NA DANAŠNJI DAN: Monteverdi, Marija Terezija, Marija Jurić Zagorka, Donizetti, Christian Doppler, Matica hrvatska, Puccini, Praljak
Claudio Monteverdi, skladatelj – 1643.
Claudio Monteverdi (Cremona, kršten 15. svibnja 1567. – Venecija, 29. studenog 1643.), talijanski skladatelj. Bio je instrumentalist i pjevač na dvoru u Mantovi te glazbeni ravnatelj crkve Sv.Marka u Veneciji.
Posljednji je veliki majstor talijanskog renesansnog madrigala i prvi izraziti operni dramatičar glazbenog baroka. Skladao je desetak opera, ali je sačuvan samo manji dio pa se njegov stilski razvoj može potpunije pratiti u crkvenim djelima i osam zbirki madrigala. Svoj novi dramatičan i afektivan stil (tzv. stile concitato) izložio je u predgovoru 8. knjizi madrigala.
Od opera sačuvane su “Orfej”, “Tužaljka” iz opere “Arijana”, “Uliksov povratak u domovinu” i “Krunidba Popeje”, kojom je položio temelje talijanskoj baroknoj operi.
Djelujući na razmeđi dviju epoha svojim cjelokupnim glazbenim opusom proveo je definitivan prijelaz iz glazbene renesanse u barok. Utjecaji Monteverdijeva stila protežu se preko venecijanske i rane napuljske operne škole sve do Händela, a naziru se i kod Lullyja, Purcella i mnogih drugih.
Marija Terezija, austrijska nadvojvotkinja, ugarsko-hrvatska i češka kraljica – 1780.
Austrijska nadvojvotkinja, rimsko-njemačka carica i hrvatsko-ugarska kraljica Marija Terezija umrla je 29. studenog 1780., u 64. godini života. Bila je češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Zbog njezine znakovite i utjecajne vladavine, četrdesetgodišnje razdoblje njezine vladavine znano je kao Terezijanizam. Njezina je vladavina u nasljednim zemljama započela ratom na život i smrt. U razdoblju od 1740. do 1763. godine vodila je četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka – prije svega Šleske, ali i talijanskih zemalja.
Reforma vojske, ostvarena 1748. godine, jedna je od velikih i dalekosežnih novina njezine vladavine. Ona je jasan dokaz jedne od najizraženijih osobina Marije Terezije, a na kojoj se zasniva njezino slavno državničko umijeće: uvijek se znala okružiti pravim savjetnicima i u pravom trenutku poslušati njihove savjete.
Gaetano Donizetti, talijanski skladatelj – 1797.
Dana 29. studenog 1797. rođen je Domenico Donizetti, talijanski skladatelj. Umjetničku karijeru započeo je kao skladatelj simfonija, komornih i crkvenih djela. Kasnije se potpuno posvetio operi.
U početku je pod Rossinijevim utjecajem, ali je ubrzo pronašao put do vlastite operne dramatike, pripravljajući pravac kojim će nastaviti Giuseppe Verdi.
Od 1834. do 1839. profesor je na konzervatoriju u Napulju, a od 1839. u Parizu. Od 1842. dvorski je skladatelj i kapelnik u Beču.
Christian Doppler, austrijski fizičar – 1803.
Christian Doppler, rođen u Salzburgu 29. studenog 1803., bio je austrijski fizičar.
Godine 1842. objavio je u Pragu raspravu ‘O obojenoj svjetlosti dvostrukih zvijezda’ u kojoj je obradio pojavu koja nosi njegovo ime (Dopplerov efekt).
To je promjena promatrane frekvencije valova pri relativnom kretanju njihova izvora i promatrača.
Matica ilirska mijenja naziv u Matica hrvatska – 1842.
Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova. U njenim pravilima glasi da je ‘neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena, zbog svog je rada i neprekidnosti, postala nacionalna ustanova’. Latinski naziv za ovu ustanovu je Matrix Croatica. Osnovana je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića, istaknuta političara i najstarijega člana hrvatskoga narodnog preporoda. Upravo će grof Janko Drašković biti prvi predsjednik Matice ilirske (nastale iz Ilirske čitaonice osnovane 4. kolovoza 1838.), i to sve do 1850. kada Čitaonica prestaje djelovati, a Matica se počinje osamostaljivati. 29. studenoga 1874., godine Matica ilirska mijenja naziv u Matica hrvatska, a pretpostavlja se da je to bilo kao odgovor na naziv ‘Jugoslavenska akademije znanosti i umjetnosti’ i zbog neprikladnih odnosa između Akademije i Matice.
Giacomo Puccini, talijanski skladatelj – 1924.
Giacomo Puccini, punog imena Giacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini, bio je talijanski skladatelj. Nakon Verdija najugledniji talijanski operni skladatelj. Vlastiti posve individualni stil temeljio je na zanimljivoj kombinaciji elemenata opernoga izraza kasnoga romantizma i novih strujanja u realizmu ranoga 20. stoljeća. Svjetsku slavu stekao je operama Manon Lescaut, La Bohème, Tosca, Madamme Butterfly i Turandot. Operom La Bohème dao je prototip talijanske opere lirsko-sentimentalnoga, građanskog karaktera na izmaku 19. stoljeća. Urođenim teatarskim osjećajem odabirao je, većinom sam, sadržaje svojih opera i pridavao najveću važnost njihovu dramatskom oblikovanju. Melodiku oblikuje posve u talijanskoj tradiciji – pjevno, neodoljivo privlačno, u velikim arijama isprepliću se lirska osjećajnost, senzualni žar i sugestivna dramatska snaga s izrazito puccinijevskom melankolijom. Umro je nekoliko dana nakon operacije raka grla 29. studenog 1924.
U Zagrebu 29. studenoga 1957. umrla je prva hrvatska profesionalna novinarka
Marija Jurić Zagorka bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana. Umrla je u Zagrebu 29. studenoga 1957.
George Harrison, glazbenik – 1943.
George Harrison (Liverpool, 25. veljače 1943. – Los Angeles, 29. studenog 2001.) bio je engleski gitarist, pjevač, skladatelj, producent, a najpoznatiji kao član Beatlesa. Harrison je u Beatlesima svirao solo gitaru te su njegovi glazbeni doprinosi često bili usmjereni na oplemenjivanje tuđih pjesama. Najpoznatije pjesme iz razdoblja solo karijere su “My Sweet Lord”, “Give Me Love”, “What Is Life” iz sedamdesetih, zatim “Got My Mind Set On You”, posveta vremenima Beatlesa “When We Was Fab” te pjesme napisane s Wilburysima, “Handle With Care” i “End Of The Line”.
Slobodan Praljak, hrvatski general – 2017.
Haaški tribunal je konačnom pravomoćnom drugostupanjskom presudom osudio šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata: Jadranka Prlića na 25, Brunu Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića na po 20, Valentina Ćorića na 16 i Berislava Pušića na 10 godina zatvora. Odmah nakon izricanja presude Praljak je izvršio samoubojstvo popivši otrov.
Slobodan Praljak, rođen u Čapljini, 2. siječnja 1945 bio je hrvatski filozof, sociolog, filmski redatelj i vojni zapovjednik, general-pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane.
Bio je predstavnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane i načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane tijekom 1993. godine. Pravomoćno je osuđen na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Slobodan Praljak je izricanje drugostupanjske presude prekinuo ispijanjem bočice otrova u raspravnoj dvorani Haaškog suda za ratne zločine, uz uzvik da nije kriv.
Dan bez kupovanja!
Međunarodni „Buy Nothing Day“ obilježava se u većini država posljednje subote u studenom, a u SAD-u na posljednji petak poznat i kao „Crni petak“ – dan najvećih popusta u dućanima, te dan koji obilježava početak kupovine božićnih poklona. Svrha obilježavanja ovog dana je ljude osvijestiti o problemima potrošačkog društva, prvenstveno prekomjernoj kupovini nepotrebnih stvari, a i uz to vezanog problema otpada. Najčešće se obilježava mirnim prosvjedima, javnim razmjenama korištene odjeće i obuće te predavanjima o važnosti reciklaže i ponovne uporabe starih ili već korištenih proizvoda. Prvi ga je put obilježio umjetnik Ted Dave u Kanadi 1992. godine, a njegova se inicijativa vrlo brzo proširila svijetom.
….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;
