NA DANAŠNJI DAN: Marija Terezija, Kumičić, Begović i Formula 1

Marija Terezija bila je uz Fridrika II. jedini europski monarh koji je primijenjivao prosvijećeni apsolutizam kao državnu politiku

1717. – Rođena Marija Terezija, austrijska nadvojvotkinja, ugarsko-hrvatska i češka kraljica

Marija Terezija, austrijska nadvojvotkinja, rimsko-njemačka carica i hrvatsko-ugarska kraljica, rođena je 13. svibnja 1717. u Beču, gdje je i umrla 29. studenoga 1780. godine. Zbog njezine znakovite i utjecajne vladavine, četrdesetogodišnje razdoblje njezine vladavine znano je kao Terezijanizam. Reforma vojske, ostvarena 1748. godine, jedna je od velikih i dalekosežnih novina njezine vladavine. Ona je jasan dokaz jedne od najizraženijih osobina Marije Terezije, a na kojoj se zasniva njezino slavno državničko umijeće: uvijek se znala okružiti pravim savjetnicima i u pravom trenutku poslušati njihove savjete.

Marija Terezija na vlast je došla 1740. nakon smrti svojeg oca cara Karla VI. Habsburškog, i to Pragmatičkom sankcijom koju je car Karlo VI., koji je ostao bez muškog nasljednika (praksa je bila da vlast nasljeđuje najstariji sin), donio godine 1713.. Njezina vladavina obilježena je primarno centralističkom vladavinom i apsolutizmom koji su za cilj imali provedbu prosvjetiteljskih ideja u Monarhiji. Marija Terezija bila je uz Fridrika II. tada jedini europski monarh koji je primijenjivao prosvijećeni apsolutizam kao državnu politiku. Bila je i velika ljubiteljica i pokroviteljica umjetnosti. Carska palača Schönbrunn (ljetna rezidencija dinastije Habsburg) bila je uređena u raskošnom i kićenom rokoko stilu.

 

1850. – Umro Eugen Kumičić, hrvatski književnik i političar

Eugen Kumičić rođen je 11. siječnja 1850. godine u malom istarskom mjestu Brseč. Osnovnu pučku školu, normalku, završio je u Brseču, privatno, učeći kod tamošnjeg župnika koji je okupljao hrvatsku djecu i pripremao ih u početnim znanjima. Gimnaziju je završio u Rijeci. Počeo je studirati medicinu u Pragu, ali je prešao u Beč gdje je studirao povijest, zemljopis i filozofiju. Potom se u Zagrebu zaposlio kao srednjoškolski profesor. Oduševljavao se pravaštvom, te s Matkom Laginjom i Erazmom Barčićem pokreće u Kraljevici list Primorac te uređuje ‘Hrvatsku vilu’ i ‘Hrvatsku’.

Od 1884. godine je kao pravaš više puta biran za zastupnika u Hrvatski sabor, gdje se istaknuo kao govornik i protivnik promađarske politike. Nakon rascjepa u pravaškoj stranci, 1895. godine, postaje potpredsjednik novoosnovane Čiste stranke prava. Eugen Kumičić smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj književnosti. Često se koristio elementima preuzetim iz francuske trivijalne književnosti, te rekvizitima knjiške romantike. Veliku popularnost stekao je povijesnim romanima, a pisao je i drame te romane sa socijalnom tematikom. Umro je u Zagrebu 13. svibnja 1904.

1948. – Umro Milan Begović, hrvatski književnik

Milan Begović rođen je u Vrlici, školovao se u Splitu, u kojem je neko vrijeme i radio kao nastavnik. Dobar dio života proveo u Zagrebu, gdje je živio i radio. Ovima trima sredinama Begović se bavi u svojim djelima, a djetinstvo i kasniji boravci u Vrlici ostavljaju snažan i upečatljiv trag u nekim njegovim najboljim djelima. Znalac europske književnosti, te jedan od stvaralaca hrvatske moderne, intenzivnu književnu djelatnost razvija 20-ih i 30-ih godina kada nastaju njegova ponajbolja djela – drame ‘Božji čovjek’, ‘Pustolov pred vratima’ i ‘Bez trećega’, komedija ‘Amerikanska jahta u splitskoj luci’, libreto za operu ‘Ero s onoga svijeta’, zatim opsežan društveni psihološki roman ‘Giga Barićeva’ i povijesni roman ‘Sablasti u dvorcu’ te veći broj novela, putopisa i feljtona. Svakako, Begović je prvenstveno dramski pisac, a tek potom romanopisac i pjesnik. Umro je u Zagrebu 13. svibnja 1948. godine.

1950. Prva utrka Formule 1

1950. godine u engleskom Silverstoneu je održano prvo kolo Svjetskog prvenstva u utrkama Formule 1. Formula 1, naziv koji označava sudionika utrke koji je najbrži i ima najviše natjecateljskog duha, svoje korijene ima još u motornim utrkama koje su se na europskom tlu vozile tijekom ’20.-ih i ’30.-ih godina 20. stoljeća.

Brojne Grand Prix organizacije su iznijele pravila za Svjetsko prvenstvo još prije drugog svjetskog rata, ali zbog malog broja utrka za vrijeme rata SP vozača nije regulirano sve do 1947., a inaguracijska sezona bila je 1950. To inauguracijsko prvenstvo prvi je osvojio Talijan Giuseppe Farina u svojoj Alfi, za dlaku pobijedivši svog momčadskog vozača, Argentinca Juana Manuela Fangia koji je ostao poznat po tome što je dominirao Formulom 1 čitavo desetljeće i dandanas se smatra vicemajstorom Formule 1. F1 se danas smatra najvišim rangom jednosjeda u utrkama motornih vozila.

Sam sport je reguliran od strane Međunarodne automobilističke federacije FIA i općenito je pod pokroviteljstvom Bernieja Ecclestonea kroz mnoštvo korporacijskih tijela.