NA DANAŠNJI DAN: Matija Vlačić Ilirik, Alexander Graham Bell, asteroid 589 Croatia, Jean Harlow, Višnja Stahuljak, Dan gramatike

Matija Vlačić Ilirik, teolog – 1520.

Matija Vlačić Ilirik (Labin, 3. ožujka 1520. – Frankfurt na Majni, 11. ožujka, 1575.), bio je hrvatski protestantski teolog, crkveni povjesničar, filozof i filolog.

Najzrelije i najopsežnije mu je djelo “Ključ Svetog Pisma” u kojem se potvrdio kao tvorac protestantske hermeneutike i hermeneutike uopće. To je zapravo enciklopedijski rječnik hebreizama, koji je postao temeljnim djelom protestantskog tumačenja Biblije, i u kojem je ustvrdio da je “povijest temelj poučavanja”.

Također izdaje Katalog svjedoka istine, koji su se do našeg doba suprotstavili papi. U tom djelu dokazuje da je reformacijske prigovore rimskoj crkvi već davno iznijelo oko 400 istaknutih kršćanskih pisaca, od Grgura I. do Tome Akvinskog, te ponovno izvodi zaključak “da je papa antikrist”.

“U Katalogu je Vlačić puno pažnje posvetio valdenzima, jer je u nauku Petra Valdesa i njegovih sljedbenika otkrio temeljne obrise kasnijih Lutherovih teza. Valdenzi su učili da je Sveto pismo jedini autoritet za vjerovanje i življenje, ono sadrži sve što je potrebno za vjeru i spasenje. Utemeljeni na Svetomu pismu, valdenzi su nauèavali samo sakramente krštenja i Gospodnje večere, osporavali su Čistilište, papin primat, molitve svecima. Nauèavali su da je Krist jedini posrednik izmeðu Boga i ljudi, rimokatoličku su crkvu uspoređivali s poganskim Babilonom, a papu s Antikristom. Vjerovali su da je svakome dopušteno propovijedati Božju riječ.”

Alexander Graham Bell, izumitelj telefona – 1847.

Bell [bel], Alexander Graham, američki fiziolog i izumitelj škotskoga podrijetla (Edinburgh, 3. III. 1847 – kraj Baddecka, Kanada, 2. VIII. 1922).

Bavio se istraživanjem mehanike govora pa je 1872. osnovao u Bostonu (SAD) školu učiteljâ za gluhonijeme.

Od 1873. predavao na sveučilištu u Bostonu vokalnu fiziologiju. Izumio 1875. prvi široko upotrebljivi električni telefon, koji je s pomoću elektromgnetske indukcije prenosio govor a koristi se od 1877. do danas.

Godine 1880., sa Charlesom Sumnerom Tainterom, konstruirao fotofon, aparat koji djeluje na načelu pretvaranja promjena intenziteta svjetlosti u zvuk, preko promjena električnog otpora selenske ćelije. Na tom načelu zasniva se reprodukcija zvuka u zvučnom filmu.

Njemački astronom August Kopff otkrio asteroid nazvan 589 Croatia – 1906.

Hrvatska, službeno 589 Croatia, naziv je planetoida glavnog planetoidnog pojasa promjera 93,6 kilometara. Otkrio ga je 3. ožujka 1906. njemački astronom August Kopff iz zvjezdarnice Königstuhl—Heidelberg.

U vrijeme otkrića, asteroid se nalazio u zviježđu Djevice i bio je oko 12.5 zvjezdane veličine. Utvrdio je da mu je promjer oko 30 kilometara. Na prijedlog direktora zvjezdarnice, profesora Maxa Wolfa, asteroid je nazvan Croatia u čast utemeljenja Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva u Zagrebu. Otkriće je objavljeno u časopisu Astronomische Nachrichten, člankom profesora Wolfa.

Astronom Johann Palisa je iz pulske zvjezdarnice otkrio 28 planetoida. Neki od njih, primjerice 142-Polana, 143-Adria, 183-Istria, imenom su vezani uz Hrvatsku. Veliki uspjeh u otkrivanju novih planetoida postignut je sa zvjezdarnice u Višnjanu u Istri.

Ne samo Hrvatska, nego i glavni grad Zagreb ima svoj asteroid. Otkrili su ga 2. ožujka 2008., sa zvjezdarnice La Sagra u Andaluziji u južnoj Španjolskoj i posvetili Zagrebu, Stefan (1988.) i Aleksandar Cikota (1988.), tada studenti fizike u Zurichu.

