NA DANAŠNJI DAN: Tiffany, Hugo Badalić, The New York Times, Ivo Tijardović, Greta Garbo, Danko Grlić, Vlado Gotovac, Jimi Hendrix, Ivo Škrabalo, Dan Hrvatske ratne mornarice
Otvorena prva prodavaonica Tiffany & Co – 1837.
Prvotno zvana “Tiffany, Young and Ellis”, prodavaonica se nalazila u Donjem Manhattanu i nudila je različiti pisaći pribor. Ime je skraćeno u Tiffany & Company 1853. kada je Charles Tiffany, jedan od osnivača, preuzeo vodstvo tvrtke i stavio naglasak na nakit.
Od tada su Tiffany & Co prodavaonice otvorene u svim većim gradovima diljem svijeta.
Hugo Badalić, književnik – 1851.
Hugo Badalić
Badalić, Hugo, hrvatski pjesnik i prevoditelj (Brod na Savi, 18. IX. 1851 – Zagreb, 4. V. 1900). Studij filologije završio u Beču 1874. Bio je gimnazijski profesor u Zagrebu i Rijeci, ravnatelj Ženskoga liceja i Donjogradske velike gimnazije u Zagrebu. Proslavio se pjesmom Panem et circenses (Vienac, 1874). Zbirku uglavnom domoljubne i prigodničarske postromantičke lirike Izabrane pjesme objavio 1896. Neke su mu pjesme uglazbljene, neke prevedene na njemački, ruski, slovački i esperanto. Prema tragediji Zriny Th. Körnera napisao libreto za Zajčevu operu Nikola Šubić Zrinjski te djelomice preveo Goetheova Fausta i Shakespeareova Koriolana. Surađivao u pisanju srednjoškolskih udžbenika te priredio za Maticu hrvatsku narodne pjesme i Hrvatsku antologiju (1892).
Objavljen prvi broj The New York Timesa – 1871.
Prvo izdanje prodavano je za jedan peni. Novine su skratile ime u The New-York Times 1857., a uklonile crticu 1890.-ih. Prvotno su izlazile od ponedjeljka do subote, a 1861. su se pridružile ostalim većim dnevnim novinama s nedjeljnim izdanjem, kako bi mogle što detaljnije izvještavati o Građanskom ratu.
Ivo Tijardović, hrvatski skladatelj, literat i slikar – 1895.
Ivo Tijardović
Skladatelj, diplomirani glumac, scenograf i kazališni direktor Ivo Tijardović rođen je 18. rujna 1895. u Splitu. Skladao je osam opereta, a ostao je najzapamćeniji po Maloj Floramye i Splitskom akvarelu. Bavio se i slikarstvom, a radio je kao ilustrator, dirigent, koreograf, karikaturist, novinar, prevoditelj.
Njegova su libreta, od kojih je neka i sam napisao, većim dijelom svojom tematikom vezana uz Mediteran i dalmatinski izričaj, posebno Split. Njegova skladateljska estetika uglavnom je tradicionalno orijentirana, oslonjena na folklor i nacionalni glazbeni izraz.
Umro je 18. ožujka 1976. u Zagrebu.
Greta Garbo, glumica 1905.
Pravo ime Greta Louisa Gustafsson je američka filmska glumica švedskog podrijetla (Stockholm, 18. IX. 1905 – New York, 15. IV. 1990). Sa 14 god. radila u brijačnici, zatim kao prodavačica; otkako joj se fotografija pojavila u katalogu modnih šešira, snimala reklamne filmove, pa statirala u filmovima.
Greta Garbo
Prva glavna uloga (1922) donijela joj je stipendiju u Kraljevskome dramskom kazalištu u Stockholmu. Nakon uspjeha s filmom Priča o Gösti Berlingu u režiji njezina filmskog mentora M. Stillera, snimala u Njemačkoj G. W. Pabsta, a zatim, na Stillerovo inzistiranje, dobila angažman u Hollywoodu (MGM), gdje je prvi film snimila 1926., a zvijezdom postala filmom Put i đavao (Flesh and the Devil, 1927) C. Browna. Nakon 10 nijemih filmova u SAD-u, uspjeh je postigla već prvim zvučnim – Anna Christie (1930) C. Browna. Iznimno lijepa, visoka, vitka, neprekidno u svojim ulogama uvjeravajući u bogat unutrašnji život i odsutnost svake površnosti, Garbo se specijalizirala za uloge patetičnih, nedostižnih, često tajanstvenih i fatalnih žena, osoba s gotovo mitskim ozračjem, što joj je donijelo epitet »božanstvena« i status najveće svjetske filmske zvijezde 1930-ih.
Nastupala većinom u melodramama (najčešće povijesnima ili ekranizacijama poznatih književnih djela) usredotočenima na tragičan ljubavni zaplet. Ističu se: Grand Hotel (1932) Edmonda Gouldinga, Mata Hari (1932) Georgea Fitzmauricea, Kraljica Kristina (1934) R. Mamouliana, Ana Karenjina (1935) C. Browna, Dama s kamelijama (Camille, 1937) G. Cukora i Marija Walewska (1937) C. Browna. Glumački talent potvrdila je komedijom Ninočka (1939) E. Lubitscha. Triput je bila nominirana za nagradu Oscar, dvaput je dobila godišnju nagradu newyorških kritičara. Shvativši da likovi koje tumači i njezine interpretacije postaju anakroni, povukla se 1941.
Danko Grlić, filozof – 1923.
