NA DANAŠNJI DAN: Neron, Eiffel, Ludvig Zamenhof, Bik Koji Sjedi, Walt Disney, košarka, Sanja Jovanović, Dan čaja

Neron, rimski car – 37.

Lucije Domicije Neron, sin Agripine i Gneja Domicija Ahenobarba, bio je rimski car od 54. do 68. godine

Dana 15. prosinca 37. godine rođen je car Neron, peti rimski car. Neron je dao otrovati svoga brata Britanika, a četiri godine kasnije otišao je tako daleko da je ubio čak i vlastitu majku. To je bio samo početak njegovih zločina. 62. godine ubio je Bura i suprugu Oktaviju da bi oženio svoju konkubinu Popeju Sabinu koju je također nekoliko godina kasnije ubio.

Bio je bolesno ambiciozna osoba. Želio je ponoviti djelo Aleksandra Makedonskog te je vodio skupe i nesigurne ratove na Istoku uzalud pokušavajući osvojiti Armeniju, sjevernu obalu Crnog mora i Etiopiju. Nakon velikog Požara u Rimu 64. godine, započeo je sa sustavnim progonima kršćana, jer ih je smatrao krivima za požar. Između 66. i 67. godine posjetio je Grčku. Kada se vratio u Rim, Senat ga je proglasio neprijateljem rimskog naroda i osudio na smrt. U 31. godini Neron je počinio samoubojstvo.

Alexandre Gustave Eiffel – 1832.

Alexandre Gustave Eiffel (Dijon, 15. prosinca 1832. – Pariz, 27. prosinca 1923.), francuski konstruktor, poznat po konsturkciji Eiffelova tornja u Parizu. Nakon studija kemije posvetio se graditeljstvu.

Bio je autor brojnih umjetničkih građevina, među kojima se posebno ističu Kip slobode u New Yorku (1886. – bio je konstruktor armature, Frédéric Bartholdi je autor skulpture), potom željeznički vijadukti Garabit preko rijeke Truye93#&re kraj St. Floura u Francuskoj (1880. – 1884.) te Maria Pia preko rijeke Duero kraj Porta u Portugalu (1878.), mostovi preko rijeke Tise kraj Szegeda u Mađarskoj (1881.), rijeke Garonne u Bordeauxu i naposljetku skladište Bon-Marché u Parizu (1876.), paviljon grada Pariza za izložbu 1878. godine te kolodvor u Budimpešti.

Za Svjetsku izložbu u Parizu 1889. godine, Eiffel je konstruirao toranj koji je postao zaštitnim znakom Pariza. Eiffelov toranj je do 1931. godine bio najveća građevina na svijetu (300,5 m; s antenom 320,8 m).

Ludvig Zamenhof – tvorac jezika esperanto – 1859.

Zamenhof Lazar Ludvig (Lazar Markovič), poljski liječnik, inicijator međunarodnoga planskoga jezika esperanta, podrijetlom ruski Židov (Białystok, 15. XII. 1859 – Varšava, 14. IV. 1917).

Medicinu studirao u Moskvi (1879–1881) i Varšavi (1881–85), iz oftamologije se specijalizirao u Varšavi i Beču (1886). Odrastajući u multietničkoj sredini (Židovi, Rusi, Poljaci, Nijemci) svjedočio je međuetničkim napetostima i sukobima, što ga je navelo na zaključak kako im je uzrok različitost jezika i vjera. God. 1887. objavio je u Varšavi na ruskom jeziku udžbenik međunarodnoga jezika pod pseudonimom Doktoro Esperanto (»doktor koji se nada«), a iste su godine izašle i poljska, njemačka te francuska inačica. Poslije će taj pseudonim postati glotonim za Zamenhofov jezik.

Osim strukturnih značajki kao što su jednostavnost i logičnost gramatike i rječotvorbe te vokabular temeljen pretežno na romanskim i germanskim elementima, za relativan uspjeh esperanta kao međunarodnoga planskoga jezika odlučujuće je bilo Zamenhofovo neautoritarno stajalište da razvoj i obogaćivanje jezika prepusti zajednici govornika koja će se njime služiti. Za razliku od etničkih jezika kojima stabilnost u društveno-pov. mijenama jamči višestoljetna tradicija pismenosti i uporabe, dogmatsku ulogu u čuvanju esperanta ima Zamenhofovovo djelo Temelj esperanta (Fundamento de Esperanto, 1905), što se sastoji od gramatike, vježba i glosara s devetstotinjak korjenova.

Velik doprinos obogaćivanju izražajnosti esperanta Zamenhof je dao književnim prijevodima na taj jezik (Shakespeare, Goethe, Stari zavjet). Od 1906. razvijao je i koncept svojevrsne nadnacionalne religije homaranizma (esperantski homaranismo, prema homarano »pripadnik čovječanstva«). Važnija djela: Međunarodni jezik (Meždunarodnyj jazyk, 1887), Izvorna djela (Originala Verkaro, 1929).

Bik Koji Sjedi, indijanski poglavica 1831.