Jean Harlow, glumica – 1911.

Jean Harlow (Kansas City, 3. ožujka 1911. – Hollywood, 7. lipnja 1937.), američka filmska glumica

Pravo ime – Harlean Carpenter Za života je nazivana vampom “platinstom plavušom” i “fatalnom ženom”, a poslije smrti ostala je snažnim mitom i idolom publike 30-ih godina. Nastupala je u tzv. salonskim filmovima i filmovima o životu podzemlja.

Na filmu od 1927., zvijezdom postaje kao zavodnica u Paklenim anđelima (H. Hughes, 1930). Platinasta plavuša, tzv. vamp, potom snima seriju komercijalno iznimno uspješnih filmova. Isprva slabije cijenjena glumica, Večerom u osam (G. Cukor, 1933) stječe ugled komičarke, uspješno parira S. Tracyju (Oklevetana dama, J. Conway, 1936) i C. Gableu (Supruga protiv tajnice, C. Brown, 1936) u ulogama jezičavih gradskih djevojaka. Na vrhuncu karijere umrla je od uremije za snimanja filma “Saratoga”, koji je dovršila njezina dublerica. O njoj su snimljena dva filma. Američki filmski institut proglasio je Jean Harlow jednom od 25 najvećih ženskih filmskih zvijezda svih vremena.

Višnja Stahuljak, književnica – 1926.

Stahuljak, Višnja, hrvatska književnica (Zagreb, 10. III. 1926 – Zagreb, 3. III. 2011). Diplomirala solo pjevanje 1952. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je bila pjevačica, glumica i redateljica u Kazalištu lutaka te profesorica solo pjevanja u Glazbenoj školi »Blagoje Bersa«. Prvim se pjesmama, koje su se odlikovale lirizmom i intimističkim temama, javila u Krugovima 1953.

Bila je jedna od najproduktivnijih i najsvestranijih hrvatskih književnica, pjesnikinja (Žuti ljiljan, 1956; Sjene na pragu, 1956; Bolovi poklonjeni usput, 1961; Kristalna ruda svemira, 1978; Zagrebačke minijature, 1998; Plameni prah, 1999; Soneti, 2003; Melodija nesanice, 2008), novelistica (Zmijska koža, 1958; Stabla putuju prema zapadu, 1963; Crvena cesta, 1981; Crne trubače, 1990; Pripovijetke raznolike, 2000), romansijerka (Vrijeme koje ne može prestati, 1970; Pustolovka, 1976; Močvarni lovac, 1995; Zlatna vuga, 1998; Potres, 2009), dramatičarka (Vukovi, 1958; Delirij, 1959). Proza joj se odlikuje isprepletenošću zbiljnoga i iracionalnoga. Znatan dio njezina opusa posvećen je djeci i mladeži (Začarani putovi, 1968; Čarolije iza ugla, 1974; Kućica sa crvenim šeširom, 1974; Don od Tromeđe, 1986; Čarobnjak, 1988; Pepeljara s majmunskom glavom, 2004). Autobiografska proza Sjećanja (1995) poetsko je svjedočanstvo autoričina života i dojmljiv prikaz zagrebačkoga građanskog života između dvaju svjetskih ratova.

Dan gramatike

Danas se obilježava dan gramatike. Proslavite ovaj dan pravilnim korištenjem “č”, i “ć”, stavljanjem točkica na “i” te primjenom ostalih gramatičkih pravila. Pazite na strukturu rečenice te provjerite koristite li pravilno interpunkcijske znakove.

Inače, gramatika iliti slovnica je “proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika”. Skup pravila koji upravljaju pojedinim jezikom jest gramatika tog jezika, i stoga se za svaki jezik kaže da posjeduje vlastitu gramatiku. Gramatika je dio općenite discipline koja proučava jezik zvana lingvistika ili jezikoslovlje. Gramatika predstavlja način razmišljanja o jeziku.

Većina suvremenih jezikoslovaca gramatiku shvaća kao pojam koji kao potpolja obuhvaća fonetiku, fonologiju, morfologiju, sintaksu, semantiku i pragmatiku. Tradicionalno, međutim, gramatika uključuje samo morfologiju i sintaksu.

…..

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis