NA DANAŠNJI DAN: Prva Morseova poruka, Nikola Kopernik, Manhattan, kraljica Viktorija, Šime Ljubić, Vladimir Becić, Zdravko Tomac, Bob Dylan, Duke Ellington, Dan parkova

Morseova abeceda – 1844.

Samuel Morse

Morseov kod je sustav međunarodno usvojene simbolične abecede, kojim se u žičnoj i radijskoj telegrafiji označavaju slova, brojevi, znaci razgodka i ine službene kratice. Znaci brzojavnog (telegrafskog) koda sastavljeni su iz dva osnovna činitelja: znakovnog i rastavnog impulsa. U radijskoj telegrafiji najčešće se koriste Morseova abeceda, međunarodne abecede broj 1 i 2 i kodna abeceda. Kod Morsea je svako slovo sastavljeno iz znakovnih, obično strujnih impulsa – kraćih i dugih crtica, i rastavnih, pretežno bestrujnih impulsa, koji služe kao razmak između znakova, riječi i rečenica. Koristi se za prijem na sluh ili elektromagnet s pisačem, koji ove crtice ispisuje na vrpcu. Prva poruka napisana Morseovim kodom, poslana je 24. svibnja 1844., a u poruka je bila biblijski citat : ‘Što je Bog napisao’.

Nikola Kopernik, poljski astronom – 1543.

Nikola Kopernik

Dana 19. veljače 1473. godine u poljskome gradu Torunu rođen je Nikola Kopernik, poljski astronom. Studirao je teologiju, matematiku, medicinu i astronomiju u Krakówu. Bio je pravi renesansni čovjek, koji je, uz doktorat iz crkvenog prava, bio i poliglot, prevoditelj, diplomat i ekonomist.

Kopernik je formulirao teoriju heliocentričnog sustava svijeta, koja u središte smješta Sunce, a ne Zemlju, kako se do tada vjerovalo. Njegove su tvrdnje bile prihvaćene u znanstvenim krugovima, no u crkvenima su uzrokovale uzbunu, a njegovo djelo De revolutionibus orbium coelestium stavile na listu zabranjenih sve do 1822. godine. Umro je 24. svibnja 1543. godine, a pokopan je u katedrali u Fromborku na sjeveru Poljske.

Peter Minuit kupio Manhattan za 24 dolara – 1626.

otok Manhattan

Davne 1626. godine doseljenik Peter Minuit, kasnije upravitelj kolonije Nova Nizozemska te osnivač nove Švedske, otkupio je od indijanaca Manhattan za nevjerojatan sitniš čija je prava vrijednost, prema predaji, jednaka onoj od 24 dolara.

Manhattan je danas jedno od najluksuznijih mjesta na svijetu.

Manhattan je otok i četvrt grada New Yorka koji ima 1,6 milijuna stanovnika na njemu je Wall Street, a ulica je ime dobila po zidu koji je sagrađen kako bi držali Indijance podalje.

Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva – 1819.

kraljica Viktorija

Viktorija, rođena u Londonu, 24. svibnja 1819., bila je kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837., te carica Indije od 1876. do smrti 1901. godine. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je 63 godine i sedam mjeseci, što je čini najduže vladajućim britanskim monarhom. Viktorijansko doba je obilježeno ekonomskim i tehnološkim napretkom Ujedinjenog Kraljevstva, društvenim promjenama i vrhuncem industrijske revolucije. Za vrijeme Viktorijine vladavine Britansko Carstvo je postalo vodeća svjetska sila. Viktorija, gotovo potpuno njemačkog podrijetla, posljednji je britanski monarh iz kuće Hannover. Naslijedila je svoga strica Vilima IV., a na tronu ju je zamijenio sin Edvard VII.

Šime Ljubić, hrvatski arheolog, povjesničar i biograf – 1822.

Šime Ljubić

Don Šime Ljubić, rođen u Starom Gradu na Hvaru, 24. svibnja 1822., bio je župnik, hrvatski arheolog, povjesničar i biograf. Studirao je teologiju u Zagrebu, a povijest i slavistiku u Beču. Bio je upravitelj Arheološkog muzeja u Splitu, a boravio je u Mletačkim arhivima gdje je skupljao građu koju je kasnije objelodanila JAZU. Kasnije je bio ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu. Osnovao je Hrvatsko arheološko društvo i pokrenuo njegovo glasilo ‘Viestnik hrvatskoga areheologičkoga družtva’. Pisao je radove iz antičke numizmatike, o prepovijesnim i rimskim nalazima, skupljao građu za Narodni muzej, objavio srednjevjekovne statute Budve, Skradina i Hvara te radove o odnosima Dubrovnika i Venecije, o Markantunu de Dominisu, Petru Hektoroviću. Sudjelovao je u narodnom preporodu u Dalmaciji, a bavio se i književnim radom.

Vladimir Becić, slikar – 1886.

Vladimir Becić (Brod na Savi, 1. lipnja 1886. – Zagreb, 24. svibnja 1954.), hrvatski slikar.

Vladimir Becić

Počeo je slikati od najranije mladosti. Studirao je pravo u Zagrebu, a slikarstvo je učio u privatnoj slikarskoj školi Mencija Klementa Crnčića i Bele Čikoša u Zagrebu (1904.), te Heinricha Knirra u Münchenu (1905.). Tih prvih godina ovog stoljeća nastaju poznati Becićev Portret Miroslava Kraljevića, Autoportret s polucilindrom, Akt pred ogledalom i brojna druga djela. Od 1919. do 1923. boravio je Becić u Blažaju kraj Sarajeva, a zatim odlazi u Zagreb. Samostalno je u Zagrebu izlagao (prvi put 1910.), sudjelovao na izložbama Proljetnog salona i na međunarodnim izložbama u Rimu (1911.), Ženevi (1921.) i Veneciji (1938.). U Zagrebu je predavao na Višoj školi za umjetnost i obrt (od 1924.) i na Akademiji likovnih umjetnosti (do 1947), a s Ljubom Babićem i Jerolimom Mišom osnovao je Grupu trojice (1930.). Vladimir Becić umro je u Zagrebu, 24. svibnja 1954. godine.

Zdravko Tomac, političar – 1937.

Zdravko Tomac

Tomac, Zdravko, hrvatski politolog i političar (Garčin, 24. V. 1937 – Zagreb, 4. I. 2020). Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu (1960), a doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (1976), gdje je bio redoviti profesor (1983–2000). Od 1990. bio je član vodstva Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), iz koje je istupio 2003. Bio je potpredsjednik Vlade demokratskoga jedinstva (1991–92), zastupnik u Saboru (u Županijskom domu, 1993–95., i Zastupničkom domu, 1995–2003) i njegov potpredsjednik (2000–03), te predsjednik Gradske skupštine Zagreba (1995–97). Objavio je više knjiga i članaka o delegatskom sustavu, lokalnoj samoupravi, globalizaciji i nacionalnom identitetu, stvaranju hrvatske države, višestranačju i dr. Glavno djelo: Federalizam po mjeri budućnosti (koautor Ciril Ribičič, 1989).

Bob Dylan, američki glazbenik – 1941.

Bob Dylan

Bob Dylan rođen je 24. svibnja 1941. kao Robert Allen Zimmerman, u obitelji židovsko-ruskih imigranata, u američkom gradu Duluthu u Minnesoti. Pjesme je počeo pisati kao desetogodišnjak, a osnove gitare i klavira svladao je u ranim tinejdžerskim godinama. Počeo je samostalno nastupati po lokalnim klubovima, gdje je praćen akustičnom gitarom i usnom harmonikom, promuklim nazalnim glasom izvodio svoje prve pjesme. U to je doba, u čast velškom pjesniku Dylanu Thomasu, počeo nastupati pod imenom Bob Dylan. U preko 500 pjesama i 43 albuma prodanih u više od 57 milijuna primjeraka, Dylan je ispričao mnoštvo snova i razbijenih iluzija o Americi služeći se folkom, ritmom i bluesom, rock and rollom, gospelom, countryjem i, dakako, riječima, tako nadahnutima da ga kritičari nazivaju jednim od najvećih američkih pjesnika novijeg doba. Najpoznatije su mu pjesme Blowin’ in The Wind, The Times They Are A-Changin’, Like a Rolling Stone, Just Like A Woman, All Along the Watchtower, Lay Lady Lay i druge.

Duke Ellington, glazbenik – 1974.

Ellington Duke (pravo ime Edward Kennedy Ellington), američki jazz-skladatelj, pijanist i vođa sastava (Washington, 29. IV. 1899 – New York, 24. V. 1974). Jedan od najutjecajnijih jazz-glazbenika, svojim je intelektualnim pristupom jazz-glazbi podario profinjenost i visoku estetsku vrijednost. Počeo je učiti glasovir sa sedam godina, a profesionalno nastupati sa sedamnaest.

Duke Ellington

Godine 1923. otišao je u New York, gdje se pridružio jazz-orkestru The Washingtonians Elmera Snowdena. Ubrzo je preuzeo ulogu skladatelja i vođe, preselio orkestar u legendarni Cotton Club i ondje ostao do 1932. Sa svojim je big bandom, koji je vodio više od pedeset godina, poduzeo mnogobrojne turneje diljem svijeta, gostujući na značajnim festivalima i u koncertnim dvoranama (npr. Carnegie Hall u New Yorku). Snimio je velik broj ploča, među kojima posebno mjesto zauzima album Ellington at Newport (1956), a skladao je više od 2000 djela, od hitova kao što su »Sophisticated Lady«, »Solitude« i »In a Sentimental Mood« preko opsežnijih djela kao što su suita Black, Brown and Beige (1943), nekoliko sakralnih koncerata koje je izvodio u crkvama i katedralama do mjuzikla i filmske glazbe (Džungla na asfaltu Johna Houstona, 1950; Anatomija jednog umorstva Otta Premingera, 1959; Pariški blues Martina Ritta, 1961., i dr.). Najpoznatiju skladbu iz repertoara, himnu Ellingtonova orkestra »Take the A Train«, napisao je njegov stalni suradnik – skladatelj i aranžer Billy Strayhorn, koji je odigrao veliku ulogu u kreiranju zvuka i stila njegova orkestra. Ellington je dobio mnogobrojna priznanja i nagrade, a posmrtno mu je dodijeljena Pulitzerova nagrada za doprinos svjetskoj glazbi i kulturi.

Europski dan parkova

Europski dan parkova je proglasila Federacija nacionalnih parkova Europe (EUROPARC Federation) s ciljem podizanja vrijednosti europskih zaštićenih područja i dobivanja javne podrške u provedbi svojih ciljeva. Prvi je puta obilježen 1999. godine kada je organiziran širok spektar aktivnosti u zaštićenim područjima i o njima, kako bi se naglasila važnost zaštite prirode. Ovaj datum je odabran kao spomen na proglašenje prvih europskih parkova – devet nacionalnih parkova u Švedskoj 24. 5. 1909.godine. Hrvatski Sabor je na sjednici 19. rujna 2002. potvrdio Konvenciju o europskim krajobrazima kojom se obavezuje na promociju zaštite krajobraza, upravljanje i planiranje, te organizaciju europske suradnje o pitanjima krajobraza.

……

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org