Danko Grlić
Grlić, Danko, hrvatski filozof (Gračanica, BiH, 18. IX. 1923 – Zagreb, 1. III. 1984).
Studirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Leksikografskog zavoda u Zagrebu (1960–71), radio i kao sveučilišni profesor u Beogradu i Zagrebu. Predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva (1967–69). Bavio se problematikom estetike.
Glavna djela: Umjetnost i filozofija (1965), Filozofija (1971), Friedrich Nietzsche (1981), Za umjetnost (1983), Misaona avantura Waltera Benjamina (1984), Izazov negativnog (1986).
Vlado Gotovac, hrvatski pjesnik, esejist, filozof, govornik i političar – 1930.
Vladimir ‘Vlado’ Gotovac rođen je u Imotskom 18. rujna 1930. Prvi svoj rad objavio je 1952. Od 1955. do uhićenja 1972. (kada je bio glavni urednik Hrvatskog tjednika), Gotovac je zaposlen kao novinar i urednik Redakcije kulture i drame na Radioteleviziji Zagreb.
Vlado Gotovac
Bio je glavni urednik Hrvatskog tjednika za vrijeme Hrvatskog proljeća (posebno je značajan Gotovčev uvodnik Čuvanje nade, posljednjeg izvanrednog broja Hrvatskog tjednika). Kao jedan od Proljećara osuđen je na četiri godine zatvora i tri godine gubitka građanskih prava, kao i prava zaposlenja u državnoj službi, prava na objavljivanje i zabranu javnog nastupa. Zbog intervjua Švedskoj televiziji 1977., ponovno je osuđen na dvije godine zatvora i četiri godine gubitka građanskih prava. Vlado Gotovac se konačno zapošljava na Hrvatskoj radioteleviziji kao savjetnik direktora 1990. Kratko nakon toga, izabran je za predsjednika Matice hrvatske.
Gotovac je kao kandidat HSLS-a izabran u Hrvatski sabor. Tamo se prometnuo u jednoj od najrječitijih i najvatrenijih kritičara Franje Tuđmana, čiji je režim optuživao za autoritarnost. Kao jedan od najuglednijih opozicijskih političara, godine 1996. daje ostavku na mjesto predsjednika Matice i biva izabran za čelnika HSLS-a.
Međutim, za tzv. zagrebačke krize ispostavilo se kako mu nedostaju praktične političke vještine, te je ugled njegove stranke ozbiljno narušen pregovorima koje je vodio s vladajućom strankom HDZ. Na izborima 1997. kandidirao se za predsjednika Republike. Za vrijeme izbornog skupa u Puli ga je fizički napao i udarcem u glavu ozlijedio pripadnik elitne Tuđmanove gardijske jedinice. Incident nije imao učinka na izbore, gdje je završio na trećem mjestu iza Tuđmana i SDP-ovog kandidata Zdravka Tomca.
Nakon toga je došlo do borbe za vlast između Gotovca i Dražena Budiše, koji se zalagao da se HSLS koalicijski veže uz HDZ. Gotovac, koji se tome protivio, je na stranačkoj konvenciji poražen, te je zajedno s pristašama izašao iz HSLS-a i formirao Liberalnu stranku, čiji je postao čelnik. Gotovac je bio vrstan, neponovljiv govornik.
Jimi Hendrix, američki glazbenik – 1942.
Jimi Hendrix
Dana 27. studenog 1942. rođen je Jimi Hendrix, jedan od najpopularnijih glazbenika u povijesti rocka. James Marshall Hendrix ‘Jimi’ Hendrix bio je američki glazbenik. Legenda rock glazbe i gitaristički genij.
Bio je pionir, inovator i samouki ljevoruki gitarist koji je presudno utjecao na rock, blues, jazz, soul, R&B i druge glazbene stilove. Učio je svirati nadahnut glazbenicima kao što su B.B. King, Muddy Waters, Robert Johnson i Chuck Berry. Na poziv producenta i menadžera Chasa Chandlera (bivši basist sastava The Animals), odlazi u London, gdje započinje svoju povijesnu karijeru s basistom Noelom Reddingom i bubnjarom Mitchom Mitchellom.
Nakon Hendrixove smrti izdani su brojni kompilacijski, studijski i koncertni albumi s njegovim neobjavljenim materijalom. Preminuo je 18. rujna 1970. godine u Londonu.
Ideja Sjedinjenih Država Europe – 1946.
Winston Churchill
Dana 18. rujna 1946. na predavanju na Sveučilištu u Zurichu, Winston Churchill izložio je svoju ideju o stvaranju Sjedinjenih Država Europe, po uzoru na SAD, zbog čega ga se smatra idejnim začetnikom Vijeća Europe, međunarodne organizacije država šire europske regije, koja je nastala tri godine kasnije u Londonu.
Statut kojim je osnovano Vijeće Europe 5. svibnja 1949. u palači Saint James u Londonu potpisalo je deset zemalja: Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska, a prva sjednica održana je u Strasbourgu, koji je postao i stalnim sjedištem Vijeća. Danas Vijeće broji 47 država članica, a glavni zadaci organizacije su jačanje demokracije te zaštita ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Ivo Škrabalo, sineast – 2011.
Dan Hrvatske ratne mornarice
Dan Hrvatske ratne mornarice
Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se 18. rujna, u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretvani u vrijeme kneza Branimira 887. godine u bitci kod Makarske porazili mletačko brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.
Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i hrvatski partizani su osnovali partizansku mornaricu u Podgori kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan mornarice u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na spomenik Galebova krila u Podgori.
…
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org
