NA DANAŠNJI DAN: Sveti Matej, Arthur Schopenhauer, Ive Mihovilović, Vladimir Ruždjak, Leonard Cohen, Ivana Brlić-Mažuranić, Stephen King, Svjetski dan mira, Stožer oružanih snaga RH, Ante Paradžik

Arthur Schopenhauer, njemački filozof – 1860.

Na današnji dan 1860. umro je Arthur Schopenhauer, njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.

Arthur Schopenhauer

Schopenhauer je smatrao da je bit čovjeka u intuiciji koja se ispoljava kao volja. Volja je bit svijeta i ona je organske i neorganske prirode. Volja sve pokreće, ona je gospodar, a intelekt sluga, a to je Schopenhauer obrazložio time što je rekao da ono što proturječi srcu ne ulazi u glavu. Pojavne stvari su zakonite, volja ne podliježe zakonu – ona je slijepi nagon. Volja nastaje iz nedostatka i ona nikada ne može biti potpuno zadovoljena, pa je bol neminovna.

Ovaj njemački filozof je tvrdio da kada ostvarimo neku težnju osjećamo dosadu. Tako je čovjekov život samo smjena boli i dosade. Povijest čovječanstva je besciljno lutanje i nema napretka. Schopenhauer vidi jedini izlaz u askezi, odricanju od života i utapanjem u nirvanu. Još jedan način oslobađanja od boli je u bezinteresnom doživljaju umjetnosti.

Ive Mihovilović, publicist – 1905.

Ive Mihovilović

Mihovilović, Ive, hrvatski novinar i publicist (Premantura kraj Pule, 21. IX. 1905 – Zagreb, 15. IX. 1988). Polazio trgovačku školu u Karlovcu i učiteljsku školu u Šibeniku. Od 1924. surađivao u hrvatskom tjedniku Istarska riječ u Trstu, gdje je pisao o međunarodnim odnosima, posebno o Katoličkoj crkvi. U 1930-ima bio je novinar, urednik vanjske politike, glavni urednik te 1939–41. direktor zagrebačkoga lista Novosti, koje su pod njegovim vodstvom izrasle u suvremeni dnevni list s odličnim reportažama i kulturnom rubrikom. Za NDH otpušten s posla i više puta zatvaran. Nakon rata bio je predavač na Višoj novinskoj školi u Zagrebu, suradnik Jadranskog instituta u Zagrebu, novinar kuće Vjesnik te jedan od pokretača i urednik Vjesnika u srijedu (1952), a od 1952. do smrti slobodni novinar. Od 1961. do 1987. objavljivao je u Večernjem listu popularne vanjskopolitičke komentare pod pseudonimom Spectator. Jedan je od najistaknutijih hrvatskih novinara i publicista tijekom dugoga razdoblja svojega djelovanja. Značajnije knjige: Vatikan i fašizam (1950), Slučaj Chessman (1960), Afera Profumo (1963), Posljednja avantura Benita Mussolinija (1965), Tko je ubio Kennedyja (1967).

Vladimir Ruždjak, operni i koncertni pjevač, skladatelj i glazbeni pedagog – 1922.

Dana 21.9.1922. – rođen je Vladimir Ruždjak, operni i koncertni pjevač, skladatelj i glazbeni pedagog, operni redatelj i prevoditelj. S 12 godina svira mandolinu i sklada te želi upisati kompoziciju na Muzičkoj akademiji. No, zbog ljepote glasa usmjeruju ga na solo pjevanje. Godine 1946., nakon završetka studija, kod profesora Nikole Reisera ispitnom predstavom Gianni Schicchi u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu započinje svoju pjevačku i glazbenu karijeru, jednu od najvećih u nas.

Vladimir Ruždjak

Od 1947. do 1953. Ruždjak je prvak Zagrebačke opere. Osvaja prve nagrade na međunarodnim natjecanjima u Švicarskoj i Belgiji, počinje svjetsku karijeru, a 1954. postaje članom jedne od vodećih europskih opernih kuća u Hamburgu. Ondje gotovo punih 20 godina, uz česte nastupe na najvećim opernim pozornicama svijeta, pjeva vodeći baritonski repertoar. Stotinu nastupa na godinu, sedamdesetak opernih i tridesetak koncertnih, to znači svaki treći dan na pozornicama Hamburga, Berlina, Moskve, Londona, Tokija, San Francisca. Tumačio je osamdesetak opernih uloga: od Monteverdija, Rossinija, Verdija, Puccinija do Wagnera i suvremenih opernih ostvarenja u kojima se posebno ističu svjetske prazivedbe djela Hencea, Egka, Brittena. Godine 1962. Ruždjak prvi put nastupa u newyorškom Metropolitenu kao Amonasro u Verdijevoj Aidi. Kritika piše: Sinoć je na pozornicu stupio kralj. Najveće priznanje u pjevačkoj umjetnosti, naslov komornog pjevača, Ruždjak prima 1969. u Njemačkoj, a dobitnik je i brojnih priznanja u domovini. Nenadmašni je tumač solo pjesme Schuberta i Schumanna, Musorgskog, Ravela i Mahlera. Uza sve ostvaruje golem i važan redateljski i skladateljski opus. Režira Peleasa i Melisandu, Carminu buranu, Pepeljugu, Rigoletta, Traviatu koja više od dva desetljeća ne silazi s pozornice Zagrebačke opere. Skladatelj je vokalnih djela nadahnutih hrvatskim folklorom, brojnih zborskih skladbi i ciklusa solo pjesama te predan istraživač i promicatelj nepoznate hrvatske glazbene baštine. Godine 1987. Ruždjak postaje profesor solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na kojoj prvi put otvara i vodi Odsjek glume. Ali 9. listopada, samo nekoliko dana poslije 65. rođendana, smrt prekida veliki glazbeni lik jedne epohe.

Leonard Cohen, pjesnik – 1934.

Leonard Cohen

Cohen Leonard, kanadski kantautor i pjesnik (Montreal, 21. IX. 1934 – Los Angeles, 7. XI. 2016). Stilski i tematski blizak B. Dylanu i J. Brelu; pisac nekoliko zbirki pjesama, od kojih se ističu Cvijeće za Hitlera (Flowers for Hitler, 1964), Knjiga milosrđa (Book of Mercy, 1984) i Pjesme za čitanje i pjesme za pjevanje (Poems and Songs, 2010). Slikovitom metaforikom i tradicionalnim pjesničkim oblicima analizira suvremene mitove. Zapažen mu je roman supkulturne ideologije Divni gubitnici (Beautiful Losers, 1966). Rabeći jednostavne aranžerske obrasce razvio kantautorsku formu ponajprije kao sredstvo isticanja tekstualnih predložaka. Važniji glazbeni albumi: Pjesme ljubavi i mržnje (Songs of Love and Hate, 1971), Tvoj sam čovjek (I’m Your Man, 1988).

Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska književnica – 1938.

Dana 21.9.1938. umrla je Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska spisateljica. Rodila se u Ogulinu 18. travnja 1874. i rasla uz djeda (hrvatskoga bana, slavnog pjesnika, tvorca Smail-age) – Ivana Mažuranića.

Ivana Brlić-Mažuranić

Njezine prve životne i književne spoznaje u roditeljskome domu pomogle su joj da se dobro uklopi u obitelj Brlića, brojnih hrvatskih uglednika, čiji će član postati na 18. rođendan, udajom za doktora Vatroslava Brlića. Zadivljena atmosferom u toj kući u Brodu na Savi, prebogatom kućnom knjižnicom i duhom obitelji u autobiografiji je zapisala: Došla sam u stari dom obitelji Brlićevih u kojoj sve odaje koliko su interesa članovi te obitelji gajili za umjetnost i književnost, za svaki patriotski i lijepi pokret. Pisati je počela tek desetak godina poslije udaje, u početku samo za svoju obitelj, a zatim i za djecu diljem svijeta jer su njezini junaci vremenom progovorili na 40 jezika. Godine 1902. tiskani su Valjani i nevaljani i Škola i praznici za obiteljsku uporabu. Pravi je prodor u književnost, iako izvan modernih tokova, ostvarila Čudnovatim zgodama i nezgodama šegrta Hlapića 1913. To je prava pikarska pripovijest o sazrijevanju i životnom preobražaju od zla prema dobru bistra i vrijedna dječaka Hlapića.

O toj temi (svladavanju mnogih prepreka koje život postavlja) govori povijesni roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata objavljen potkraj autoričina života koji se ugasio 21. rujna 1938. Umjetnički vrhunac Ivana Brlić-Mažuranić ostvarila je Pričama iz davnine, djelom koje je djeci, a i odraslim čitateljima svih naraštaja nudilo vjeru u temeljne ljudske vrijednosti. Pišući priče, napajala se na dvama izvorima: slavenskoj mitologiji i hrvatskim narodnim legendama, pa se tako stilski približila književnom kontekstu svoje epohe u razdoblju Moderne. Izrazito vizualno doživljavanje, neposredno izražavanje, intimna i izravna iskrenost koja podrazumijeva iskonsku ljudsku naivnost u spoznavanju – temelj su na kojem se stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić približilo zahtjevnomu senzibilitetu čitatelja – djeteta.

Nina Vavra, hrvatska glumica – 1942.

Na današnji dan 1942. godine u Zagrebu je umrla Nina Vavra, jedna od najčuvenijih glumica svoga doba.

Nina Vavra

Rođena je u Križevcima, 1879. godine. Završila je Miletićevu Hrvatsku dramsku školu, a od 1899. djelovala je u zagrebačkom HNK-u.

Započela je ulogama naivka, no brzo se potvrdila kao glumica velikoga raspona i intenziteta dramskog izraza. Zahvaljujući snažnom temperamentu, iznimnoj dikciji i vrsnoj interpretaciji i komičnih i tragičnih uloga, podjednako je uspješno tumačila uloge različitih snažnih ženskih likova.Galerija njenih likova kretala se u širokom rasponu od klasične tragedije do suvremene drame. Glumila je i u igranim filmovima Matija Gubec (1917.). i Vragoljanka (1918.).

