NA DANAŠNJI DAN: Kolumbo otkrio duhan, Mljet, Branko Belan,, Ivana Lang, Proizveden prvi čip, Stjepan Vuković prvo vozilo na Mjesecu, Boj u Splitskom kanalu, pokolj u Kostrićima, Ivan Kožarić, mjesec borbe protiv alkoholizma

Otok Mljet postao sastavni dio Dubrovačke Republike – 1410.

Dana 15. studenog 1410. godine Veliko vijeće Dubrovačke Republike donosi pravila za otok Mljet, čime Mljet postaje sastavni dio Republike. Mljet će pod Dubrovnikom ostati sve do ukidanja Republike, 1808. godine.

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune. Nalazila se na jugu današnje Hrvatske, na prostoru Dubrovnika i njegove neposredne kopnene i otočne okolice: obuhvaćala je veći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije, povremeno Boku Kotorsku i sjeverno od Neuma. Ukinuta je 31. siječnja 1808. godine.

Kolumbo otkrio duhan – 1492.

Kolumbo je vodio dnevnik u kojem je zapisano da je 15. studenog 1492. vidio kako ondje, u novoj zemlji, i muškarci i žene hodaju s nekim upaljenim zavijutkom u ustima, danas bismo rekli cigarom, i da su od toga sasvim obavijeni dimom. Europljani su upoznali duhan tek dvadesetak godina nakon otkrića Amerike.

Johann Kepler, astron om – 1630.

Kepler, Johann(es), njemački astronom (Weil, Württemberg, 27. XII. 1571 – Regensburg, 15. XI. 1630). Studirao je na Sveučilištu u Tübingenu (1589–94), gdje ga je astronomiji poučavao Kopernikov sljedbenik njemački astronom i matematičar Michael Mästlin, 1594. prihvatio katedru astronomije u Grazu.

Njegov su rad zapazili Galileo Galilei i Tycho Brahe, koji ga je pozvao za pomoćnika u Prag. Nakon Braheove smrti 1601., preuzeo je njegov položaj dvorskoga matematičara i astrologa cara Rudolfa II. Od listopada 1604. do početka 1606. promatrao je novu zvijezdu, koja je sjajem u maksimumu nadmašivala sjaj Jupitera; na mjestu zvijezde, za koju se danas zna da je bila supernova, zapažaju se samo difuzni ostatci, bez ostatka zvijezde. Koristeći vrlo točna Braheova opažanja planeta Marsa, Kepler je otkrio pravilnosti u planetskim gibanjima. Prva dva zakona objavio je 1609. u svojem glavnom djelu Nova astronomija (Astronomia nova).

Johann Kepler

On je bio prvi od astronoma koji se sasvim riješio epicikala, geometrijskih konstrukcija koje su uvedene u geocentričnom sustavu. U istom djelu objavio je svoje tumačenje plime i oseke kao posljedice djelovanja Mjeseca. Newton je, na temelju dinamike i triju Keplerovih zakona, ustanovio zakon opće gravitacije. Nakon Praga, Kepler je 1612. prešao u Linz, gdje je predavao matematiku. Godine 1615. izdao je matematičko djelo Nova stereometrija vinskih bačava/tj. zakrivljenih ploha/ (Nova Stereometria Doliorum Vinariorum), u kojem se služio postupcima koji ga čine pretečom infinitezimalnoga računa. Godine 1619. objavio je djelo Skladnosti svijeta (Harmonices mundi) u kojem se izlaže njegov treći zakon. Nastavljajući Braheov rad, 1627. izdao je Rudolfinske tablice (Tabulae Rudolphinae) za izračunavanje položaja planeta, s logaritamskim tablicama, tablicama atmosferske refrakcije te zvjezdanim katalogom s 1005 zvijezda. Tablice su bile u upotrebi još cijelo stoljeće. Kepler je pridonio i modernoj optici konstrukcijom astronomskoga teleskopa, a također i tumačenjem širenja svjetlosti i djelovanja oka. Po njem su nazvani planetoid (1134 Kepler), krater na Mjesecu (Kepler), krater na Marsu (Kepler) i supernova (Keplerova supernova).

Branko Belan, filmski redatelj – 1912.

Branko Belan

Branko Belan (Postira na Braču, 15. studenog 1912. – Zagreb, 4. svibnja 1986.), hrvatski filmski redatelj, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist. Režirao je niz dokumentarnih filmova 1947-60 (Elektrifikacija; Ribari Jadrana; Tunolovci; Vriština i klasje; Ne spavaju svi noću; Istarski puti; Vjekovi Hvara; Jesen na otoku Braču; Mediteranski prozori) te dva dugometražna igrana filma (Koncert, 1954; Pod sumnjom, 1957). Prvi mu je donio doživotne probleme s jugoslavenskim političkim sustavom, a drugi je bio u potpunosti cenzuriran, premontiran, a zatim i bunkeriran. Daljnja filmska karijera bila mu je u potpunosti onemogućena pa se profesionalno posvetio pisanju.Jedan je od prvih autora znanstvene fantastike u Hrvatskoj (niz novela u Siriusu 1976.-86.; roman Utov dnevnik, 1982.).Bio je utemeljitelj Katedre za montažu na Akademiji za kazalište i film u Zagrebu (danas Akademija dramske umjetnosti) i glavni predavač do umirovljenja 1979. Objavio je dvije knjige novela (Lica otputovala, lica umrla, 1963; Gle, krasne li paprati, 1978). Dobitnik je Nagrade grada Zagreba za roman Kutija od ebanovine, prve dodijeljene nagrade Večernjeg lista za kratku priču, nagrade Dušan Timotijević za filmskog kritičara godine, nagrade Vladimir Nazor za životno djelo na filmu i nagrade SFERA za SF roman godine za Utov dnevnik. Danas se tada inkriminirani Koncert smatra jednim od klasika hrvatske kinematografije i prvim djelom hrvatskoga filmskog modernizma. Splitski klub ljubitelja SF-a nosi Belanovo ime.

Ivana Lang, hrvatska skladateljica – 1912.

Ivana Lang (Zagreb, 15. studenog 1912. – Zagreb, 2. siječnja 1982.), hrvatska skladateljica, klavirska pedagoginja i pijanistica.

Ivana Lang

Studij klavira završila je 1937. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Antonija Geiger – Eichorn) a kompoziciju je učila privatno kod Franje Dugana i Mile Cipra te kod Josepha Marxa u Salzburgu.

Od 1943. godine profesor je glasovira u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Skladala je orkestralna djela (Koncert za klavir i orkestar), komorna (Bagatela za gudački orkestar i harfu), vokalna (popijevke) i djela za harfu, jednu operu (Kastavski kapetan) te dva baleta (Lažni vitez i Ples sablasti). Napisala je sto deset opusa od čega je najveći dio posvećen glasoviru.

Sovjetsko vozilo Lunohod 1 sletilo je na Mjesec – 1970.

Lunohod 1 bio je prvi od dva robotska lunarna vozila koja je na Mjesec poslao Sovjetski savez u sklopu svog programa Lunohod. Svemirska letjelica Luna 17 odnijela je Lunohod 1 na Mjesec 1970. godine. Lunohod 1 bio je prvi daljinski upravljani “rover” koji se slobodno kretao po površini astronomskog objekta izvan Zemlje. Iako je dizajniran samo za život u trajanju od tri lunarna dana (otprilike tri Zemaljska mjeseca), Lunohod 1 djelovao je na Mjesečevoj površini jedanaest lunarnih dana (321 zemaljski dan) i prešao je ukupnu udaljenost od 10,54 km.

Prvi komercijalni čip – 1971.

Prvi jednokomponetni komercijalni mikroprocesor – Intel 4004. izbačen je na tržište 1971. godine

Intel 4004 je 4-bitni mikroprocesor kojeg je razvila američka tvrtka Intel, a na tržištu se pojavio 1971. Za mnoge je Intel 4004 bio prvi jednokomponetni komercijalni mikroprocesor. Federico Faggin, fizičar rođen u Italij bio je prvi dizajner poluvodičkih čipova koji je uspio integrirati cijelu centralnu jedinicu računala (CPU, engl. Central Processing Unit) u jedan jedini poluvodički krug godine 1970.-1971. i time napravio prvi mikroprocesor na svijetu.

Stjepan Vuković, arheolog – 1974.

Vuković Stjepan, arheolog (Zagreb, 12.10.1905. – Varaždin, 15.11. 1974.). Prvo je službovao kao učitelj u Jurketincu 1925. godine, a 1928. godine u Donjoj Voći, u koju je premješten po kazni zbog svojih socijalnih nazora. Tridesetih godina dolazi u Ivanec, te radi u Odgojnom zavodu za mušku mladež Pahinsko, a neko vrijeme i kao učitelj Pučke dječačke škole. Od 1946. do 1949. predavao je na varaždinskoj gimnaziji. Osnovao je Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin, u kojem su izloženi nalazi prapovijesti varaždinske okolice.

Stjepan Vuković

Svoj život posvetio je istraživanjima pretpovijesnih nalazišta šireg područja ivanečkog kraja: špilje Vindije, okolice Punikvi, Draguševca i Krča kraj Cerja Tužnog, te drugih nalazišta u varaždinskoj regiji. Istraživanje Vindije je njegovo životno djelo po trajanju istraživanja, obilju prethistorijskog materijala i objavljenim znanstvenim radovima. Istodobno je marljivo prikupljao i bilježio starodrevne postupke obrade kamena i drva, a njegova posljednja znanstvena preokupacija bila je eksperimentalna arheologija.

Istočno od Ivanca, blizu sela Punikvi otkrio je 1939. godine na otvorenim terenima oranica, usjeka kolotečina i vododerina nalazište paleolitskih kamena: klinove, šiljke, grebala i druga primitivna gruba oruđa. Pripadaju ranom ašelenskom stupnju, tj. drugom razdoblju starijeg kamenog doba. Po svojoj starosti i kulturnoj pripadnosti nalaz pripada vremenu australopitekusa i atlantropa u Africi. S. Vuković zaključuje da se radi o izrazitim primjercima jedne kamene industrije koja pripada donjem paleolitiku. Nalazi iz Punikvi su najstarije kamene rukotvorine otkrivene na području Hrvatske, a starost nađenih oruđa se procjenjuje na 500.000 godina, što je izuzetni nalaz u europskim relacijama.

Boj u Splitskom kanalu – 1991.

Jugoslavenska ratna mornarica (kojom su upravljali Srbi i Crnogorci) topovima s mora napala je civilne ciljeve u Splitu, Milni na Braču i Stomorskoj na Šolti.

Boj u Splitskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Splitskom kanalu 14. i 15. studenog 1991. godine. Pobjeda Hrvatske ratne mornarice u ovom boju imala je veliku ulogu. Grad je obranjen, okupatorska je mornarica protjerana iz hrvatskih unutarnjih voda, probijena je pomorska blokada na Jadranu, a hrvatski su branitelji uspostavili normalne komunikacije na moru.

Pokolj u Kostrićima – 1991.

Pokolj u Kostrićima 15. studenoga 1991. je bio ratni zločin kojeg su počinile velikosrpske postrojbe za vrijeme Domovinskog rata. U ovom ratnom zločinu srpske su paravojne postrojbe ubile svih 16 stanovnika, redom Hrvata iz sela Kostrića kod Hrvatske Kostajnice. Među njima su bila i djeca, jedno od dvije i jedno od četiri godine. Selo je bilo pod okupacijom pobunjenih Srba kad je taj zločin bio počinjen.

Ivan Kožarić, kipar – 2020.

Kožarić, Ivan, hrvatski kipar (Petrinja, 10. VI. 1921 – Zagreb, 15. XI. 2020). Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949.

Ivan Kožarić

Od početka umjetničkoga djelovanja pokazivao izrazitu sklonost prema naglu mijenjanju kiparskoga izričaja. Već je skulptura Osjećaj cjeline (1953–54) označila snažan otklon od tradicije figuralnoga kiparskog izraza, dok je ciklus Stabla (1956) bio u znaku pojačane ekspresivnosti, postignute sažimanjem oblika. Iz toga su razdoblja i prve skulpture, najčešće portreti, koje zrače pročišćenim humorom (Mladić s krijestom, 1956), i veći broj reljefa (Grad, Kartaši, Isječak rijeke), bliski konceptualističkim arhetipovima. Stalni otklon od tradicijskih tokova i težnja razvijanju novoga umjetničkog senzibiliteta približuju ga skupini Gorgona (djelovala u Zagrebu 1959–66). Redukcijom izražajnih sredstava u ciklusu Oblici prostora (1961–69) ostvario je krajnje pročišćene, apstraktno-simboličke oblike, potom se ponovno približavao suvremenim avangardnim kretanjima u umjetnosti (Prizemljeno sunce, 1971). Eksperimentirao je sa skulpturama malih dimenzija, zlatnom bojom obojio je sve u svojem atelijeru, otkrio je princip redizajniranja i recikliranja (ciklus Spontane skulpture), ali se vratio problematici svojih ranijih radova, koje postavlja u drukčiji prostorni kontekst (skulptura A. G. Matoš na Strossmayerovu šetalištu u Zagrebu, 1978). Određeno smirivanje i skretanje prema estetizaciji oblika pokazivala je serija Reljefi (1979–80). Potkraj 1980-ih i početkom 1990-ih izrađivao je skulpture od grubo tesana drva s kovinskim aplikacijama, a potom maštovite i ludičke instalacije.

Mjesec borbe protiv alkohola

Svake godine od 15. studenog do 15. prosinca obilježava se mjesec borbe protiv ovisnosti s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga. Maloljetnici bez poteškoća kupuju alkohol, iako se ovaj prekršaj kažnjava novčanim iznosom od 150 do 300 tisuća kuna pa čak i zatvaranjem trgovine prekršitelja. Zakon o trgovini jasno propisuje zabranu prodaje alkohola mlađima od 18 godina.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, htttp://www.enciklopedija.hr, Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr