NA DANAŠNJI DAN: Gustav Mahler, Miroslav Krleža, Desetodnevni rat u Sloveniji, teroristički napad u Londonu

Najplodniji i najsvestraniji književnik u povijesti hrvatske književnosti, Miroslav Krleža, rodio se 7. srpnja 1893. u Zagrebu

Gustav Mahler, kompozitor – 1860.

Mahler je za života bio jedan od vodećih orkestralnih i opernih dirigenata. Bio je i jedan od najznačajnijih skladatelja kasnog romantizma, iako njegova glazba u glazbenim krugovima nikada nije bila potpuno prihvaćena dok je bio živ.

Mahler je u nizu bečkih simfoničara Prve bečke škole, koji se proteže od Josepha Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Ludwiga van Beethovena, Franza Schuberta, te romantičara Antona Brucknera i Johannesa Brahmsa, bio posljednji. Također je u svoja djela uključivao i ideje ne-bečkih romantičnih skladatelja poput Roberta Schumanna i Felixa Mendelssohna. No znatan utjecaj na njega izvršio je Richard Wagner koji je, po Mahlerovu mišljenju, jedini skladatelj nakon Beethovena čija se glazba temelji na tematskoj razvojnosti.

Miroslav Krleža, hrvatski pisac – 1893.

Najplodniji i najsvestraniji književnik u povijesti hrvatske književnosti, Miroslav Krleža, rodio se 7. srpnja 1893. u Zagrebu

Krleža je ostvario vrhunske domete u svim književnim vrstama. Iako je nasljedovao bogatu europsku kulturnu i književnu baštinu, nije se priklonio nijednom utvrđenom modelu pa se ni njegov opus ne može svrstati ni u jednu stilsku formaciju.

Osebujnost su njegova stvaralaštva, među ostalim, i iste tematske cjeline u svim djelima, esejima, romanima, dramama, opsesivne teme intelektualca suočena s rasapom individualne svijesti. Uređivao je sve, od Legendi preko časopisa do Zastava. Možda najveću poruku dao je suvremenim Baladama Petrice Kerempuha. Desetljeća Krležina stvaralaštva obilježila su 20. stoljeće. Iako je pokrenuto čak nekoliko edicija, još ne postoji niti jedna koja bi obuhvaćala cijeli Krležin opus. Dodatno takav eventualni pokušaj otežava i činjenica da je sam autor neprekidno intervenirao u svoja već objavljena djela.

Izuzetno je važan i njegov rad na enciklopedistici, gdje je u suradnji s Matom Ujevićem i na njegovu tragu ustrojio Leksikografski zavod koji sada nosi Krležino ime, a koji je po kvaliteti izdanja ravan najvrednijim svjetskim enciklopedijskim institutima, te čini, uz Maticu, Akademiju i Sveučilište, jednu od tri ili četiri glavne kulturne institucije hrvatskoga naroda.

Okončan Desetodnevni rat u Sloveniji – 1991.

Potpisan ‘Brijunski sporazum’ između Slovenije i Jugoslavije – kraj ‘desetodnevnog rata’ u Sloveniji

Brijunskim sporazumom potpisanim između Slovenije i Jugoslavije 7. srpnja 1991. godine završio je ‘desetodnevni rat’ u Sloveniji. Sukob između JNA s jedne i slovenskih snaga teritorijalne obrane i policije s druge strane, započeo je dva dana nakon proglašenja neovisnosti u Sloveniji.

Lokalne jedinice JNA bile su popunjene uglavnom ročnim vojnicima pod zapovjedništvom jugoslavenskog ministra obrane Veljka Kadijevića, brojale su oko 35 tisuća ljudi, a bile su naoružane svim vrstama oružja i vojnih vozila. Slovenski vojska pod zapovjedništvom Janeza Janše bila je lako naoružani i brojali su oko 26 tisuća ljudi no izdržali su deset dana nanijevši moćnoj JNA strateški poraz.

Slovenci su u sukobu imali 18 poginulih i 182 ranjenih, dok je JNA pretrpjela gubitke od 44 poginulih i 146 ranjenih. Brijunskom deklaracijom, koja je potpisana na zahtjev Europske zajednice, prihvaćen je tromjesečni moratorij na proglašenje neovisnosti Republika Hrvatske i Slovenije što je trebalo osigurati mir na prostoru Jugoslavije. Deklaracijom je posebno zatraženo i da prestanu oružani sukobi na području Slovenije i Hrvatske, te da se JNA povuče u vojarne koje su na području Hrvatske već bile blokirane od strane malobrojnih pripadnika Narodne zaštite i policije. JNA je Sloveniju napustila no to je tek označilo početak pravog rata u Hrvatskoj.

Teroristički napad na londonski javni prijevoz – 2005.

Teroristički napad na London koji se odvio 7. srpnja 2005. (često nazivan još i kao 7/7) bila je serija koordiniranih samoubilačkih napada na Ujedinjeno Kraljevstvo, usmjerenih prvenstveno na londonski javni prijevozni sustav tijekom jutarnje prometne špice.

Tijekom tog jutra četiri bombe su aktivirane, tri na londonskom metrou, a četvrta je eksplodirala sat vremena kasnije u poznatom londonskom dvokatnom autobusu. Šezdeset i pet ljudi, uključujući bombaše, je poginulo u napadu, a oko 700 ljudi je ozlijeđeno. Eksplozije su uzrokovale bombe domaće izrade.