NA DANAŠNJI DAN: Ruđer Josip Bošković, osnovan HNK Hajduk, Branko Marijanović, Kim Novak, Dan radija

Ruđer Josip Bošković, astronom – 1787.

Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; isusovac. Bošković je rođen u Dubrovniku kao šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali Nikola Bošković (preselio iz sela Orahov Dol u Dubrovnik oko 1688. – Dubrovnik, 1721.) i Pavle Bettera (Dubrovnik, 1674. – Dubrovnik, 1776.)

Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovački Collegium Romanum. 1732. godine završio je filozofiju a nedugo potom i teologiju. Po svršenom studiju teologije zaređen u svećenika i stupio je u isusovački red. 1740. godine postaje profesor matematike. Njegova slava je zasjenila njegove, za hrvatsku kulturu vrijedne spomena braću i sestre: Petra, Bara i Anicu. Pritom valja napomenuti da je Ruđer Bošković i među predcima imao hrvatske pjesnike: unuk je religijskog pjesnika Bara Bettere.

U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, koji je na prijedlog hrvatskog fizičara Ivana Supeka dobio ime Ruđera Boškovića. Astronomsko društvo u Beogradu je nazvano po njemu, kao i jedan krater na Mjesecu. Biskupijska klasična gimnazija u Dubrovniku također nosi Boškovićevo ime.

Osnovan HNK Hajduk – 1911.

Splitski studenti u Pragu, među njima: Lucijan Stella (sjedi, prvi s lijeva), Fabijan Kaliterna (prvi s desna u gornjem redu) i Vjekoslav Ivanišević (sjedi, prvi s desna), 13.02.1911. godine

HNK Hajduk Split osnovala je grupa splitskih studenata u Pragu. Hrvatski nogometni klub “Hajduk” osnovala je, u praškoj pivnici U Fleků, skupina splitskih studenata: Fabjan Kaliterna, Lucijan Stella, Ivan Šakić, Vjekoslav Ivanišević, a po nekima i Vladimir Šore, i to nakon što su gledali susret tamošnjih “Sparte” i “Slavije”. Tada su došli na ideju da osnuju nogometni klub u svom rodnom gradu. Organizacija je bila vrlo slaba na početku, dok se u splitskom kafiću “Troccoli” nisu napisala pravila kluba, dok su za tzv. stolom mudraca predlagana imena kluba, među kojima su bili “Mosor”, “Marjan”, “Borac”, “Uskok”, “Velebit” i dr. Ime je klubu, na kraju, dao profesor splitske gimnazije Josip Barač nakon što su mu spomenuti studenti u ured utrčali naglo poput pobunjenika, tzv. hajduka. Taj je naziv bio provokativan vlastima Austro-Ugarske Monarhije, ali su domišljati osnivači “zasladili” zahtjev organima vlasti podatkom da :…vojaci koji igraju nogomet mogu puno više pretrčati pod punom ratnom spremom.

Dozvola za rad i pravila odneseni su vladi na uvid i u konačnici prihvaćena 13. veljače 1911. Nakon toga skoro su svi počeli graditi nogometno igralište na lokaciji “Kra’jeva njiva” (pokraj “stare murve”) koje se prije koristilo kao vojni poligon austro-ugarske vojske. Oko kluba okupljali su se prohrvatski, puntarski građani, pristaše sjedinjenja austro-ugarske carske pokrajine Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Odatle i pridjev u nazivu “Hrvatski” i hrvatski grb kao dio hajdukovog grba. Prvi je predsjednik postao dr. Kruno Kolombatović.

Branko Marijanović, filmski režiser – 1909.

Branko Marjanović (Zagreb, 12. svibnja 1909. – Zagreb, 13. veljače 1996.), hrvatski filmski redatelj i montažer.

Završio je Dramsku školu u Zagrebu, a filmska iskustva stjecao je u Pragu i radom na prosvjetnom filmu u Zagrebu. Za Drugog svjetskog rata rukovodio je proizvodnjom Državnoga slikopisnog zavoda “Hrvatski slikopis”, gdje je bio glavni redaktor i montažer filmskog žurnala Hrvatska u rieči i slici (poslije Hrvatski slikopisni tjednik). Nakon nakon rata nastavio je s redateljskim i montažerskim radom u dokumentarnom, ali i u igranom filmu. God. 1949. režirao je dugometražni igrani film Zastava, o partizanskom pokretu na Kalniku.

Film Ciguli Miguli, komediju o birokraciji malog mjesta, proizveden 1952., bio je zabranjen, a prikazivanje je odobreno tek 1977. godine.

Odustavši od igranog filma, Marjanović se od 1957. posvetio dokumentarnim filmovima o prirodi (“Svizac”, “Bjeloglavi sup”, “Lasica”), snimivši do 1986. preko 40 filmova. Dio filmova snimljen je u jadranskom podmorju s istraživačkog broda “Bios” u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo (Split). God. 1968. je s oceanskog tunolovca “Jugoatlantik” ostvario četiri dokumentarna filma na Obali bjelokosti, a početkom 1970-ih je za televiziju u sovjetsko-hrvatskoj koprodukciji ostvario više kraćih filmova u serijalu Mala čuda velike prirode (17 naslova).

Kim Novak, glumica – 1933.

Kim Novak punim imenom Marilyn Pauline Novak (Chicago, 13. veljače 1933.) – američka je glumica češkog porijekla.

U dobi od 21. godine, stigla je u Hollywood i dobila angažman unutar filmske kuće Columbia Pictures, koja je u njoj vidjela nasljednicu Marilyn Monroe. Postala je jedna od najpopularnijih filmskih zvijezda u 50.-im godinama 20. stoljeća. Jedna od njenih najpoznatijih uloga bila je u filmu Vrtoglavica, 1958. u režiji Alfreda Hitchcocka. Bila je jedna od tri Hitchcockove lijevoruke plavuše. Druge dvije bile su: Eva Marie Saint i Tippi Hedren. Glumila je s mnogim poznatim glumcima kao što su: James Stewart, Kirk Douglas, Jack Lemmon, Fred Astaire, Elizabeth Taylor, Dean Martin i dr.

Dan radija

Danas se obilježava svjetski dan radija. Na 36. sjednici Opće skupštine UNESCO je proglasio 13. veljače kao datum kojim se obilježava Svjetski dan radija. Prijedlog je iznesen od strane Kraljevine Španjolske, na 187 sjednici UNESCO-ovog Izvršnog odbora. Datum 13. veljače odabran je u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda. Cilj Svjetskog dana radija, podizanje je svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija. U svojoj odluci, Opća konferencija potiče države članice da poduzmu aktivnosti kako bi proslavili ovaj dan, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje nacionalnih komisija, nevladinih organizacija, javnost i različitih institucija (škola, sveučilišta, općina, gradova, medija, novinara, strukovnih udruga, muzeja, kulturnih ).

…..

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis