NA DANAŠNJI DAN: Kraj antike, Chateaubriand, Anton Bruckner, Andrija Fijan, Zlatko Bourek, hrvatska sibireja, Albert Schweitzer, hrvatska nogometne reprezentacija, osnovan Google, Beyonce

Created with GIMP Created with GIMP

Kraj antike i početak srednjeg vijeka – 476.

srednji vijek

Germanski vojskovođa Odoakar svrgnuo posljednjeg zapadnorimskog cara Romula Augustula. Kraj Zapadno Rimskog carstva, te ujedno i početak srednjeg vijeka.

Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti, a počinje padom Zapadnog Rimskog Carstva i završava Kolumbovim otkrićem Amerike.

pojam Srednji vijek ili središnje doba počeo se upotrebljavati tek u 15. stoljeću. Mnogi su tadašnji učenjaci u doba humanizma proučavali stare antičke spise te grčku i rimsku kulturu, veličali su antička postignuća i smatrali da su stari Grci i Rimljani jedini u povijesti stvorili znanja i umjetnost trajne vrijednosti.

François-René de Chateaubriand, književnik – 1768.

François-René de Chateaubriand

François-René de Chateaubriand (Saint-Malo, 4. rujna 1768. – Pariz, 4. srpnja 1848.), francuski pisac i diplomat. Kao mladić bio je na dvoru Louisa XVI., a tijekom revolucije otputovao je u Ameriku, tražeći mir u krajevima netaknutim “civilizacijom”. Vrativši se nakon osam mjeseci, pridružio se vojsci rojalista, te je ranjen kod Thionvillea i odlazi u London. Napoleon mu je dopustio povratak u zemlju i povjerio mu nekoliko diplomatskih dužnosti. Braneći pretenzije Bourbona na francusko prijestolje, objavio je pamflet “O Bonaparteu i Bourbonima” na dan ulaska saveznika u Pariz (31. ožujka 1814.). Nakon restauracije aktivirao se u političkom životu, a povukao se iz politike nakon srpanjske revolucije. U svojoj melankoliji i samoći tražio je utočište u kršćanstvu, slavio jednostavnost ljudi koji žive u prirodi i u djelu “Duh kršćanstva” dao očit izraz osjećanju romantičke boli. Djela: “Mučenici” “Put iz Pariza u Jeruzalem” “Memoari s onu stranu groba” “René”.

Anton Bruckner, austrijski orguljaš i skladatelj – 1824.

Anton Bruckner

Anton Bruckner, rođen u Ansfeldenu 4. rujna 1824., austrijski je orguljaš i skladatelj. Najviše je poznat po svojim simfonijama, misama i motetima. Bruckner se smatra simbolom zadnjeg stadija austro-njemačkog romantizma zbog bogate harmonije i složene polifonije.

Najznačajnija su njegova djela Četvrta, pastoralna i Sedma simfonija, Requiem, 150. psalam, Te Deum i neki zborovi. Danas se neka od Brucknerovih duhovnih djela ubrajaju u sam vrh te vrste europske glazbe 19. stoljeća.

Zanimljivo je da je Bruckner bio vrlo kritičan prema svojoj glazbi. Tako se sam dobrovoljno odrekao svega što je skladao prije 1864. godine.

Andrija Fijan, hrvatski glumac i redatelj – 1851.

Andrija Fijan, rođen u Zagrebu 4. rujna 1851., hrvatski glumac i redatelj. Rođen je u Zagrebu u obitelji kazališnog krojača.

Andrija Fijan

Prvi put nastupa na zagrebačkoj pozornici 1873. kao dragovoljac, a od 1878. do 1909. stalni je član Hrvatskog narodnog kazališta. 1898. godine postaje ravnatelj drame, a 1907. kazališni intendant.

U svoju blistavu karijeru ugradio je gotovo petsto odigranih uloga najšireg raspona, a ostalo je zabilježeno da je bio najbolji hrvatski interpret Shakespearea. Nastupao je u mnogim efektnim i vješto skrojenim djelima tadašnjeg zabavnog repertoara i bio česti partner Mariji Ružički Strozzi.

Tijekom 38 godina glume, osim u repertoaru klasika i romantika, pokazao je puno majstorstvo i u tada novim naturalističkim dramama, ponajprije ruskih pisaca, a potom i u dramama Ibsena, Björnsona i Hauptmana. Bio je najistaknutiji predstavnik takozvanog ‘deklamatorskog stila’ u hrvatskom kazalištu, a Branko Gavella ga je nazvao ‘arhitepom glumca’.

Zlatko Bourek, slikar – 1929.

Zlatko Bourek

Bourek, Zlatko, hrvatski slikar, redatelj, crtač, scenograf i kostimograf (Slavonska Požega, 4. IX. 1929 – Zagreb, 11. V. 2018). Diplomirao kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izrađivao skulpture od kovine i tekstila. Slikao i u glini oblikovao figurativne kompozicije s elementima groteske, ironije i humora stvarajući originalnu verziju fantastičnoga realizma. Na crtanom filmu najprije scenograf (filmovi Dušana Vukotića, Vatroslava Mimice i dr.). Od 1961. samostalni redatelj, predstavnik slikarske struje Zagrebačke škole crtanog filma; zainteresiran najviše za folklor, teme iz književnosti i groteskni naturalizam. Mnoga (i međunarodna) priznanja dobiva za filmove I videl sem daljine meglene i kalne (1964), prema Baladama Petrice Kerempuha Miroslava Krleže; Bećarac (1966), sa slavonskim folklornim motivima; Kapetan Arbanas Marko (1967), inspiriran narodnom pjesmom, i Mačka (1971), prema Ezopovoj basni. Istaknuti je ilustrator i lutkarski redatelj.

