NA DANAŠNJI DAN: Krvavi most, Robert Owen, Janko Polić Kamov, Ante Trumbić, Internet u Hrvatskoj, Dan studenata

Na današnji dan 1667. godine zametnula se žestoka oružana bitka na potoku Medveščaku između Gradca i Kaptola kad su Kaptolci pokušali urediti svoj dio mosta. Od tad datira ime Krvavi most.

Krvavi most – 1667.

U povijesti je poznato da su se Gradec i Kaptol često sukobljavali, još od 13. stoljeća, da bi ti međuvaroški sukobi bili okončani tek u 19. stoljeću.

Osnova vjekovnog konflikta, u stvari, je bila socijalne prirode. Naime, Gradec ili Grič kako se naziva stari dio grada Zagreba, činili su pučani, obično građanstvo, obrtnici i osiromašeno plemstvo, dok su Kaptol naseljavali, uglavnom, svećenici, biskupi i bogati građani. Kaptol je upravljao ogromnom biskupijom koja je obuhvaćala teritorij između Drave, Save, Mure, Kupe i Une.

Kao spomen na povijesni rivalitet Gradeca i Kaptola u kolektivnom sjećanju je ostao Krvavi most, jedna od najkraćih ulica grada, nekoć mjesto stalnih sukoba posvađanih susjeda, danas kratka uličica koja spaja Tkalčićevu ulicu i ulicu Stjepana Radića.

Robert Owen, filozof – 1771.

Robert Owen (Newtown, 14. svibnja 1771. – Newtown, 17. studenog 1858.), britanski društveni reformator, industrijalac i jedan od osnivača utopijskog socijalizma.

Povijest ga pamti kao borca protiv izrabljivanja radnika, koje se javilo uslijed industrijske revolucije i uvođenja kapitalističkog načina proizvodnje. Smatraju ga pionirom ulaganja u ljudski kapital.

U političkoj filozofiji, među prvima je zagovarao model radničkog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, nasuprot državnom vlasništvu. Utjecao je na formiranje teorije Karla Marxa.

Ostvarivost svojih socijalnih ideja iskušao je i u SAD-u, gdje je 1825. utemeljio komunu u New Harmonyju u Indiani. Odbacivao je vladajuća gledišta o braku i religiji smatrajući ih, uz privatno vlasništvo, glavnim kočnicama društvenog razvoja. Najpoznatije je Owenovo djelo Novi pogled na društvo, koje sadrži filozofiju socijalnih reformi. Iako su njegovi prijedlozi promjena u društvu napadani kao utopistički, uvelike je pridonio razvoju pojmova kooperacije i sindikalizma.

Janko Polić Kamov, književnik – 1886.

Janko Polić Kamov (Rijeka, 17. studenog 1886. – Barcelona, 8. kolovoza 1910.), hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar.

Rođen je u uglednoj i imućnoj obitelji. Otac mu Ante s Hvara je doselio u Senj gdje je stekao trgovačku naobrazbu, a zatim je preselio u Rijeku te baveći se trgovinom stekao znatan imutak i ugled. Osim toga bio je javni i kulturni djelatnik: imao je bogatu biblioteku, prijateljevao je s Brnčićem, Derenčinom, Starčevićem i Supilom, dopisivao se sa Strossmayerom i Kranjčevićem, a s Politeom je izdavao reviju Prva hrvatska misao.

Godine 1904. iznenada je nestao s nekom putujućom družinom te putovao Dalmacijom, Bosnom, Crnom Gorom i Slavonijom. U družini je bio šaptač i sporedni glumac, a na turneji su mu alkohol, kavane, jeftini hoteli i neuredan način života narušili zdravlje. 1905. vraća se u Zagreb.

Pijanči, uči, čita i počinje s književnim radom (piše Psovku, Ištipanu hartiju, Na rođenoj grudi i Tragediju mozgova). Nakon osnutka tjednika Pokret sudjeluje u njemu do smrti kao vanjski suradnik. Iste godine počinje njegovo putovanje po inozemstvu. Najprije u Veneciji posjećuje brata Milutina, priznatog i genijalnog glazbenika koji je polazio tamošnju akademiju, a zatim nastavlja posjećivati kazališta, biblioteke i galerije živeći na neredovitom honoraru Pokreta i pomoći brata Vladimira. No dopisništvom se ne zadovoljava jer nije kreativno.

Godine 1907. boravi u Rimu, Torinu, Genovi, Firenzi i Marseilleu, a za ljetnih mjeseci u Puntu na Krku. Oduševljen je inozemstvom: operom i koncertima u Marseilleu te galerijom u Trstu. Piše dramu Čovječanstvo i proučava psihologiju i sociologiju. Žali se na bolest u plućima, očima, prstima, 1909. neko je vrijeme ležao u bolnici u Zagrebu. 10. kolovoza piše bratu da boluje na gastro-intestinale, a devet dana kasnije umire u bolnici Santa Cruz u Barceloni gdje je i pokopan na bezimenome bolničkom groblju.

Ante Trumbić, hrvatski političar – 1938.

Dana 17.11.1938. umro je Ante Trumbić, hrvatski političar. Na početku prvog svjetskog rata rata, seli se u Firenzu, gdje osniva Jugoslavenski odbor, zajedno sa Ivanom Meštrovićem i Supilom.

Bio je jugoslavenski orijentiran političar. U tijeku Prvog svjetskog rata angažirao se u političkoj emigraciji. Kao predsjednik Jugoslavenskog odbora nastojao je kod sila Antante i srpske vlade postići priznanje i uvažavanje Jugoslavenskog odbora kao predstavničkog tijela Hrvata, Srba i Slovenaca iz Habsburške monarhije i kao njihovog saveznika, i priznanje jugoslavenskih dobrovoljačkih trupa kao savezničkih vojnih jedinica.

Zalagao se za federativno državno uređenje, u okviru buduće kraljevine SHS. Takvo uređenje predložio je i Stojan Protić, prvi predsjednik vlade SHS, ali njihovo mišljenje nije bilo prihvaćeno.

Internet u Hrvatskoj – 1991.

U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, zasnovana na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu Internet. Ovo se službeno smatra danom kad je Internet zaživio u Hrvatskoj. Projekt je 1991. godine pokrenulo Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike RH.

Krajem 1991. godine započele su aktivnosti prema organiziranju mreže koja će omogućiti komunikaciju znanstvenicima ili studentima s ostalim znanstvenicima u Hrvatskoj ili u svijetu. Ministarstvo znanosti i tehnologije na inicijativu Predraga Palea pokrenulo je projekt CARNet (Croatian Academic Research Network).

Dana 17. studenog 1992. godine uspostavljena je prva hrvatska internetska veza koja je računalo u Zagrebu povezala s nekim računalom u svijetu. Čitava mreža se spajala na internet preko Austrije brzinom od 64 kbps, dok su ustanove bile spojene brzinom 19 – 200 kbps. Tada je započelo doba interneta u Hrvatskoj.

Prve ustanove spojene na Internet bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilišni računski centar i Tehnički fakultet u Rijeci.

Dan studenata

Međunarodni dan studenata u svijetu se obilježava kao simbol borbe za demokratsko obrazovanje i društvo i sjećanje na 17. studeni 1939. godine kada su nacisti pogubili 20 čehoslovačkih studenata koji su prosvjedovali protiv okupacije. Više od 1.200 studenata tada je odvedeno u koncentracijske logore, a domovi i Sveučilišta pretvoreni su u vojne objekte. Međunarodno vijeće studenata kasnije je u Londonu proglasilo 17. studeni Međunarodnim danom studenata.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr, Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr, Wikipedija, https://hr.wikipedia.org