NA DANAŠNJI DAN: Sir Francis Bacon, Charles Baudelaire, Frank Lloyd Wright, Neven Valent, Boeing 737, Antun Bauer
Sir Francis Bacon, filozof – 1626.
Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1. vikont od St Albansa, (London, 22. siječnja 1561. – Highgate, 9. travnja 1626.), engleski filozof, pravnik i državnik. Bio je jedan od vodećih osoba na području prirodne filozofije i znanstvene metodologije na prijelazu iz renesanse u moderno doba. Zbog toga se smatra jednim od utemeljitelja novovjekovne znanosti i filozofije.
Živio je u vrijeme prvobitne akumulacije kapitala, razvoja industrije i trgovine. Suvremenik je Williama Shakespearea i kraljice Elizabete. Za vladavine Jamesa I. popeo se čak do položaja lorda kancelara.
Sir Francis Bacon
Bacon je jedan od osnivača moderne znanosti i moderne filozofije. U dijelu »Novi organon znanosti« ukratko je izložio osnovne principe svoje filozofije. Postavio je princip eksperimenta koji najviši princip svakog znanstvenog istraživanja, a razradio je induktivnu metodu spoznaje. Prema njegovim načelima osnovano je 1662. godine u Engleskoj »Učeno društvo«.
Bacon teži »velikoj obnovi«, temeljitoj preobrazbi znanosti i života uopće. Naslov njegovog glavnog, ne dovršenog djela i je »Instauratio magna«, a »Novi organon ili upute za tumačenje prirode« dio je te zamisli. Cilj znanosti i filozofije jest opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima, ovladati prirodom, povećati čovjekovu moć nad prirodom, jer znanje je moć.
Charles Baudelaire, francuski pjesnik i kritičar – 1871.
Charles Pierre Baudelaire bio je francuski pjesnik i kritičar, rođen na današnji dan 1821. Njegovo djelo sadrži elemente romantizma i orijetaciju simbolista.
Charles Baudelaire
Uz zbirku pjesama Cvjetovi zla, koju mnogi smatraju najvažnijim lirskim djelom 19. stoljeća, napisao je i zbirku pjesničkih crtica Spleen Pariza, kojima je stvorio novu pjesničku vrstu.
Pisao je sjajne likovne kritike, a istaknuo se i kao prevoditelj. Bio je jedan od prvih Francuza koji je upozorio na Wagnerov genij. Obilježen kao bludnik i odbacivan kao simbol boemstva i nemorala, svojim je pjesmama proširio područja poetskog, otkrio suvremenicima čitave predjele novih ljepota i grozota.
Ni za života, ni prvih desetljeća nakon smrti nije stekao zasluženo priznanje. Danas priznat kao vrhunski pisac francuske poezije, Baudelaire je postao klasikom. Umro je u Parizu 31. kolovoza 1867.
Frank Lloyd Wright, arhitekt – 1959.
Osnovne su karakteristike novih objekata povezanost s pejzažom, slobodan tlocrt koji je preko otvorenog dvorišta ili staklenih stijena povezan s vanjskim prostorom i naglašavanje plastike krovišta. U njima je na suvremen način razrađena prostorna i plastična koncepcija ranijih ˝prerijskih kuća˝.
Frank Lloyd Wright
Među najpoznatijim objektima ladanjskog tipa su kuće Hanna u Palo Altu (1937.), Goetsch-Winkler u Okemosu (1939.), Sturgis kraj Los Angelesa (1940.), Lloyd Lewis u Libertsvilleu (1940.), Pauson kraj Phoenixa (1940.) i Jacobs II u Madisonu (1948). U trgovini Morris u San Franciscu (1949.) javlja se motiv kružne rampe kojom je postignut snažan prostorni efekt. Ona je još jače izražena na kući njegova sina Daniela Wrighta u Phoenixu (1952.), a kulminira u njegovu posljednjem djelu Guggenheimovu muzeju u New Yorku (1959.). Posthumno se prišlo realizaciji njegova grandioznog projekta za komunalni centar Marine Country u Kaliforniji (1962.).
Neven Valent, pjevač – 1964.
Neven Valent (Zagreb, 9. srpnja 1964. – Zagreb, 9. travnja 2012.), hrvatski operni i koncertni pjevač, bariton.
Nakon završenoga srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja, Neven Valent je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je 1992. diplomirao na Odsjeku za pjevanje. U razdoblju od 1993. do 1998. usavršavao se kod Rudolfa Knolla, Marjane Lipovšek i Alfreda Burgstallera na Ljetnoj akademiji Mozarteum u Salzburgu te kod Glenys Linos na Kraljevskoj glazbenoj akademiji (Royal Academy of Music) u Londonu.
Od 1985. do 1987. bio je članom Zagrebačkih madrigalista. Godine 1988. obnovio je djelovanje Oratorijskog zbora Crkve sv. Marka, davši mu i ime Cantores Sancti Marci. Sve do svoje iznenadne i prerane smrti bio je prefekt toga zbora, uz kojega je često nastupao i kao koncertni solist. Bio je članom Opere HNK u Zagrebu, pjevao na Varaždinskim baroknim večerima i zadarskim Glazbenim večerima u sv. Donatu) te gostovao na brojnim inozemnim glazbenim festivalima u Austriji, Irskoj, Luksemburgu, Mađarskoj, Njemačkoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji.
Neven Valent
Neven Valent bio je predani promicatelj glazbene umjetnosti. Prigodom prvoga dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku, u rujnu 1994. organizirao je i producirao izvedbu misterija Majka Božja Kamenitih vrata Božidara Širole. Kao glavni i umjetnički producent zaslužan je i za cjelovitu scensku izvedbu Božićne priče Rudolfa Matza o Božiću 1996. godine. Utemeljio je i sve do svoje smrti bio ravnateljem zagrebačkoga Festivala sv. Marka, u okviru kojega su do danas na brojnim i zapaženim koncertima nastupili mnogi hrvatski i inozemni glazbeni umjetnici. Bio je i producent gostovanja Minhenske filharmonije s dirigentom Lorinom Maazelom 2006. u Zagrebu, a njegovom je zaslugom Hrvatska misa u d-molu op.86 Borisa Papandopula prvi puta izvedena u inozemstvu, u Krakovu, s inozemnim ansamblom i solistima: 16. siječnja 2011. izveo ju je Zbor Krakovske filharmonije pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića.
Probni let prvoga Boeinga 737 – 1967.
Antun Bauer, muzeolog – 2000.
muzeolog
Bauer, Antun, hrvatski muzeolog i kolekcionar (Vukovar, 18. VIII. 1911 – Zagreb, 9. IV. 2000). Diplomirao povijest i arheologiju u Zagrebu 1935., gdje je i doktorirao 1937. Bio je ravnatelj Gipsoteke (danas Gliptoteka HAZU) 1937–52., Hrvatskoga školskoga muzeja (do 1966) i Muzejskoga dokumentacijskoga centra u Zagrebu (do 1975) te voditelj i predavač poslijediplomskoga studija muzeologije (1966–89). Skupljao umjetnine, povijesno-umjetničku literaturu, dokumentaciju i građu te vlastitim zbirkama osnovao ili sudjelovao pri osnivanju mnogobrojnih muzejskih i galerijskih ustanova u Hrvatskoj: Gipsoteke (1937), Arhiva za likovne umjetnosti u okviru JAZU (danas HAZU) i Muzejskoga dokumentacijskoga centra (1955), te Galerije umjetnina u Osijeku (1941), Zbirke »Bauer«, jedne od najcjelovitijih zbirka hrvatske umjetnosti XIX. i XX. stoljeća, i Galerije umjetnina u sastavu Gradskoga muzeja Vukovar (1959). Organizirao niz značajnih izložaba (»Zlato i srebro Zadra«); pokrenuo više muzeoloških publikacija, bio urednikom i suradnikom zbornika i časopisa Muzeologija te Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske.
….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;
