NA DANAŠNJI DAN: Mohačka bitka, Katančić, Haramija, prvi PC i potonuće Kurska

Druga Mohačka bitka – 1687.

Prva Mohačka bitka bio je vojni sukob kraj Mohača u Ugarskoj između kršćanske i osmanlijske vojske 29. kolovoza 1526, u kojem je osmanlijska vojska, predvođena Sulejmanom II. Zakonodavcem, porazila hrv.-ug. vojsku, predvođenu kraljem Ludovikom II. Jagelovićem.

Druga mohačka bitka ili Haršanjska bitka bitka je koja se 12. kolovoza 1687. godine odigrala na Szársomlyu odnosno na obroncima Viljanske planine, odnosno brda Haršanja između snaga Svete lige i Osmanskog carstva.

Austrijske, bavarske, ugarske i hrvatske postrojbe su izvojevale pobjedu nad turskim postrojbama. Bitka je iz propagandnih razloga imenovana kao druga mohačka bitka, da bi se podiglo moral kršćanskim zemljama, jer je pobjedom u ovoj bitci kršćanska vojska uzvratila Turskom Carstvu za poraz u prvoj mohačkoj bitci, koja se odvila 1526. 40-ak km dalje.

Matija Petar Katančić, latinist – 1750.

Hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos Matija Petar Katančić rođen je 12. kolovoza 1750. godine u Valpovu. Studirao je bogoslovlje i estetiku u Budimu. Kao mlad ušao je u franjevce.

Dugo je godina bio profesor u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju. Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik. Prijevod je objavljen prvi put 1831. godine. Katančić je u književnosti bio predstavnik kasnog pseudoklasičnog pjesništva. Hvalospjeve pisao po uzoru na Horacija, a pastirske pjesme po uzoru na grčko i rimsko bukolsko pjesništvo.

Njegove prigodničarske latinske pjesme, napisane po uzoru na Horacija i izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi, pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio izvrstan verzifikator. Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, Rasprava o miljokazu, u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod Osijeka.

Smatra ga se dijelom budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca, zajedno s Marijanom Jaićem, Mihovilom Radnićem, Lovrom Bračuljevićem, Grgurom Ćevapovićem, Grgurom Peštalićem, Emerikom Pavićem, Stjepanom Vilovim i ostalima, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću. Na djelu i dijalektu Matije Petra Katančića doktorirao je hrvatski jezikoslovac Josip Hamm.

Kratka ulica koja spaja Gajevu sa Zrinjevcem dobila je ime po Matiji Petru Katančiću, književniku i autoru prvog tiskanog prijevoda Biblije na hrvatski.

Dragutin Haramija, hrvatski političar – 1923.

Dragutin Haramija, hrvatski političar, jedan od osnivača HNS-a, dugogodišnji gradonačelnik Rijeke i predsjednik Vlade SR Hrvatske u vrijeme Hrvatskog proljeća, rođen je na današnji dan 1923. godine

DRAGUTIN HARAMIJA foto Ognjen Alujevic

Haramija je provodio liberalnu ekonomsku politiku i zalagao se za ekonomsku neovisnost Hrvatske. Bio je Predsjednik Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske od svibnja 1969. do prosinca 1971.

Dragutin Haramija dobrovoljno je podnio ostavku nakon neuspjeha Hrvatskog proljeća no ostao je vjeran idejama Savke Dabčević-Kučar i Mike Tripalo. S predsjednikom IS Skupštine SR Slovenije Stanom Kavčičem potpisuju sporazum o gradnji Nuklearne elektrane Krško u listopdadu 1970.

Nakon sjednice Izvršnog komiteta SKH 30. studenog i 1. prosinca 1971. u Karađorđevu, te 1. i 2. prosinca iste godine na 21. sjednici CK SKJ, ostavke su podnijeli Savka Dabčević-Kučar, Miloš Žanko, Miko Tripalo, Pero Pirker, Marko Koprtla i Janko Bobetko, a također je odlučeno da se sa dotadašnjih dužnosti smijene predsjednik i potpredsjednik CK SK Zagreba Srećko Bijelić i Dragutin Haramija.

IBM predstavio prvi PC – 1981.

Dana 12. kolovoza 1981. godine IBM je predstavio Model 5150, prvo osobno računalo u povijesti računalne tehnike.

IBM Personal Computer (IBM osobnno računalo), kratica IBM PC, bio je naziv modela prvog osobnog računala američke tvrtke IBM iz 1981. godine. Budući modeli nosili su isti naziv uz dodatak XT i AT.

Te serije osobnih računala bile su veliki komercijalni uspjeh za tvrtku IBM, te su postale svjetski industrijski standard i definirale do danas postojeću klasu uređaja pod nazivom IBM kompatibilna osobna računala.

Potonula podmornica Kursk – 2000.

Dana 12. kolovoza 2000. dogodila se katastrofa ruske nuklearne podmornice “Kursk” u Barentsovom moru. Nitko od 118 mornara nije preživio.

Tijekom vojnih vježbi na kojima je sudjelovala podmornica je provodila vježbovni napad na zamišljenu protivničkih nosača zrakoplova. Neočekivano, sonar na nuklearnoj krstarici Petar Veliki zabilježio je snažne akustične signale. Poslije toga, Kursk nije izvršio planirani vježbovni torpedni napad i više se nije javljao. Slijedećeg jutra pokrenuta je opsežna potraga za nestalom podmornicom.

Prema općeprihvaćenoj teoriji, vodikov peroksid procurio je u prednju sobu s torpedima, što je dovelo do eksplozije jedne bojne glave torpeda, koja je, pak, izazvala eksploziju većeg broja bojevih glava dvije minute kasnije. Druga eksplozija imala je snagu eksplozije oko šest tona TNT-a i bila je dovoljno velika da bude registrirana na seizmografima diljem sjeverne Europe.