NA DANAŠNJI DAN: Papin, Ženevska konvencija, Claude Debussy, Luka Botić i Veco Holjevac

1647. – Rođen Denis Papin, francuski istraživač i izumitelj – 1847.

Denis Papin, rođen u mjestu Chitnenay kod Bloisa, 22. kolovoza 1647., bio je francuski istraživač i izumitelj.

Čovjek koji je 1670. konstruirao poznati specijalni lonac (express lonac), a zatim i prvi tehnički pravilno postavljen parni stroj, nije imao sreće sa svojim izumima.

Potkraj života po treći put našao se u Londonu, siromašan i ogorčen na čitav svijet, gdje se u tami londonskog podzemlja izgubio svaki trag o njemu.

Ženevska konvencija – 1862.

Do nastanka Konvencije došlo je zahvaljujući naporima Henrija Dunanta, švicarskog poslovnog čovjeka, koji je svjedočivši strahotama rata u bitci kod Solferina 1859.g., došao na ideju stvaranja neutralne organizacije koja bi brinula o ranjenim vojnicima.

Svoja sjećanja i razmišljanja opisao je u knjizi ‘Sjećanje na Solferino’. Dunant je svoju knjigu tiskao o vlastitom trošku 1862.g. i poslao primjerke na adrese vodećih politički i vojnih ljudi različitih europskih zemalja.

Ukupno 26 delegata iz 16 država došlo je na konferenciju i 22. kolovoza 1862. dvanaest država potpisuje prvu Ženevsku konvenciju. Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu – štiti ranjene i bolesne vojnike i osoblje koje ih njeguje, zgrade u kojima su smješteni i opremu koja se koristi za njihove potrebe. Uređuje uporabu znakova: crvenog križa i crvenog polumjeseca.

1862. – Claude Debussy, francuski skladatelji

Achille-Claude Debussy, rođen 22. kolovoza 1862., bio je francuski skladatelj. Zajedno s Mauriceom Ravelom, smatra se jednim od najistaknutijih impresionista, iako je osobno odbacivao takakv naziv kada se radilo o njegovim djelima.

Debussy nije samo jedan od najvažnijih frnacuskih skladatelja, već je i središnja figura europske glazbe na prijelazu 19. stoljeća. Njegova glazba je značajna zbog njezine osjetilne komponente i zbog toga što se često formira oko jednog ključa.

Njegova glazba gotovo je definirala prijelaz između glazbe kasnog-romantizma i modernističke glazbe 20. stoljeća. U francuskim književnim krugovima, ovaj je period poznat kao simbolizam, strujanje koje je direktno inspiriralo Debussyja kao skladatelja i kao aktivnog člana kulturnog društva.

1863. – Umro Luka Botić, hrvatski književnik i političar

Luka Botić bio je hrvatski književnik i političar. Gimnaziju je završio u Splitu, a teologiju je studirao u Zadru. Bio je zagrijan za ideje narodnog preporoda. Jedno vrijeme je radio kao Strossmayerov službenik na dvoru u Đakovu, ali kako je odbio prisegnuti vjernost caru dobio je otkaz. Nakon pada Bachova apsolutizma, 1861. postaje zastupnik u Saboru, gdje se bori za ujedinjene Hrvatske i Dalmacije.

Umro je od tuberkuloze. Veliki uspjeh postigla je njegova pripovijest u stihu Pobratimstvo, a njegovo glavno djelo, spjev Bijedna Mara, bilo je vrlo popularno među suvremenicima. Ostala su mu značajnija djela spjev Petar Bačić i proza Dilber Hasan. Smatra se osnivačem hrvatskog romantičnog epa. Umro je u Đakovu 22. kolovoza 1863.

Većeslav Holjevac, legendarni zagrebački gradonačelnik – 1917.

Većeslav Holjevac, rođen je u Karlovcu 22. kolovoza 1917., a bio je hrvatski političar i pisac, zagrebački gradonačelnik. U Karlovcu je pohađao gimnaziju, a zatim radio kao privatni namještenik i djelovao u sindikatima.

Član je Komunističke partije Jugoslavije od 1939. i jedan od organizatora antifašističkog pokreta na Kordunu, politički komesar Prvog, a zatim Četvrtog korpusa.

Poslije rata, od 1952. do 1962. Holjevac je bio gradonačelnik Zagreba. U vrijeme njegovog mandata Zagreb je ‘prešao preko Save’. Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele urbanističke zahvate. Uspješno se odupro pokušajima odvlačenja Zagrebačkog velesajma u Beograd.

Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s jugoslavenskim političkim vrhom, a nakon objavljivanja ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika’ 1967., isključen je iz Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Holjevac je bio i član Četvrtog sabora Narodne republike Hrvatske i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske. Autor je djela ‘Hrvati izvan domovine’ i ‘Zapisi iz rodnoga grada’. Umro je u Zagrebu, 11. srpnja 1970. godine. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 23. srpnja 1951. godine.