Hrvatska sibireja postala zaštićena vrsta – 1964.

Hrvatska sibireja

Od 4. rujna 1964. godine je Zakonom o zaštiti prirode, Hrvatska sibireja, endemična biljka u Hrvatskoj, postala je strogo zaštićena biljka koja raste na kamenitim obroncima, u pukotinama stijena, pretežno na zapadnim obroncima između 700 i 1550 m nadmorske visine.

Raste u šikarama i sastojinama crnog bora i primorskoj bukovoj šumi na sjevernom i srednjem Velebitu.

Hrvatska sibireja raste kao listopadni do 1 metar visoki, razgranati grm, gustih grana, sa snažnim korijenjem koje prodire u vapnenačke stijene. Kora je od crvenosmeđe do sivosmeđe, glatka i sjajna.

Albert Schweitzer, humanitarac – 1965.

Albert Schweitzer studirao je teologiju, filozofiju u Strasbourgu, Parizu i Berlinu. Bio je protestantski vikar i docent na protestantskome teološkom fakultetu u Strasbourgu.

Albert Schweitzer

Istodobno je započeo koncertnu i muzikološku djelatnost za ono vrijeme revolucionarnom monografijom o Johannu Sebastianu Bachu i raspravom o gradnji orgulja. Studirao je i medicinu, a kao liječnik misionar posvetio se karitativnom radu u Francuskoj Ekvatorijalnoj Africi.

Od 1913. do 1917. godine izradio je u Lambareneu tropsku bolnicu sa stacionarom za leprozne bolesnike. U prisnoj suradnji s crnačkim stanovništvom liječio je i suzbijao tropske bolesti, prosvjećivao, pomagao, pobijao rasne predrasude i kolonijalizam. Upozorio je na etičku vrijednost liječničkog rada i dao uzoran primjer.

Kao glazbeni pisac pridonio je novoj interpretaciji Bachove glazbe i inicirao, u gradnji orgulja, tzv. Alzašku reformu – pokret za obnovom tradicionalnih tipova orgulja. Za njegov humanitarni rad dodijeljene su mu mnoge počasti i nagrade, među ostalima i Nobelova nagrada za mir 1952. godine. Umro je u Lambaréné 4. rujna 1965.

Prva natjecateljska utakmica hrvatske nogometne reprezentacije – 1994.

Na današnji dan 1994. godine hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu natjecateljsku utakmicu, protiv Estonije, pod vodstvom izbornika Miroslava Blaževića, a u sklopu kvalifikacija za Europsko prvenstvo 1996. Utakmica je završila rezultatom 2:0 za Hrvatsku.

Obadva pogotka postigao je Davor Šuker, prvi u zadnjoj minuti prvog poluvremena, a pobjednički u 69 minuti utakmice.

Uzvratni susret je odigran u rujnu 1995. godine u Zagrebu uz uvjerljivu hrvatsku pobjedu 7-1.

Osnovan Google – 1998.

Osnivači Googla Larry Page i Sergey Brin upoznali su se na Sveučilištu Stanford, gdje su zajedno bili na poslijediplomskom studiju. Na tom su sveučilištu izradili tražilicu BackRub. Kad se pokazala uspješnom, zaključili su da joj trebaju dati novo ime. Odlučili su se za Google – ime dobiveno od riječi gogool, koja označava broj 10 na stotu potenciju. Još prije nego što su osnovali tvrtku, Andy Bechtolsheim, suosnivač tvrtke Sun (nazvane prema kratici za Stanford University Network), dao im je ček na 100 000 dolara za novu kompaniju. Organizirali su ured u jednoj garaži u Silicijskoj dolini, južno od San Francisca i nedaleko od Sveučilišta Stanford. Na današnji dan prije 14 godina podnijeli su zahtjev za osnivanje svoje tvrtke nazvane Google u saveznoj državi Kalifornija. Prvi im je zaposlenik bio Craig Silverstein, kolega s poslijediplomskog studija na Stanfordu. S postupnim rastom, Google će se kasnije preseliti u Palo Alto, a zatim u Mountain View, gdje mu je i danas sjedište.

Beyonce, pjevačica – 1981.

Beyoncé Giselle Knowles

Beyoncé Giselle Knowles (Houston, Teksas, 4. rujna 1981.) američka je R&B pjevačica, glumica i plesačica. Glazbom se bavi od djetinjstva. Prve veće glazbene uspjehe postigla je krajem 1990-ih u sastavu Destiny’s Child. Knowles je sa sastavom prodala više od 50 milijuna albuma, a u cijeloj karijeri više od 75 milijuna. Godine 2003. izdala je svoj debitantski samostalni album Dangerously in Love, koji je postao jedan od najuspješnijih albuma godine. Album je postigao veliki komercijalni i kritički uspjeh, a 2004. je nagrađen s pet Grammyja. Nakon raspada Destiny’s Childa 2005. nastavlja s uspjesima u samostalnoj karijeri. Godine 2001. započela je glumačku karijeru pojavivši se u filmskom mjuziklu Carmen: A Hip Hopera. Godine 2006. dobila je glavnu ulogu u filmskoj adaptaciji broadwayjskog mjuzikla Komadi iz snova iz 1981. Ta joj je uloga donijela dvije nominacije za Zlatni globus.

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org

Hrvatska
Vremeplov