NA DANAŠNJI DAN: Haberle, Mehmed VI, Kršnjavi, laser i Venera

Jeste li znali da je koncertnu dvoranu Lisinski u Zagrebu projektirao hrvatski arhitekt Marijan Haberle?

1908. – Rođen Marijan Haberle, hrvatski arhitekt

Hrvatski arhitekt Marijan Haberle rođen je 16. svibnja 1908. godine u Zagrebu. U svijet arhitekture Haberle je ušao početkom tridesetih godina 20. stoljeća. Zajedno s Bauerom projektirao je Zagrebački zbor ili današnji Studentski centar. To je bio izrazito složen posao jer su neki objekti bili strogo zadani, a vrlo težak zbog skučenog smještaja između Savske ceste i željezničkih pruga. Međutim, Haberle uspijeva naći mjeru i sklad i pokazati svoj kreativni konstruktivizam i estetski funkcionalizam.

Novi Zagrebački velesajam i Brodarski institut postali su zasebne urbane cjeline južnog Zagreba. Haberleov senzibilitet za uklapanje arhitekture u okoliš snažno je došao do izražaja i s hotelom na Plitvicama. Taj projekt je izveo najsuvremenijim arhitektonskim jezikom, a uporabom tradicionalnih materijala. Koncertna dvorana Lisinski još je jedno ostvarenje koje je ostavilo neizbrisiv trag Haberleova djelovanja u Zagrebu. Osim izvedenih, postoji, naravno, i velik broj neizvedenih projekata za koje je taj skromni stvaratelj na mnogim natječajima dobio niz nagrada i priznanja. Marijan Haberle umro je 20. ožujka 1979. godine u Rijeci.

1926. – Umro Mehmed VI., zadnji turski sultan

Posljednji osmanski sultan, Mehmed VI., na vlast je došao nakon smrti svog brata Mehmeda V., 1918. godine. Potpisao je ponižavajući mir krajem Prvog svjetskog rata. Mirovnim sporazumom iz 1919. godine Turska je nepovratno izgubila Siriju, Palestinu, Irak i muslimanska sveta mjesta. Ostatak državnog teritorija u Aziji se podijelio u interesne sfere velikih sila, s izuzetkom područja provincije oko Smirne koja je darovana Grčkoj. Tim mirovnim sporazumom apetiti Grčke ipak nisu bili zadovoljeni tako da ona 1919. godine objavljuje rat poniženoj Osmanskoj državi s ciljem osvajanja Male Azije. Prodor grčke vojske je zaustavljen tek 80 kilometara pred Ankarom kada vojska Ataturka uz logističku potporu Sovjetskog Saveza ostvaruje totalnu pobjedu.

Tijekom daljnjeg rata Smirna i svi drugi azijski gradovi su vraćeni Turskoj uz etničko čišćenje Grka i preostalih Armenaca. Mirovnim sporazumom iz 1923. godine Grčka priznaje te gubitke i s ciljem odbijanja plaćanja ratne odštete ustupa grad Adrianopol (Jedrene) Turskoj. Te pobjede su od generala Kemala Ataturka stvorile nacionalnog junaka u potpunoj opoziciji s ‘izdajničkim’ sultanom Mehmedom VI. koji je potpisao mirovni sporazum krajem prvog svjetskog rata. Mehmed VI. se 1. studenog 1922. godine popeo na britanski brod i napustio Tursku zauvijek. S titulom kalifa ga nasljeđuje rođak Abdul Medžid II. Preminuo je 16. svibnja 1926. u Sanremu u Italiji, a pokopan je u džamiji sultana Selima I. u Damasku.

1934. – Otvorena Moderna galerija

16. svibnja 1934. godine, zahvaljujući nastojanjima članova Hrvatskoga društva umjetnosti Strossmayer, otvorena je Moderna galerija u Zagrebu. Galeriju je otvorio tadašnji predsjednik Hrvatskoga društva umjetnosti, dr. Svetozar Ritting.

Svečanost otvorenja prenosila se i preko radija. Prijedlog o osnivanju Moderne galerije dao je mnogo godina prije njezina otvaranja Iso Kršnjavi, no tek prvih godina 20. stoljeća počeli su se skupljati radovi za buduću galeriju. Danas je Moderna galerija u Zagrebu najbogatija i najvažnija zbirka hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Njezin fundus broji oko 10 000 umjetnina.

1960. – Prva uspješna demonstracija lasera

Prva uspješna demonstracija lasera na temelju sintetičkog kristala zbila se 16. svibnja 1960. godine. Istraživač Theodore Harold Maiman bio je američki fizičar koji je uspio napraviti prvi LASER (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation) u Hughes Research Laboratories u Malibuu, u Kaliforniji. Maiman je dobio mnoge nagrade i časti za svoj rad, a i autor je knjige nazvane ‘Laserska odiseja’, koja opisuje proces stvaranja prvog lasera.

Rusi 1969. spustili sondu na planet Veneru

Sovjetska svemirska automatska stanica Venera-5, kojoj je zadaća bila slanje podataka o sastavu Venerine atmosfere, spustila se na planet Veneru 16. svibnja 1969. godine. Po prvi je puta ustanovljeno da se atmosfera na Veneri sastoji od 97 posto ugljikovog dioksida, koncentracija vodenih para je samo 1 posto, a dušika 2 posto. Izmjerena je i temperatura, koja na danjoj i noćnoj strani Venere iznosi oko 500 Celzijevih stupnjeva, dok je atmosferski tlak 100 puta veći od tlaka na površini Zemlje. Bio je to veliki uspjeh svemirskih istraživanja, čiji su rezultati znatno pridonijeli daljem izučavanju Sunčevog planetarnog sustava.