Tatanka-Iyotanka (Tȟatȟáŋka Íyotake; Sitting Bull ili Bik Koji Sjedi) (oko 1831.- 15. prosinca 1890.), sveti čovjek Siouxa i poglavica plemena Hunkpapa Sioux pod čijim vodstvom su ujedinjeni Siouxi i Sjeverni Šajeni izvojevali najveću indijansku pobjedu na Little Bighornu, poznatu u povijesti kao bitka kod Little Big Horna 25. lipnja 1876. g. Nakon te pobjede, povukao se sa plemenom u Kanadu gdje su ostali do 20. srpnja 1881. godine kada se predaju. Neko vrijeme proveo je i u cirkusu Buffalo Billa.

Ubila ga je indijanska policija 15. prosinca 1890. u 59. godini života u rezervatu Standing Rock gdje se održavao ritual ‘Ples duhova’.

Pokopan je u Fort Yatesu, a 1953. njegovi posmrtni ostaci preseljeni su u Mobridge, u Južnoj Dakoti gdje mu je podignut granitni spomenik.

Izumljena košarka – 1891.

U ranom prosincu 1891., doktor James Naismith, kanadski liječnik, na tadašnjem Sveučilištu McGill (danas Sveučilište Springfield), osmislio je sasvim novu dvoransku igru s namjerom zadržavanja kondicije svojih učenika tijekom dugih zima. Nakon odbijanja ideja objašnjenjem da su pregrube ili nepotpune, prilagodio je nekoliko sportova u jednu cjelinu i napisao je jednostavna pravila. Stavio je koš na visinu od 3.05 metara (10 stopa).

Taj koš se razlikovao od današnjega po tome što je imao čvrsto dno, dok današnji koševi imaju mrežicu koja propušta loptu. Dok su koševi imali čvrsto dno, svaki put nakon postignutoga koša lopte su se morale izbijati iz koša. Naismithova nova igra bila je vrlo slična rukometu koji je nastao otprilike u isto vrijeme kao i košarka, krajem 19. stoljeća.

Walt Disney, američki crtač animiranog filma i producent – 1966.

Na današnji dan 15. prosinca 1966. godine umro je Walt Disney, američki crtač animiranog filma i producent. Jedna od najprosperitetnijih i najmoćnijih ličnosti svjetskog filma, Walt Disney je nedvojbeno najzaslužniji za popularizaciju crtanog filma.

Na školovanju u Kansasu upoznao je Uba Iwerksa, s kojim je osnovao kompaniju. Međutim, kompanija je ubrzo propala, te su suradnici sreću odlučili iskušati u Hollywoodu. Alice Comedies, serija o djevojčici koja putuje u svijet animiranih likova, i Oswald the Lucky Rabbit su im donijeli uspjeh, no 1928. su njihovi distributeri M. J. Winkler i Charles Mintz prisvojili prava na lik zeca. Nije prošlo puno vremena do nastanka novog animiranog junaka. Rezultat Disneyjevog crtanja na povratku kući, u vlaku, bio je Miki Maus.

Neki od dugometražnih filmova snimani u DIsneyjevom studiju, poput Pinokija, Dumba, Pepeljuge, 101 Dalmatinca Trnoružice i drugih, pokrenuli su novi val u filmskoj industriji. Da bi povećao prihode, Disney je osnovao vlastitu distributersku kompaniju, a 1954. je počeo proizvoditi i TV seriju. 1955. je izgradio zabavni park “Disneyland” u Kaliforniji, jednu od najvećih turističkih atrakcija Sjedinjenih Država. Osvojio je sveukupno 22 Oscara i 3 Zlatna globusa.

Sanja Jovanović, plivačica – 2007.

Dana 15. prosinca 2007. dubrovačka plivačica Sanja Jovanović na EP u kratkim bazenima u Debrecinu osvojila je povijesno zlatno odličje za hrvatsko plivanje, otplivavši 50 m leđno za 26.50 sekundi, što je u tom trenutku bio novi svjetski rekord. Stari rekord, kineskinje Li Hui nadmašila je za 38 stotinki.

Na Europskom prvenstvu u plivanju u kratkim bazenima u Istanbulu 2009. godine Sanja Jovanović je 11. prosinca osvojila srebrnu medalju u disciplini 100 m leđno te 12. prosinca zlatnu medalju u disciplini 50 m leđno a tom prilikom je oborila svjetski rekord vremenom 25:70 sekundi.

Na 14. Europskom plivačkom prvenstvu 2010. u kratkim bazenima u nizozemskom gradu Eindhovenu, 27. listopada 2010. Sanja Jovanović je u disciplini 50 m leđno vremenom 27:10 sekundi osvojila zlatnu medalju.

Godine 2013. osvojila je zlato i srušila rekord Mediteranskih igara isplivavši 50 m leđno u 28:48 sekundi.

Međunarodni dan čaja

Međunarodni dan čaja je dan koji se obilježava od 2005. godine u mnogim zemljama koje proizvode čaj, kao što su Bangladeš, Nepal, Vijetnam, Indonezija, Kenija, Malavi, Malezija, Uganda, Indija i Tanzanija.

Međunarodni dan čaja ima svrhu da svrati pažnju vladâ i građana na utjecaj globalne trgovine čaja na radnike, male uzgajivače i potrošače. Prvi internacionalni dan čaja proslavljen je 15. prosinca 2005. godine u New Delhiju, a proslava drugog internacionalnog dana čaja održana je na Šri Lanki 15. prosinca 2006.

Proslava međunarodnog dana čaja i Globalne čajne konferencije prethodno su zajednički organizirane od strane pokreta Trgovačkog sindikata.