; prilikom jednog leta u listopadu 1910. zrakoplov se oštetio i Penkala je prekinuo daljnji rad na njemu. U to su doba braća Rusjan iz Gorice u Sloveniji, s kojima se poslovno povezao poduzetnik M. Merćep, dovršavali svoj prvi zagrebački zrakoplov. Nakon pogibije E. Rusjana u Beogradu (9. I. 1911) Merćep je pozvao Novaka za pilota na budućim zrakoplovima te za pomoćnika Jošku Rusjanu.

Dotadašnju tehniku upravljanja Rusjanovim zrakoplovima uz pomoć vrpca privezanih uz tijelo pilota Novak nije smatrao pouzdanom. Stoga je osmislio i izradio prikladan upravljač za ručno upravljanje zrakoplovom te uveo i druga tehnička poboljšanja. Od proljeća 1911. do kraja travnja 1913., kada se zajednica s Merćepom raspala, J. Rusjan i D. Novak dovršili su zrakoplov započet 1910. i zajedno sagradili još pet jednokrilnih zrakoplova.

S četvrtim od njih Novak je pobijedio na Drugom avijatičkom natjecanju u Budimpešti 1912. Početkom I. svjetskog rata Novak je kao ročnik pozvan u vojsku i služio je u Austro-Ugarskom zrakoplovstvu. Za vojničke i pilotske pothvate dobio je Zlatnu medalju za hrabrost, Srebrnu medalju prve klase, čin feldpilota i Križ s vijencem. Od 1916. postavljen je za učitelja letenja u Bečkom Novom Mjestu, gdje se nalazila najznačajnija vojna pilotska škola Monarhije. Nakon povratka u domovinu, kao zrakoplovac je punih šest desetljeća bio nepriznat i više nije letio.

Khuen Hedervary, hrvatski ban – 1918.

Dana 16. veljače 1918. umro je hrvatski ban i mađarski političar Khuen Hedervary. Režim Khuena Hedervaryja u Hrvatskoj je trajao dvadeset godina, a razdoblje njegova banovanja često se naziva khuenovština.

U tom se razdoblju sustavno gušila svaka hrvatska oporba, novine su stalno bile pod zabranom, osnivale su se mađarske pučke škole, mađarski se uvodio i u hrvatske škole, državnu upravu, na željeznicu. Khuen je poticao međustranačke sukobe i sukobe hrvatskog i srpskog građanstva.

Franjo Josip, koji je imao veliko povjerenje u njega, ipak ga je 1903. smijenio s dužnosti bana te postavio na mjesto ugarskog premijera. Tu dužnost obnašao je do 1910. godine, kada se povukao iz političkog života. Umro je 16. veljače 1918. u Budimpešti. Dvije godine prije početka Prvoga svjetskog rata odbačen je kao političar i od ojačalih mađarskih nacionalnih struja i od bečkoga dvora.

Ernst Haeckel, zoolog – 1834.

Ernst Haeckel (Potsdam, 16. veljače 1834. – Jena, 9. kolovoza 1919.), njemački zoolog i filozof-prirodoslovac. Bio je profesor zoologije na sveučilištu u Jeni, istaknuti i borbeni Darwinov sljedbenik.

Dao je niz izvornih monografija o morskim beskralježnjacima. Postavio je teoriju gastreje, formulirao biogenetski zakon. Zacrtao je prve genealogije životinjskog carstva i postavio teoriju o nastanku života iz nežive tvari.

Popularizator je evolucijske teorije. Poznat je osnivač ekologije koju je definirao kao ekonomiju prirode, istraživanje totalnih odnosa organizama prema organskoj i neorganskoj okolini i kao učenje o kompleksnim međuodnosima koji su uvjet borbe za opstanak. Kad se citira doprinos Ernsta Haeckela botaničkom imenu, rabi se kraticu Haeckel.

Dan mrzovoljnih osoba

Prema nekim definicijama, mrzovoljna osoba, tj. gunđalo je “osoba koja je prgava veći dio vremena, ili se većinu vremena žali na nešto”. Sama po sebi prilično jasna definicija, obzirom da svi znamo da je gunđalo osoba koja je većinu vremena mrzovoljna i žali se na gotovo sve. Svi poznajemo barem jednu takvu osobu.

Pokušajmo barem na današnji dan to mrgudno lice preobratiti u nasmijano. Porijeklo ovog neobičnog dana nije potpuno poznato, osim da se obilježava dva dana nakon Valentinova, možda zbog nečijeg nezadovoljstva nedostatkom ili izborom dara za Valentinovo. Koji god razlog bio, može biti zabavno iskoristiti ovu priliku te izazvati osmijeh na nečijem licu.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;