NA DANAŠNJI DAN: Ljudevit Gaj, Vatroslav Lisinski, Univerzijada, Ena Begović, sedam svjetskih čuda i Space Shuttle

Ljudevit Gaj je nakladnik prvih hrvatskih narodnih novina. Izdavao je Novine horvatske s književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska

Ljudevit Gaj, Ilirac – 1809.

Dana 8. srpnja 1809. godine u Krapini je rođen Ljudevit Gaj, hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik

Njegova Kratka osnova horvatzko-slavenskoga pravopisanja, tiskana u Budimu 1830., temelj je hrvatskoga književnog jezika. Gaj je pojednostavio pravopis, davši za svaki glas jedan znak. Među najvažnije od brojnih aktivnosti koje je poticao svakako pripada tiskanje prvih hrvatskih narodnih novina: Novine horvatske, koje će potom postati Ilirskim narodnim novinama s nedjeljnim književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska.

Prvi broj Danice pojavio se 6. siječnja 1835., a prvi tekst objavljen novim Gajevim pravopisom, bila je Mihanovićeva Horvatska domovina, budnica koja će kasnije biti prihvaćena kao hrvatska himna. Život je završio u potpunoj bijedi. Pokopan je na Jurjevskom groblju u Zagrebu, a kasnije su njegove kosti prenesene u Ilirsku arkadu na Mirogoju.

Rođen Vatroslav Lisinski, hrvatski skladatelj – 1819.

Vatroslav Lisinski, rođen u Zagrebu, 8. srpnja 1819., bio je najdarovitiji među skaldateljima Ilirskog pokreta i prvi hrvatski profesionalni glazbenik koji je ujedno postavio temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, a posebice operi, solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi.

Iako nije analitički proučavao izvornu narodnu glazbu uspio se više od ostalih suvremenika približiti ideji Iliraca – stvaranju umjetničke glazbe zasnovane na narodnoj. Lisinski u biti romantički lirik svoje je najbolje dao u 70-ak solo pjesama, melodijski inventivnih, formalno raznolikih, a po ugođaju pretežito elegičkih. U razdoblju od 1842. do 1847. godine zaposlen je kao bilježnik banskog stola i tada stvara više zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija (Slavonsko kolo) te prvu hrvatsku operu Ljubav i zloba.

Univezijada u Zagrebu – 1987.

U vremenu između 8. i 19. srpnja 1987. godine, u Zagrebu su održane studentske sportske igre Univerzijada ‘87., sportska manifestacija koja je Zagrebu donijela višestruku i dugoročnu korist. Premda se događala u razdoblju eko-nomske i političke krize u tadašnjoj Jugoslaviji, Zagreb je njome doživio infra-strukturnu renesansu. Uz veliku medijsku pokrivenost i bogat kulturni pro-gram Univerzijada je bila i izvrstan vid promidžbe ne samo Zagreba i Hrvatske, već i cijele Jugoslavije. Ponajprije kao kulturna manifestacija, Univerzijada se smatra najvećim sportskim događajem ikad održanim u Hrvatskoj.

U razdoblju političke i gospodarske krize s kraja sedamdesetih i tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća u Jugoslaviji su se održale tri značajne sport-ske manifestacije: Mediteranske igre u Splitu 1979. godine, Zimske olimpij-ske igre u Sarajevu 1984. godine te Univerzijada u Zagrebu 1987. godine. Te su sportske priredbe svojom spektakularnošću bile u suprotnosti s vremenom gospodarskog i političkog regresa u kojem su se i događale. Njihov primarni značaj bio je s jedne strane politička i kulturna promidžba države organizato-ra, a s druge strane razvoj infrastrukture u gradovima u kojim su se održavale igre.

Ena Begović, hrvatska glumica – 1960.

Prvakinja hrvatske drame, glumica Jelena “Ena” Begović rođena je Splitu, 8. srpnja 1960.

Zagrebačka kazališna i filmska glumica Ena, punim imenom Jelena Begović, karijeru je započela s 18 godina u filmu Lordana Zafranovića “Okupacija u 26 slika”. Uskoro debitira u TV filmu “Ivan Goran Kovačić”, a prvu zapaženiju ulogu ostvarila je ulogom u filmu “Pad Italije” 1981. godine. Iako je vjerovala da će karijeru prije svega napraviti na filmu, kazališne su joj daske donijele i slavu i priznanja. Punih je 16 godina bila prvakinja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. U tom je razdoblju odigrala više od 20 glavnih uloga među kojima se izdvajaju Desdemona, kontesa Nera, barunica Castelli, Teuta, Ana Karenjina i druge. Njezina prva kazališna glavna uloga bila je u “Ajaksai” Radovana Ivšića u režiji Vlade Habuneka.

Slijedio je čitav niz velikih ostvarenja u predstavama domaćih i inozemnih autora. Od grčkih tragedija, preko Shakespearea, Strindberga, Ibsena, do Zagorke i Krleže. Svojom je glumačkom snagom zauzela jedno od vodećih mjesta u Hrvatskom narodnom kazalištu, ali i gostujući na daskama drugih kuća.

U bogatoj 20-godišnjoj karijeri za svoje uloge je dobila niz priznanja i nagrada među kojima i Zlatnu arenu pulskog festivala, a snimila je i više od deset filmova od kojih su najpoznatiji: Glembajevi, Treća žena, Pad Italije, Četverored i drugi.

Izabrano novih sedam svjetskih čuda – 2007.

Oko sto milijuna ljudi diljem svijeta izabralo je novih sedam svjetskih čuda glasujući putem interneta i SMS poruka. Veliki kineski zid, rimski amfiteatar Koloseum, palača Taj Mahal u Indiji, sveti grad Inka Machu Picchu u Peruu, golemi kip Krista Iskupitelja u Brazilu, napušteni antički grad Petra u Jordanu i piramida drevnih Maja Chichen Itza u Meksiku izabrani su za novih sedam svjetskih čuda u subotu navečer u Lisabonu.

Među ostalim nominiranim znamenitostima bili su Eiffelov toranj, Kip slobode, Akropola, Kremlj, Opera u Sydneyu, Angkor, skulpture na Uskršnjem otoku, Aja Sofija, hram Kijomizu, dvorac Neuschwanstein, Stonehenge, Timbuktu. Pobjednici te najveće online ankete ikada pokrenute, objavljeni su na spektakularnoj priredbi na stadionu Benfica u Portugalu 8. srpnja 2007. godine.

Posljednji let Space Shuttle – 2011.

Space Shuttle, službeno nazvan Space Transportation System ili STS (Svemirski transportni sistem), svemirska je letjelica koju je kroz svemirsku agenciju NASA koristila vlada Sjedinjenih Država za svemirske letove s ljudskom posadom. Prvi letovi obavljeni su 1981., a povučen je iz upotrebe 2011. godine. U tome je razdoblju ostvareno 135 misija.

Space Shuttle uzlijeće vertikalno poput rakete, tijekom leta odbacuju se spremnik i rakete na čvrsto gorivo, te samo raketoplan ulazi u orbitu; nakon dovršetka misije slijeće poput zračne jedrilice na sletnu stazu i priprema se za ponovni let.

Nesreće raketoplana Challenger, koji je eksplodirao je ubrzo nakon polijetanja 1986. godine, re shuttle-a Columbia, koji se raspao se pri ponovnom ulasku u atmosferu 2003. godine, u kojima je poginulo ukupno 14 članova posade, potaknule su obustavu letova Space Shuttlea.

Nakon nezavisne istrage o uzrocima katastrofe, NASA je odlučila povući flotu Space Shuttle orbitera 2011. u korist, kasnije otkazanih, programa Constellation i letjelice s ljudskom posadom Orion.