NA DANAŠNJI DAN: Hrvatska primljena u Ujedinjene narode
Tuđmanov govor u UN-u, kad je Hrvatska postala 178. članicom, bio je jedan od najboljih u hrvatskoj političkoj povjesti. Između ostalog, Tuđman je tada istaknuo značaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Naglasio je osobni prilog borbi protiv fašizma u Europi, naveo da je ulaz u dvoranu Skupštine izrađen od bračkog kamena, te da je ispred zgrade UN-a spomenik koji je rad hrvatskog kipara Augustinčića
Braća Wright patentirali ‘leteći stroj’
Braća Orville i Wilbur Wright 1906. godine patentirali su pod šifrom svoj ‘leteći stroj’ u patentnom uredu SAD-a. Tri godine ranije uspjeli su poletjeti svojim avionom Flyer I, prvim zrakoplovom s motorom, i u 12 povijesnih sekundi preletjeti 37 metara. Iako je Orville 1905. uspio izvesti prvi kružni let spustivši se na mjesto uzlijetanja, a Wilbur je čak letio s putnicima, američki novinari proglasili su ih lažljivom braćom, a njihov avion utopijom. U to vrijeme mnogi graditelji u Francuskoj pokušavali su napraviti avion. Svi su čuli za braću Wright i željeli doznati što više o smještaju kormila, motora i obliku krila, ali braća Wright su to tajila. Ipak, 1905. su poslali pismo poznatom francuskom graditelju aviona Ferdinaddu Feberu i ponudili mu ugovor za sklapanje aviona sposobnih za letove od 40 km i avione koji mogu prevoziti putnike. Faber je to prihvatio te je Wilbur 1908. dopremio zrakoplov u Francusku i unatoč velikom interesu u početku radio samo kratke pokusne letove. U rujnu 1908. Wilbur je odlučio prekinuti ponovna pisanja o ‘lažljivoj braći’ te je nakon polijetanja ostao u zraku 1 sat, 31 minutu i 25 sekundi tijekom kojih je prešao 66,6 kilometara i postigao tada nevjerojatnu brzinu od 60km/h zaprepastivši gledaoce i udarivši konkretne temelje razvoju zrakoplovstva.
Petar Guberina, hrvatski jezikoslovac
Petar Guberina, rođen u Šibeniku, 22. svibnja 1913., bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike kao znanosti.
Akademik Guberina doktorirao je na Sveučilištu Sorbonne u Parizu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavao je od 1951. do 1983. godine. Autor je verbotonalnog sistema (VTS) – originalne znanstvene teorije na području govorne komunikacije, i elektroakustičkih aparata SUVAG, konstruiranih prema verbotonalnim spoznajama. Njegova istraživanja “lingvistike govora” dovela su do revolucionarnog obrata u nastavi živih jezika (audiovizualna globalnostrukturalna metoda – AVGS), ali i u pristupu patologiji sluha i govora (verbotonalna metoda – VTM), a profesora Guberinu uvela u red vodećih svjetskih znanstvenika na području humanističkih i biomedicinskih znanosti. Umro je u Zagrebu, 22. siječnja 2005. godine.
Sporazum Musolini-Hitler
Takozvanim Listopadskim protokolom o vojnoj i političkoj suradnji, 1936. nacistička Njemačka i fašistička Italija postavile su temelj budućoj Osovini Rim-Berlin, a nacistička Njemačka i militaristički Japan zaključili su takozvani Antikominterna pakt. Iduće godine tom paktu se pridružila i Italija. Te tri sile napustile su Društvo naroda, kako bi imale odriješene ruke za osvajačke pohode. Nakon toga, Njemačka je pripojila Austriju i zaposjela Čehoslovačku, Italija je zaposjela Albaniju, a Japan proširio osvajanja u Kini. Kako bi učvrstile međusobne veze i podržale jedna drugu u agresivnim pohodima, Njemačka i Italija sklopile su na današnji dan 1939. godine ugovor o vojnoj i političkoj suradnji, nazvan Čelični pakt ili Osovina Rim-Berlin. Te tri sile, vezane među sobom ugovorima o vojnoj i političkoj suradnji, jačaju svoje odnose 27. rujna 1940. stvaranjem još agresivnijeg saveza – Trojnog pakta, kojim se Osovina Rim-Berlin proširuje na Tokijo. Tada je već svijet krenuo putem rata, u kojemu će se slomiti fašistička Osovina, a osvajački pohod koji je povela završiti njezinim porazom.
Ubijen Rade Končar
Končar je 1934. godine postao član Komunističke partije Jugoslavije. Zaposlio se u beogradskoj elektrodistribuciji. 1936. uhitila ga je kraljevska policija i osuđen je na godinu dana zatvora zbog komunističkog djelovanja. Poslije odslužene kazne, odlazi u Zagreb gdje se zapošljava u tvornici ‘Siemens AG’ (danas ‘Končar’). Tu je organizirao partijsku ćeliju i štrajkaški odbor. 1939. postao je član Centralnoga komiteta KP Hrvatske. Poslije uhićenja gotovo čitavoga CK KPH, na Prvoj redovitoj konferenciji KP Hrvatske, koja je održana kolovoza 1940. u Dubravi kraj Zagreba, bio je izabran za političkoga sekretara KP Hrvatske. Sredinom listopada 1940. na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ u Zagrebu postaje član Politbiroa KPJ. Nakon što su Sile osovine 1941. okupirale Jugoslaviju djelovao je na organiziranju ustanka protiv okupacijske vojske i njenih suradnika. U rujnu 1941. sudjelovao je na konferenciji partizanskih vođa u mjestu Stolice. Poslije toga odlazi u Split gdje organizira pokret otpora protiv talijanske vojske i osobno sudjeluje u nekoliko oružanih akcija. Končara su 17. studenoga 1941. godine uhvatili Talijani. Podvrgnut je mučenju, ali je odbio odati svoj identitet. Talijanska vojska saznala je njegovo ime i funkciju u KPJ od ustaških vlasti poslije pronalaska kraljevskih dokumenata u Zagrebu. Posebni talijanski sud za Dalmaciju osudio ga je na smrt. Upitan želi li tražiti pomilovanje, odgovorio je kasnije slavnom rečenicom: “Milosti ne tražim, niti bih je imao prema vama”. Strijeljan je u Šibeniku, na Šubićevcu, 22. svibnja 1942., s 25 drugih antifašista. Ubrzo je postao jedna od najvećih partizanskih ikona. U kolovozu 1942. prvi je dobio naslov Narodnog heroja Jugoslavije. Nekoliko mjeseci kasnije, u prosincu 1942., 13. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske dobila je ime po njemu. Veliki broj tvrtki, od kojih neke i danas postoje, prozvane su po njemu. Nekoliko srednjih škola (mahom tehničkih i elektrotehničkih) na prostoru bivše Jugoslavije, također nosi njegovo ime. Najpoznatija je Končar Elektroindustrija d.d. iz Zagreba.
Hrvatska primljena u UN
22. svibnja 1992. godine, na sjednici Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, koju je vodio saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, Hrvatska je primljena u članstvo Svjetske organizacije. Uz Hrvatsku, nove su članice postale Slovenija i Bosna i Hercegovina. Hrvatsko izaslanstvo na svečanosti prijama u Ujedinjene narode vodio je prvi predsjednik Republike, doktor Franjo Tuđman. Prigodnim govorima Svjetskoj su zajednici zahvalili i slovenski predsjednik Milan Kučan, te ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić. Nakon svečane sjednice glavni tajnik Ujedinjenih naroda Boutros Boutros Ghali poveo je izaslanstva novoprimljenih zemalja do glavnog ulaza u zgradu Ujedinjenih naroda, gdje su na jarbole podignute hrvatska, slovenska i bosanskohercegovačka zastava.
Međunarodni dan biološke raznolikosti
Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. U Danu zaštite prirode organiziraju se odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se na primjeren način potiče i promiče zaštita prirode, a Ministarstvo kulture tradicionalno dodjeljuje nagrade na području zaštite prirode.
