NA DANAŠNJI DAN: George Washington, Josip Juraj Strossmayer, Konferencija u Jalti, Janko Leskovar, Jacques Prévert, Facebook, Međunarodni dan borbe protiv raka

George Washington izabran za prvog predsjednika SAD-a – 1789.

George Washington, u SAD-u poznat i kao “otac nacije”, izabran je za prvog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 4. veljače 1789. godine.

Dosada je jedini predsjednik koji je jednoglasno izglasan, a tu je dužnost obnašao 8 godina, do 1797. godine.

Težio je uklanjanju razlika između sjevernih i južnih država SAD-a, a u vanjskoj politici je zauzeo neutralan stav prema francuskim revolucionarnim ratovima, što je stvorilo veliku opoziciju prema njegovoj politici u SAD-u, a Washington se zbog toga odbio kandidirati po treći put za predsjednika SAD-a 1796. godine.

Poslije svog predsjedničkog mandata 1797. godine povukao se iz političkog života. Umro je 14. prosinca 1799. Njegovim je imenom prozvana krajnja sjeverozapadna američka država, nekoliko manjih gradova, te novo administrativno središte i glavni grad – Washington.

Josip Juraj Strossmayer, hrvatski biskup, književnik i mecena – 1815.

Josip Juraj Strossmayer, jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća, rodio se 4. veljače 1815. godine u Osijeku. U Osijeku je završio pučku školu i gimnaziju, a bogosloviju je studirao u Đakovu, Budimpešti i Beču.

Mogućnost javnog i političkog djelovanja na područje cijele Austro-Ugarske Monarhije dobio je 1847. godine, kada je imenovan jednim od ravnatelja carskog zavoda svetog Augustina u Beču i dvorskim kapelanom. Car Franjo Josip I. imenovao ga je bosansko-đakovačkim i srijemskim biskupom, a tu je funkciju obnašao od 1850. do svoje smrti, 55 godina kasnije.

Strossmayerova kulturna i politička djelatnost bila je inspirirana idejom jugoslavizma – želio je stvoriti južnoslavensku državu koja će objediniti Hrvate, Slovence, Srbe i Bugare. Kao promicatelj ideje jugoslavenstva odigrao je značajnu ulogu u osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, preteče današnjeg HAZU-a. Ideja o jugoslavizmu jednim je dijelom proistekla i iz ideje o kršćanskom jedinstvu. Strossmayer je kao biskup napore ulagao u sjedinjenje pravoslavnih crkava s katoličkom crkvom.

Na vatikanskom koncilu u Rimu, održanom 1869. i 1870. godine, pokazao se kao glasan protivnik neograničene papinske vlasti te veliki govornik. Strossmayer je bio i veliki zaljubljenik u slikarstvo, a svoju je bogatu zbirku slika starih majstora 1868. godine poklonio Akademiji znanosti i umjetnosti. Umro je 8. travnja 1905. godine u Đakovu. Njegovo ime danas nosi osječko sveučilište te najdulja ulica u Osijeku.

Jacques Prévert, pjesnik – 1900.

Jacques Prévert (Neuilly sur Seine, 4. veljače 1900. – Omonvill la Petite, 11. travnja 1977.), francuski pjesnik

Nazvan je “pjesnikom Pariza”. Iako je najviše poznat po pjesmama konvencionalno-lirskog ugođaja, od kojih su mnoge uglazbljene – kao “Barbara” i “Uvelo lišće” – u interpretaciji Yves Montanda, Juliette Gréco i drugih. Njegovi književni počeci vezani su uz nadrealizam. Godine 1931. objavio je humorističku fantaziju “Večera glava u Pariz – France”, pisanu u duhu nadrealizma, tada dominantnog umjetničkog pokreta.

Prévert je pjesnik neposredne osjećajnosti. U njegovu pjesništvu prevladava dvojak osjećaj – razumijevanje za individualni život i ljudsku intimu, te revolt prema onima koji onemogućavaju ljudsku sreću.

