NA DANAŠNJI DAN: Mozart, Ambroz Haračić, Walt Disney, Prosinačke žrtve, Josip Bersa, Nelson Mendela, Dan volontera

Wolfgang Amadeus Mozart, austrijski skladatelj – 1791.

Dana 5. prosnca 1791. u svom domu u Beču u dobi od 35 godine umro je Wolfgang Amadeus Mozart, po mnogima jedan od najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe.

Mozart je rođen u Salzburgu, gdje je vrlo rano stekao posebnu glazbenu naobrazbu. Njegov otac Leopold bio je priznat i poznat glazbenik. Već sa četiri godine Wolfgang zadivljuje oca napamet svirajući nekoliko djela na čembalu. Mozartove prve skladbe, koje je popisao muzikolog Ludwig Ritter von Köchel, potječu iz 1762. godine, kada je imao samo šest godina.

Nije imao ni devet kada je u Londonu objavio svoje prve simfonije, prve sonate za čembalo, prva vokalna djela, kao i prve koncerte. Prije desetog rođendana već je bio zreli glazbenik. Wolfgang Amadeus Mozart bio je plodan skladatelj u mnogim žanrovima klasične glazbe. Vjerojatno njegov najcijenjeniji dio opusa predstavljaju opere (Don Giovanni, Čarobna frula, Figarov pir), koncerti za klavir, simfonije, te gudački kvarteti i kvinteti. Također je skladao za solo glasovir, kao i druge oblike komorne i sakralne glazbe, te velik broj plesova, divertimenta i drugih lakih skladbi.

Ambroz Haračić, hrvatski florist – 1855.

Dana 5. prosinca 1855. rođen je Ambroz Haračić, hrvatski florist. U Beču studirao matematiku i prirodne znanosti. Od godine 1879. predavao na Pomorskoj školi u rodnom mjestu, a 1897. premješten u Trst. U rodnom mjestu 18 je godina provodio meteorološka mjerenja i opažanja, na temelju kojih je bečka vlada 1892. Mali Lošinj proglasila klimatskim lječilištem, nakon čega započinje razvoj turizma na otoku Lošinju. Proučavao je biljni pokrov Lošinja te susjednih manjih otoka i otočića (Ilovika, Suska, Unija, Malih i Velih Srakana, Murtara, Orude), povezujući uvijek klimu otoka i njihovu floru. Njegova bogata herbarijska zbirka čuva se u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O svojim istraživanjima objavio veći broj radova. Potpuna bibliografija tih radova može se pronaći u Zborniku radova o prirodoslovcu Ambrozu Haračiću (Zagreb, 1981).

Walt Disney, američki crtač animiranog filma – 1901.

Walter Elias “Walt” Disney rođen je 5. prosinca 1901. godine u Chicagu. U filmskom svijetu Walt Disney je nedvojbeno najzaslužniji za popularizaciju animiranog filma. Ovaj vlasnik 22 Oscara i 2 Zlatna globusa, autor je Mikija Mausa, kasnije ikone Disney kompanije.

Prvi animirani film iz Disneyjevog studija, Snjeguljica i sedam patuljaka (1937.), osvojio je 8 Oscara i pokrenuo novi val u filmskoj industriji. Uslijedile su uspješnice poput Pinokija, Dumba, Pepeljuge, 101 dalmatinca ili Knjige o džungli, koje su osvojile publiku diljem svijeta. 1955. godine nastaje još jedan Disney brend – zabavni park Disneyland u Kaliforniji, koji izrasta u jednu od najvećih turističkih atrakcija Sjedinjenih Država.

Walt Disney umro je od raka pluća 15. prosinca 1966.

Prosinačke žrtve – 1918.

Prosinačke žrtve naziv su za događaj od 5. prosinca 1918. godine, kada su krvavo, po zapovjedi komesara zagrebačke policije Grge Angjelinovića, ugušeni prosvjednici koji su na Trgu bana Jelačića prosvjedovali protiv stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Bila je to reakcija na proslavu ujedinjenja, koju su jugounitaristi organizirali na Trgu. Također, to je označilo početak progona svih protivnika novostvorene kraljevine.

Josip Bersa, hrvatski književnik i arheolog – 1932.

Dana 5. prosinca 1932. u Zadru je umro Josip Bersa, hrvatski književnik i arheolog, konzervator i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru.

Bersa je autor niza studija o arheološkim lokalitetima Dalmacije i kulturno-povijesnih vodiča o Zadru (Guida storico-artistica di Zara, 1926.) i Dubrovniku (Dubrovačke slike i prilike)..

Pisao je pjesme (Sonetti zaratini, 1902. i dr.) i prozu (S mora i primorja, 1896.) mediteranskog ugođaja te libreta za opere svoje braće, Blagoja i Vladimira.

Nelson Mendela, državnik – 2013.

Nelson Rolihlahla (Madiba), južnoafrički političar i državnik (Umtata, 18. VII. 1918 – Johannesburg, 5. XII. 2013). Nakon očeve smrti odgojio ga je regent naroda Tembu.

Studirao je pravo u Johannesburgu, gdje je do 1952. obavljao pravnu praksu. Godine 1949. postao je jedan od vođa Afričkoga nacionalnoga kongresa (ANC), 1961. prešao u ilegalnost i formirao Umkhonto we Sizwe (Koplje nacije), vojno krilo ANC-a. Pod optužbom za veleizdaju 1962. osuđen je na 5 godina zatvora, a 1964., zbog navodnog upravljanja ilegalnim domorodačkim pokretom, na doživotni zatvor, pa je robijao do veljače 1990.

Postao je herojski simbol crnačkog otpora. Na početku ožujka 1990. izabran je za potpredsjednika ANC-a, a u srpnju 1991. postao je njegov predsjednik. S južnoafričkim predsjednikom Frederikom Willemom de Klerkom djelovao je na okončanju aparthejda i mirnom prijelazu na nerasnu demokraciju. Zbog borbe za ljudska prava i nastojanja na mirnom suživotu različitih rasa dobio je s de Klerkom Nobelovu nagradu za mir (1993).

Na prvim višerasnim izborima 1994. bio je izabran za predsjednika Južnoafričke Republike. Uspostavio je Povjerenstvo za istinu i pomirenje, koje je ispitivalo povrjede ljudskih prava za režima aparthejda, kako bi se mogao uspostaviti stabilan temelj građanske pomirbe i liberalne demokracije. Poduzeo je niz inicijativa za poboljšanje životnih uvjeta crnačkoga pučanstva. U prosincu 1996. potpisao je novi demokratski ustav Južnoafričke Republike, a u lipnju 1999. odrekao se sljedećega predsjedničkoga mandata u korist svojega nasljednika Thaba Mbekija.

Ujedinjeni narodi su 2009. datum njegova rođenja proglasili Međunarodnim danom Nelsona Mandele. Glavna djela: govori Spreman sam umrijeti (I Am Prepared to Die, 1964) i Nije lako do slobode (No Easy Walk to Freedom, 1965), autobiografija Dugi hod do slobode (Long Walk to Freedom, 1994).

Međunarodni dan volontera

Međunarodni dan volontera proglasila je opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine. Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (engl. International Volunteer Day for Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.