NA DANAŠNJI DAN: Sveti Vjenceslav, Pasteur, Balota, Bardot, Mile Starčević, Breton, bjesnoća

Svjetski dan borbe protiv bjesnoće obilježava se 28. rujna, radi podizanja svijesti javnosti o važnosti te bolesti smrtonosne za čovjeka te o načinima zaštite i sprječavanja njezina širenja

Sveti Vjenceslav – 935.

Sveti Vjenceslav, češki Svatý Václav (Prag, 907. – Stara Boleslava, 28. rujna 935.), katolički svetac i češki knez.

Zbog svojih visokih moralnih kvaliteta i svoje svetosti taj mladi knez postao najpopularniji svetac Češke i kamen temeljac češke državnosti. Zaštitnik je je Češke, Praga, pokrajine Moravske i proizvođača vina i piva.

Svečevo je tijelo kasnije preneseno u katedralu sv. Vida u Pragu. Zanimljivo je, da je Vjenceslav za svoga života prenio relikvije sv. Vida u tu katedralu. Najljepši praški trg nazvan je po njemu “Václavské náměstí”. Tamo se nalazi najglasovitiji svečev spomenik, koji ga prikazuje kako jaše na konju okružen kipovima čeških svetaca (sv. Prokopije, sv. Adalbert, sv. Ljudmila i sv. Agneza). Spomendan mu je 28. rujna.

Louis Pasteur – 1895.

Louis Pasteur, francuski kemičar i biolog, umro na na današnji dan 1895. godine .

Diplomirao je kemiju u Besançonu. Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača stereokemije.

Bavio se problemima alkoholne i mliječne fermentacije, što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti utjecajem topline bila temelj postupka sterilizacije nazvanog po njemu pasterizacijom.

S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u kirurgiji, koju je Pasteur primjenio 1865. uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti.

Bio je uvjereni pacifist i patriot te je nakon pruskog bombardiranja Pariza zatražio da se njegovo ime briše s popisa počasnih doktora Sveučilišta u Bonnu.

Izolirao je uzročnika antaraksa i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzročnike rodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pasteurov zavod za istraživanje bjesnoće osnovan je 1888. Otkrio je da su uzročnici trunjenja i vrenja mikrobi. Pokusom dokazao da mikrobi nastaju samo od mikroba (sve živo može se razviti samo iz živoga). Uveo je nazive aerobni i anaerobni. Imenovao viruse kao uzročnike bolesti.

Istraživao je procese zaraze i gnojenja. Uočio je da se neke zarazne bolesti ne ponavljaju pa je zaključio da uzročnici uzrokuju bolesti, ali i otpornost (imunitet) protiv te bolesti. Uveo je nove postupke u mikrobiologiji i uzgoju mikroorganiza

Mate Balota, ekonomist i pjesnik – 1989.

Mate Balota, pravim imenom Mijo Mirković, rođen je 28. rujna 1898. u mjestu Rakalj, u Istri. Bio je književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar. Svoju prvu pjesmu napisao je već s 9 godina, a kao učenik je objavljivao u pazinskom listu Nada, koristeći se raznim pseudonimima. Uglavnom piše o teškom životu mornara i ribara.

Kao znanstvenik najprije se predstavio uspjelom obranom doktorske disertacije O glavnom uzroku ograničene gospodarske djelotvornosti slavenskih naroda 1923. na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni. S područja kulturne povijesti Mirković je 1960. objavio veliku znanstvenu monografiju Matija Vlačić Ilirik (Flacius), o istaknutom hrvatskom i europskom latinistu i reformatoru 16. stoljeća. Za tu je knjigu dobio nagradu Hrvatskoga sabora za životno djelo. U hrvatskoj književnosti Mirković je pod pseudonimom Mate Balota zauzeo istaknuto mjesto svojom zbirkom čakavskih pjesama Dragi kamen, romanom Tijesna zemlja, monografijama Stara Pazinska gimnazija i Puna je Pula te drugim proznim tekstovima.

Objavio je velik broj knjiga, znanstvenih rasprava i članaka iz područja ekonomike narodne privrede, planiranja, ekonomije.. Umro je 17. veljače 1963. u Zagrebu.

Bardot, Brigitte – 1934

Bardot Brigitte, francuska filmska glumica i pjevačica (Pariz, 28. IX. 1934). Pohađala je studij baleta na Konzervatoriju u Parizu, radila kao fotomodel; na filmu od 1952.

Ulogom senzualne i spontane djevojke u filmu svojega supruga Rogera Vadima I Bog stvori ženu postigla je golem uspjeh. Sličnim ulogama, popularizirajući tip tzv. nimfete, kao novi »seks simbol« postaje najpoznatija i komercijalno najuspješnija francuska zvijezda u čitavom svijetu, znana i po akronimu BB.

Tijekom 1960-ih nude joj se glumački zahtjevnije uloge – npr. u filmovima Istina Henri-Georgesa Clouzota, Prijezir Jean-Luca Godarda i Viva Maria! Louisa Mallea, u kojima se ironijski osvrnula na vlastiti imidž senzualne ljepotice.

U tom se razdoblju istaknula i kao pjevačica, ostvarivši plodnu suradnju sa Sergeom Gainsbourgom. Iz svijeta zabave povukla se 1973. te se posvetila aktivizmu za prava životinja.

Mile Starčević, političar – 1917.

Dr. Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), hrvatski političar.

Studij prava završio je u Zagrebu 1889. Bio je pripravnik u odvjetničkoj pisarnici Josipa Franka. Od 1892. je odvjetnik u Zagrebu. Saborski je zastupnik 1892. – 1917. Uz strica Antu Starčevića jedan je od najaktivnijih pravaša. Nakon raskola stranke ostao je uz njega, a 1895. jedan je od osnivača Čiste stranke prava.

Nakon što su Vladimir Vidrić i drugi đaci prosvjedno spalili mađarsku zastavu, na suđenju studenoga 1895. godine branili su ih Starčević i ugledni zagrebački odvjetnici Marijan Derenčin, August Harambašić, Kornitzer, M.Petračić, Franko Potočnjak, Ivan Ružić i Šime Mazzura.

Godine 1908. pokrenuo je Starčevićevu stranku prava, s programom na izvornim ideološkim zasadama Ante Starčevića. Prema njemu pripadnici te stranke prozvani su ˝Milinovci˝.

Po izbijanju 1. svjetskog rata zastupao je motrište o rješenju hrvatskog pitanja unutar Austro-Ugarske Monarhije.

André Breton, nadrealist – 1966.

André Breton (Tinchebray, 19. veljače 1896. – Pariz, 28. rujna 1966.), francuski pjesnik i kritičar.

Glavni je teoretičar nadrealizma, koji je ustrajao na prvotnoj liniji, raskrstivši s većinom svojih negdašnjih prijatelja.

Prvu zbirku pjesama Brdo smjernosti objavio je 1919. godine, a iste je osnovao s Louis Aragonom i Philippe Soupaultom reviju Litterature, u kojoj je 1921. tiskan njegov glasoviti nadrealistički tekst Magnetički prostori, pisan zajedno sa Soupaltom. Godine 1924. objavio je prvi nadrealistički manifest. Ograđuje se 1936. godine od marksističke struje u pokretu, a 1941. godine sklanja se u Ameriku, nakon što je Petainova cenzura zabranila njegovu Antologiju crnog humora. U Pariz se vraća 1946. godine, a sljedeće organizira međunarodnu izložbu nadrealizma.

….

Svjetski dan borbe protiv bjesnoće

Svjetski dan borbe protiv bjesnoće obilježava se 28. rujna, radi podizanja svijesti javnosti o važnosti te bolesti smrtonosne za čovjeka te o načinima zaštite i sprječavanja njezina širenja.

U Republici Hrvatskoj, zadnji slučaj humane bjesnoće, zabilježen je davne 1964. godine. Od 2013. godine na području Republike Hrvatske, nije zabilježen niti jedan jedini slučaj bjesnoće u mačaka, a od 2014. godine u pasa.

Ipak, uzimajući u obzir da se bjesnoća na čovjeka u 95 posto slučajeva prenosi ugrizima bijesnih pasa, zabrinjava podatak Prijatelja životinja da ‘Lijepom našom’ slobodno šeće njih 100 tisuća koji nisu cijepljeni. A cijepljenje je najsigurnija je prevencija protiv ove bolesti. Zato je važno cijepiti pse protiv bjesnoće i označiti ih (mikročip).

……….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr

Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr

Wikipedija, https://hr.wikipedia.org