Godinama je objavljivao pjesme pojedinačno, a tek 1940. ih tiska u posebnoj zbirci “Riječi”. Mnoge mu je pjesme uglazbio Joseph Cosma. Veći dio svoje aktivnosti posevetio je filmu. Djelovao je kao suradnik režisera Marcela Carnea, a autor je velikog broja filmskih scenarija i dijaloga (“Obala u magli”, “Dan se rađa”, “Ljubavnici iz Verone”, “Djeca raja”). Njegovu ranu poeziju karakterizira revolt i mladenački cinizam, ismijavanje svakog autoriteta. Voli političku aluziju, a u njegov poetski rječnik ušli su mnogi izrazi iz svakidašnjeg pučog žargona.

Započela konferencija u Jalti – 1945.

Od 4. do 12. veljače 1945. godine u Jalti na Krimu (današnja Ukrajina), sastali su se najviši predstavnici SAD-a, Sovjetskog saveza i Velike Britanije – Roosevelt, Staljin i Churchill, te drugi vojni i civilni stručnjaci, kako bi raspravili i donijeli odluke o izgledu poslijeratnoga svijeta.

Nakon konferencije Njemačka je podijeljena na 4 okupacijske zone i određena joj je ratna odšteta, SSSR je dobio 40% predratnog teritorija Poljske, dogovoreno je osnivanje Ujedinjenih naroda, ali i početak ratnih aktivnosti protiv Japana. Ovim sporazumom dogovorene su i podjele sfera poslijeratnog političkog utjecaja.

Janko Leskovar, hrvatski književnik – 1949.

Janko Leskovar (Valentinovo kraj Pregrade, 12. prosinca 1861. – 4. veljače 1949.), hrvatski učitelj i književnik.

Po završetku učiteljske škole, službovao je kao učitelj u mnogim mjestima, a u književnosti se javio kao tridesetogodišnjak svojom novelom “Misao na vječnost” koja je objavljena u “Vijencu” 1891. godine. U svom desetogodišnjem književnom stvaralaštvu Leskovar je bio zaokupljen psihološkom analizom likova naglašeno nezainteresiranih ili nesposobnih za životnu borbu.

Njegovi junaci postaju žrtvama vlastitih fikcija, kao ljudi kontemplacije koji život motre sa strane umjesto da u njemu djeluju. Romani: “Propali dvori”, “Sjene ljubavi”. Pripovijesti: “Katastrofa”, “Poslije nesreće”, “Izgubljeni sin”, “Jesenski cvijeci”

Savezna Republika Jugoslavija preimenovana u Srbiju i Crnu Goru – 2003.

Savezna Republika Jugoslavija, državna zajednica Srbije i Crne Gore nastala nakon raspada SFR Jugoslavije 1991./1992., preimenovana je u Srbiju i Crnu Goru 4. veljače 2003. godine. Taj je savez država postojao do 3. lipnja 2006. godine, kada je Crna Gora, nakon referenduma o državnom statusu, proglasila neovisnost. Isto je dva dana kasnije učinila i Srbija.

Mark Zuckerberg je 4. veljače 2004. osnovao je Facebook

Dana 4. veljače 2004. godine Mark Zuckerberg, zajedno s cimerima i harvardskim kolegama Eduardom Saverinom, Andrewom McCollumom, Dustinom Moskovitzem i Chrisom Hughesom, osnovao je Facebook, internetsku društvenu mrežu.

Isprva je Facebook bio namijenjen samo studentima sveučilišta na Harvardu, no kasnije su se pridružila druga sveučilišta, srednje škole i kompanije diljem svijeta te danas ova društvena mreža broji 0ko 2,6 milijardi aktivnih korisnika.

Međunarodni dan borbe protiv raka

Međunarodni dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svakog 4. veljače, kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju.

Svjetski dan borbe protiv raka svake se godine obilježava 4. veljače s ciljem da se upozori na potrebu smanjenja stope smrtnosti od tog glavnog uzročnika smrti u svijetu koji godišnje odnose 8 milijuna života. Stručnjaci procjenjuju da se značajan dio svih vrsta raka može spriječiti promjenom načina života – zdravom prehranom, fizičkom aktivnošću i prestankom pušenja, ali i provedbom nacionalnih programa ranog otkrivanja.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;