NA DANAŠNJI DAN: Senjski glagoljski misal, Mata Hari, Vlaho Paljetak, Mučenički dan Marija Kohn, Rabindranath Tagore, Rabindranath Tagore, Stanlio i Olio, Croatia Airlines
Senjski glagoljski misal – 1493.
Mata Hari, plesačica i osuđena špijunka
Mata Hari, pravim imenom Margaretha Geertruida Zelle, rođena je 7. kolovoza 1876. godine u Leeuwardenu, u Nizozemskoj. Bila je plesačica i kurtizana koja je strijeljana zbog špijunaže u Prvom svjetskom ratu.
Mata Hari
Kad je izbio Prvi svjetski rat, Nizozemska je ostala neutralna. Zato je Margaretha Zelle, koja je imala nizozemsko državljanstvo, mogla slobodno prelaziti državne granice. Da izbjegne bojišta, između Francuske i Nizozemske je putovala preko Španjolske i Engleske, obično uz velik publicitet. Spetljala se s mnogim visokim savezničkim časnicima.
Jedanput je u razgovoru sa zaposlenicima britanske tajne službe rekla da radi kao špijunka za francusku vojsku, što je poslije porekla.
Mata Hari
U siječnju 1917. njemački je vojni savjetnik u Madridu odašiljao radijske poruke u Berlin u kojima je opisao korisno djelovanje njemačkog špijuna pod šifrom H-21. Francuska je tajna služba uhvatila te poruke i zaključila da je H-21 Mata Hari. Neobično je što su Nijemci koristili šifru za koju su znali da je već razbijena u Francuskoj, pa neki povjesničari tvrde kako je Mata Hari zapravo radila za Francuze, a njemačka ju je poruka prikazala kao dvostrukog špijuna da je upropasti. Mata Hari je uhićena 13. veljače 1917. u svojoj hotelskoj sobi u Parizu.
U vrijeme uhićenja, Francuska je stajala vrlo loše: domoljublje je posrtalo, ratu se nije vidio kraj, izginuli su milijuni vojnika Antante i Trojnog Saveza, pa se tražio žrtveni jarac. Notorna Nizozemka se lijepo uklopila. Mata Hari je izvedena pred sud, osuđena zbog špijuniranja za Njemačku, te joj je pripisana smrt desetaka tisuća vojnika. Iako se poslije tvrdilo da nije bilo čvrstih dokaza, strijeljana je 15. listopada 1917., u 41. godini.
Vlaho Paljetak, hrvatski skladatelj – 1893.
Vlaho Paljetak
Hrvatski šansonijer i skladatelj Vlaho Paljetak rođen je 7. kolovoza 1893. godine u Dubrovniku. Završio je učiteljsku školu u Arbanasima te radio kao učitelj u Hvaru i Visu, a usporedno je učio pjevanje i violinu, te kao samouk gitaru.
Preko Splita, gdje je neko vrijeme bio član malog orkestra koji su vodili Jakov Gotovac i Ivo Tijardović, stigao je u Zagreb. Želio je postati operni tenor. Slučaj je htio da je u Zagrebačkoj operi bilo slobodno mjesto šaptača, a Vlahu je bio potreban stalni posao.
Nastupao je pjevajući uz gitaru svoje popijevke i šansone, skladane često na vlastite tekstove. Snimio je šezdesetak popijevki, od kojih su najpopularnije: Ajme meni, Na Jadranu plavom, Od one divne noći, Pod starim čempresom, Adio Mare, Popevke sem slagal, Fala, a Marijana (koautor S. Šišić) stekla je svjetsku popularnost. Umro je u Zagrebu 2. listopada 1944.
Mučenički dan – Pobijeno 3.000 asirskih kršćana u Iraku – 1933
Dana 7. kolovoza 1933. počinjen je najveći dio pokolja u Simelu, u sjevernom Iraku, kojeg su organizirali i počinili irački organi vlasti, pri čemu je pobijeno oko 3000 asirskih kršćana. Asirci obilježavaju ovaj dan kao Mučenički dan odnosno Nacionalni dan žalosti.
Marija Kohn, hrvatska glumica – 1934.
Hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica Marija Kohn rođena je 7. kolovoza 1934. godine u Lopudu, u obitelji židovskog podrijetla.
Marija Khon
Studirala je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Popularnost i slavu stekla je ulogom u filmu Svoga tela gospodar iz 1957., za što je nagrađena i Zlatnom arenom. Obilježila ju je i uloga mucave Erminije u predstavi iz 1974. Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novaka.
U kazalištu je najviše naučila od redatelja Branka Gavelle.
Najnagrađivanija je hrvatska glumica koja iza sebe ima više od stotinu kazališnih uloga, šezdeset filmova, četrnaest televizijskih drama i serija. Marija Kohn je 1999. godine, nakon 40 godina rada, otišla u mirovinu. No, unatoč mirovini nije se oprostila od glume. Nastavila je ostvarivati uloge, najviše na televiziji i filmu. Preminula je u Zagrebu, 16. srpnja 2018. godine.
Sir Rabindranath Tagore, pisac – 1941.
Rabindranath Tagore
Sir Rabindranath Tagore (Bengalski: Rabindranath Thakur, Kalkuta, 7. svibnja 1861. – Kalkuta, 7. kolovoza 1941.) je bio indijski pjesnik, skladatelj i dramaturg. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1913. Sin hinduističkog filozofa i vjerskog mistika Devendranaha. Bengalski prozni i dramski pisac, skladatelj. Najcjenjeniji kao pjesnik (poetska zbirka “Pjesma dara i žrtve”). Promotor indijske kulture na Zapadu i zapadne u Indiji. Američki pjesnik Pound usporedio ga je s Danteom.
Stanlio i Olio, filmski par – 1957.
Laurel i Hardy
Stan Laurel (16. lipnja, 1890. – 23. veljače, 1965.) i Oliver Hardy (18. siječnja, 1892. – 7. kolovoza, 1957.), komičarski duo u Hrvatskoj poznati kao Stanlio i Olio.
Laurel i Hardy su vjerojatno najpoznatiji komičarski duo u filmskoj povijesti.
Zasnivaju se na dječjem humoru te na prepoznatljivom izgledu debelog pametnjakovića i mršavog nespretnjakovića.
Osnovan Croatia Airlines – 1989.
Croatia Airlines, hrvatska nacionalna zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Zagrebu, 7. kolovoza 1989. godine upisana je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu kao Zagreb Airlines d.d. (Zagal), poduzeće za zračni prijevoz.
Croatia Airlines
Zagal je bio prvo dioničko društvo u Republici Hrvatskoj, a u srpnju 1990. promijenio je ime u Croatia Airlines d.d., nacionalna aviokompanija za prijevoz putnika, robe i pošte. Croatia Airlines s putničkim je prijevozom počeo 5. svibnja 1991.g., kada je unajmljenim zrakoplovom MD-82 obavljen prvi let u domaćem prometu i to na liniji Zagreb – Split.
Godinu poslije, 5. travnja 1992., tvrtka je obavila i prvi međunarodni let (Zagreb – Frankfurt), čime je počelo povezivanje Hrvatske s Europom i svijetom. Tvrtka je članica najvažnijih zrakoplovnih udruženja kao što su IATA (Međunarodna udruga za zračni promet), AEA (Europska udruga avioprijevoznika) te Star Alliance, najveći zrakoplovni savez.
Veljko Rogošić, plivački maratonac – 2008.
Veljko Rogošić, (Kaštel Lukšić, 21. srpnja 1941.− Split, 7. kolovoza 2012.), hrvatski plivački maratonac. Veljko Rogošić prvi je plivač u povijesti koji je preplivao Sredozemno more između Sicilije i rta Bon u Tunisu. Trebalo mu je 50 sati i 25 minuta. Bilo je to 22. srpnja 2008. godine.
Veljko Rogošić
Rogošić je plivačku karijeru započeo je u Jadranu, a svoj prvi plivački rekord oborio je 1960. godine u disciplini 400 metara slobodno.
Od djetinjstva se bavio plivanjem, a 1971. godine preplivao je dionicu Supetar-Split. Te iste godine osvojio je titulu svjetskog prvaka u daljinskom plivanju. Bio je višestruki državni rekorder na 200 m delfin, 400 i 1500 m slobodno, te svjetski prvak u maratonskom plivanju. Športaš koji je obilježio hrvatsko i svjetsko daljinsko plivanje.
Takmičarskim plivačkim maratonima počeo se baviti u svojim ranim tridesetima, prilikom zalaska profesionalne plivačke karijere, a prvi maraton bila je dionica Supetar-Split iz 1971. godine. Iste je godine u talijanskom Riccioneu osvojio prvu titulu svjetskog prvaka, a od 1971. do 1974. godine proglašavan je za najboljeg maratonca svijeta. Pobjeđivao je na mnogim svjetskim plivačkim maratonima: Saguenay, Aleksandrija, Sydney, Cookov prolaz, Jangce, Tai, Mar del Platu, te Ontario gdje je postavio svjetski rekord.
Godine 2004. u 63. godini života, preplivao je La Manche i postao prvi Hrvat, a ujedno i najstariji čovjek kojem je to uspjelo.
…
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org