Jedna je od najistaknutijih i najsamosvojnijih hrvatskih glumica prve polovice XX. Stoljeća.

Stephen King, književnik – 1947.

Stephen King (Portland, Maine, 21. rujna 1947.), američki književnik. Pseudonimi – Richard Bachman i John Swithen Najuspješniji je autor današnjice horor romana. Kingove priče nerijetko uključuju posve obične protagoniste, poput obitelji iz srednjeg sloja, djeteta ili pisca. Iako ih prikazuje kako vode svakodnevne živote, nadnaravno se gotovo uvijek uključi i iznimne okolnosti eskaliraju u priči. King, međutim, piše i priče izvan žanra horora, uključujući, primjerice, romane “Iskupljenje u Shawshanku” i “Tijelo”.Jedna od prvih ideja mu je priča o mladoj djevojci s psihičkim moćima, no obeshrabren, baca rukopis u smeće. Tabitha je ta koja ga je izvukla iz smeća i potaknula da ga završi. Naslovljavajući priču “Carrie”, King je šalje izdavaču, ne nadajući se previše odgovoru. Dobiva, međutim, ponudu od 2.500 dolara, malu svotu i za to vrijeme. No, vrijednost romana uskoro biva prepoznata i autorska prava su prodana za 400.000 dolara, a roman označio početak goleme popularnosti, koja ne jenjava do današnjeg dana.

Svjetski dan mira – 1982.

Svjetski dan mira

Prema odluci UN-a iz 1982. 21. rujna obilježava se Međunarodni dan mira. Do 2001. Dan mira obilježavao se svakog trećeg utorka u rujnu.

Opća skupština Ujedinjenih naroda te je godine donijela i rezoluciju prema kojoj se i razdoblje od 2001.-2011. proglašava Međunarodnim desetljećem mira i nenasilja.

Diljem svijeta mirovne udruge i udruge za prigovor savjesti tim povodom priređuju različite događaje kojima promiču mir, snošljivost i nenasilje, te demilitarizaciju i pacifikaciju cijelog svjetskog društva, u vremenima izazova i opasnosti za mir svuda u svijetu.

Osnovan Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske – 1991.

Dana 21.9.1991. osnovan je Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske (kratica GS OS RH) združeno je tijelo Oružanih snaga Republike Hrvatske ustrojeno u okviru Ministarstva obrane, nadležno za zapovijedanje, pripremu i uporabu Oružanih snaga.

GS OS RH omogućava zapovijedanje cjelokupnim OS RH u skladu sa zapovijedima vrhovnog zapovjednika i aktima ministra obrane te obavlja i druge stručne poslove za potrebe vrhovnog zapovjednika i ministra obrane.

Ubijen Ante Paradžik, hrvatski političar – 1991.

Ante Paradžik

Dana 21.9.1991. ubijen je Ante Paradžik, hrvatski političar, predsjednik Saveza studenata Hrvatske u vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. godine, žrtva montiranih političkih procesa i politički zatvorenik savjesti beogradskog režima socijalističke Jugoslavije, pravaš i suobnovitelj 1990. obnovljene Hrvatske stranke prava i njen dopredsjednik, načelnik Ratnog stožera oružanih Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u vrijeme Domovinskog rata 1991. godine, diplomirani pravnik, vrsni retoričar, publicist, zagovornik i promicatelj hrvatskog prirodnog i povijesnog državnog prava.

Paradžik je bio protivnik velikosrpske ideologije, borac protiv komunizma i jugoslavenske države. Oponent i kritičar hrvatskih komunista. Zagovornik demokracije, ljudskih prava i borac za nezavisnost i slobodu hrvatskog naroda. Žrtva političkog atentata u Zagrebu. Nakon njegovog ubojstva, dvije postrojbe HOS-a nosile su njegovo ime, II. bojna “Ante Paradžik” i 1. satnija “Ante Paradžik”.

….

Spomendan Svetog Mateja

Sveti Matej

Sveti Matej je apostol i evanđelist, kršćanski svetac, pisac Evanđelja po Mateju, propovjednik.

Evanđeoski tekstovi i Djela apostolska navode Mateja na svim popisima dvanaestorice Isusovih učenika. Prema evanđeljima, bio je carinik, sakupljač poreza na putu koji je, kod Kafarnauma prelazio iz Galileje u Siriju, te je pripadao skupini ljudi, koji su bili neomiljeni i često korumpirani, te od ostalih Židova smatrani i obredno nečistima. Promijenio se, nakon što ga je osobno Isus posjetio i blagovao u njegovoj kući. Spremno se odazvao pozivu, da slijedi Isusa, a prije no što je to učinio, priredio je svečanu gozbu za rođake i prijatelje. Kasnije je taj događaj opisao u svom Evanđelju po Mateju.

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org