NA DANAŠNJI DAN: Tituš Brezovački, Silvije Strahimir Kranjčević, Joseph Pulitzer, Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske, kraj Osmanskog Carstva, Tonči Petrasov Marović, Vlado Štefančić, Dan ljekarni
Tituš Brezovački, hrvatski književnik – 1773.
Tituš Brezovački bio je hrvatski književnik. Veliki komediograf tog razdoblja svoja dramska djela pisao je na kajkavskom (pjesme je pisao i na latinskom i njemačkom), no neke njegove štokavsko-ijekavske pjesme kao da pretkazuju smjer kamo će krenuti Hrvatski narodni preporod. Rodio se u Zagrebu.
Tituš Brezovački,
Školovao se u Zagrebu i Varaždinu, a 1773. ulazi u pavlinski red. Teološki studij započeo je 1776. u Lepoglavi, a potom je filozofiju i teologiju završio u Pešti. Zaredio se 1781. godine i u Varaždinu dobiva službu gimnazijskog profesora. Godine 1786. ukinut je pavlinski red te Brezovački prelazi u svjetovne svećenike i zbog nesuglasica sa svećenstvom i biskupom Maksimilijanom Vrhovcem često mijenja župe (Varaždin, Križevci, Rakovac, Zagreb, Krapina, Požega, Zagreb). Njegov književni opus čini šesnaest pjesama (većinom pisanih na latinskom jeziku), nabožna drama ”Sveti Aleksi” (1786.), i dvije komedije: ”Matijaš Grabancijaš dijak” (1804.) i ”Diogeneš” (1823.)
Umire 29. listopada 1805. godine, iscrpljen plućnom bolesti.
Silvije Strahimir Kranjčević, hrvatski književnik – 1908.
Silvije Strahimir Kranjčević
Rođen u Senju, pod Nehajem, zbog svoje buntovne naravi završivši gimnaziju nije maturirao. Elitni zavod Germanico-Hungaricum u Rimu, gdje je imao postati svećenikom, napušta vrlo brzo jer ne osjeća u sebi svećenički poziv. Ali taj je kratki boravak u ‘Vječnom gradu’ ostavio trajni, neizbrisivi trag u njegovoj osjećajnosti i njegovu pjesništvu. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe, i s diplomom učitelja ‘na gradjanskih skolah’ odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu, jer u Khuenovoj Hrvatskoj za nj nije bilo kruha. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo: to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao.
Njegova prva zbirka pjesama, “Bugarkinje”, dočekana je s brojnim priznanjima. Među priznatijim djelima izdvajaju mu se i zbirke “Izabrane pjesme”, “Trzaji” te “Pjesme”. Kao pjesnika su ga zanimale sve tegobe i brige naroda, a izražavao ih je uz pomoć biblijskih i antičkih smjernica te simbola iz povijesti krčćanstva i židovskog naroda. Umro je u Sarajevu, 29. listopada 1908.
Joseph Pulitzer, novinar i publicist – 1911.
Joseph Pulitzer (mađarski: József Pulitzer; Makó, Mađarska, 10. travnja 1847. – Charleston, SAD, 29. listopada 1911.), američki novinar i publicist, istaknuto je ime američkoga novinarstva
Rođen je u Makou u Mađarskoj, kao najstariji sin mađarskog Židova. Njegov prvi posao utovarivača brodova u St.Louisu je propao- Pulitzer je radio kao konobar, sahranjivao je umrle od kolere 1866. na otoku Arsenal, zatim je radio kao reporter, prvo u novinama St Louisa Westliche Post, koje su izlazile na njemačkom jeziku. “Bio je rođeni reporter”, rekao je za njega jedan od njegovih kolega kasnije. Kasnije, 1872.
Joseph Pulitzer
Pulitzer kupuje Westliche Post za 3.000 dolara. Tijekom 1860-ih on je sudjelovao u političkom životu i studirao pravo, ali veoma kratko.Godine 1883.Pulitzer, tada već bogat čovjek, kupuje New York World, novine koje su poslovale s 40.000 dolara gubitka godišnje. Skandali, ljudske priče, senzacije postaju fokus Pulitzerovog interesiranja. Godine 1885. na samo nekoliko mjeseci član je Donjeg doma američkog parlamenta. Odustaje od članstva, smatrajući da politika nije za njega.Pulitzer je oporučno sveučilištu ostavio 2 milijuna dolara čija je realizacija ostvarena 1912. godine, kada je sveučilište Missouri već imalo svoju prvu školu novinarstva. Ali škola novinarstva Columbia sveučilišta postala je jedna od najprestižnijih u svijetu. Joseph Pulitzer je umro na svojoj jahti u luci Charleston. Pokopan je na groblju Woodlawn u Bronxu, New York. Godine 1917. prema Pulitzerovoj želji prvi put je dodijeljena Pulitzerova nagrada.
Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske -1918.
Dana 29. listopada Hrvatski sabor donio je odluku o razrješenju svih državnopravnih veza Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Carevinom Austrijom i Kraljevinom Ugarskom. Time je Hrvatska izašla iz Austro-Ugarske Monarhije.
Kemal Atatürk proglasio Tursku republikom, nestalo Osmansko Carstvo – 1919.
Mustafa Kemal-paša
Mustafa Kemal-paša organizira 19. svibnja 1919. politički i vojni ustanak protiv. Posebno su 1920. vođene žestoke borbe s Grčkom. Rat je završen 9. rujna 1922. zauzimanjem Smirne koja je tada većinski bila naseljena Grcima.
Turska pobjeda rezultirala je tzv. maloazijskom katastrofom, u kojoj su mnogi Grci i Turci ostali bez svojih domova. Nakon pobjede Turaka, 24. srpnja 1923. sporazumom iz Lausanne promijenjen je prijašnji sporazum iz Sèvresa. Ovim ugovorom uspostavljene su današnje granice Turske.
U isto vrijeme izvršena je i izmjena stanovništva s Grčkom. Nakon što su sve strane snage napustile Anatoliju, Mustafa Kemal je 29. listopada 1923. proglasio republiku.
Tonči Petrasov Marović, književnika 1934.
Marović, Tonči Petrasov, hrvatski književnik (Mravince kraj Splita, 29. X. 1934 – Split, 22. IV. 1991). Završio Pedagošku akademiju (1963) u Splitu, gdje je radio kao novinar i urednik za kulturu u radiotelevizijskome centru.
Tonči Petrasov Marović
Pjesmama se javio u časopisu Vidik, a poemama što ih je 1950-ih objavljivao u Krugovima i Mogućnostima te potom uvrstio u zbirku Asfaltirano nebo (1958) predstavio se kao avangardni pjesnik, sklon jezičnim eksperimentima. Poigravao se jezikom i u zbirkama Knjiga vode (1962), Riječ u zemlji (1963), Putanje (1967), Ciklus o cilju (1968), a u potonjim se zbirkama (Premještanja, 1972; Ča triba govorit, 1975; Hembra, 1976; Suprotiva, 1981; Osamnica, 1984; Moći ne govoriti, 1988; Smokva koju je Isus prokleo, 1989; Oče naš, 1990) sve više okretao tradiciji, i antičkoj i nacionalnoj književno-jezičnoj baštini. Vezan uz sredozemni krajolik, služio se arhaičnim i dijalektalnim čakavskim leksemima, a osobito je bio zaokupljen motivima groblja i smrti.
Među prvima se u hrvatskom pjesništvu okušao u obliku haikua. Jedan je od najznačajnijih hrvatskih pjesnika svojega naraštaja. Posmrtno mu je objavljena zbirka Job u bolnici (1992). U Splitu su mu izvedene drame Zimski prostor (1975) i Antigona, kraljica u Tebi (1981), a objavio je i drame Golubovi i dječaci (1958), Obrazina (1965) i Temistoklo (1984), novelističku zbirku Demokritov kruh (1978) te romane Ljudski kusur (1969) i Lastavica od 1000 ljeta (1982).
Vlado Štefančić, glumac – 2017.
Vlado Štefančić (Vukovar, 12. siječnja 1931- – Zagreb 29. listopada 2017.) hrvatski redatelj, radijski i televizijski voditelj, dramski glumac te u operatama i mjuziklima, pjevač i plesač, kazališni direktor.
Vlado Štefančić, glumac i redatelj, autor gotovo 200 kazališnih predstava, 10.000 radio emisija i 2.000 TV emisija rođen je u Vukovaru. Štefančićeva obitelj seli se u Zagreb kada je Vlado bio star šest mjeseci ali se kasnije s obitelji često vraća u rodni grad na Dunavu.
Vlado Štefančić
Karijeru je započeo kao član dramskog studija Radio Zagreba 1949. godine, potom je od 1950. dramski i operetni glumac u Kazalištu ˝Komedija˝ u Zagrebu.
Od 1965. godine do 1969. godine djeluje u zagrebačkom HNK-u gdje je do sedamdesetih godina prošlog stoljeća odigrao više od sedamdeset uloga. Od 1969. godine do 1978. godine direktor je Kazališta ˝Komedija˝ a isto tako jedan je od utemeljitelja ˝Zagrebačke škole mjuzikla˝.
Osnivač je i voditelj ˝Zagrebačkih ljetnih večeri˝ na Šalati. Inicijator je prvih dočeka Nove godine na Trgu Bana Jelačića, koje režira i nastupa kao voditelj. Autor, redatelj i voditelj je večernjih revija na Zrinjevcu pod nazivom: ˝Elegantni šarmantni Zagreb˝ a također autor je i redatelj događanja ˝Advent u srcu Zagreba˝.
Štefančić u svojstvu direktora ˝Komedije˝ potiče i realizira prve hrvatske mjuzikle: ˝Jalta, Jalta˝, ˝Dundo Maroje 72˝, ˝O’ Kaj˝, prve domaće rock opere ˝Gubec-beg˝, ˝Grička vještica˝ kao i strane, ˝Čovjek iz Manche˝, ˝Jadnici˝ i ˝Guslač na krovu˝.
Idejni je autor Kazališta na vodi ˝Jarun fest˝. Redatelj je prvih predstava na jezeru ˝Noć u Veneciji˝, ˝Isus Krist Superstar˝ i ˝Kosa˝. Umro je na današnji dan 2017.
Hrvatski dan ljekarni
Dan ljekarni
Hrvatski dan ljekarni obilježava se od 2007. godine svakog 29. listopada. Ovaj je datum odabran prema prvom pisanom spomenu ljekarne na prostoru Hrvatske, u Trogiru, 29. listopada 1271.
Svrha obilježavanja Dana je privući pažnju javnosti na ljekarne kao mjesta, ali i na važnost ljekarničke struke u zdravstvenom sustavu.
Svjetski dan psorijaze
……….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr
