NA DANAŠNJI DAN: Franz Schubert, ukinuta Dubrovačka Republika, Dušan Džamonja, Norman Mailer, Explorer I

Franz Schubert, skladatelj – 1797.

Franz Peter Schubert (Lichtenthal kraj Beča, 31. siječnja 1797. – Beč, 19. studenog 1828.), austrijski skladatelj.

Jedan od prvih i glavnih predstavnika romantizma u glazbenom stvaralaštvu. U kratkom stvaralačkom razdoblju od 18 godina stvorio je bogat opus koji se odlikuje kromantičnim sadržajem i izrazom. Skladao je oko 630 solo pjesama na stihove Goethea, Schillera i mnogih drugih pjesnika, zatim djela za vokalne sastave i zborove, te klavirske sonate, komorna djela i simfonije. Njegova scenska glazba i opere pale su u zaborav.

Veći dio života Schubert je proveo u Beču u materijalno skromnim prilikama, a izdržavao se kao učitelj glazbe. Afirmirao se u umjetničkom krugu prijatelja koji su od 1823. priređivali privatne koncerte zvane “Šubertijade”, posvećene njegovoj glazbi. Prvi javni koncert na kojem su izvedene isključivo Schubertove skladbe, održan je neposredno pred njegovu smrt, 1828. godine.

Ukinuta Dubrovačka Republika – 1808.

Dana 31. siječnja 1808. godine ukinuta je stoljetna Dubrovačka Republika i stavljena pod francusku vlast.

Dubrovačku nezavisnost ukinuo je francuski general Marmont, raspustivši Senat i Vladu Dubrovačke Republike, uz naknadno odobrenje Napoleona. Pod francuskom je vlašću područje bilo do 1815. godine, kada je, odlukama Bečkog kongresa, nekadašnja Republika pripala Habsburškoj Monarhiji, u sklopu koje je ostala do 1918. godine.

Respublica Ragusina bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune. Nalazila se na jugu današnje Hrvatske, na prostoru Dubrovnika i njegove neposredne kopnene i otočne okolice, obuhvaćala je veći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije (povremeno i sjeverno od Neuma).

Bila je država vrlo jakog pomorstva i sačuvala je svoju neovisnost trgovinom sa velikim silama, poput Osmanskog Carstva. Dubrovnik, teritorijalno malen kao država, morao je trgovati sa silama, davati im dio teritorija – i tako je uspio do ranog 18. stoljeća. U 15. i 16. stoljeću Dubrovnik je na vrhuncu gospodarske moći. Ubraja se među najrazvijenije zemlje ondašnjeg svijeta. Njegovi brodovi putuju po svim europskim i sredozemnim morima, te Atlantskom i Indijskom oceanu.

Temelj dubrovačkog bogatstva bila je posrednička trgovina i pomorstvo. Dubrovnik je nabavljao sirovine i rude u jugoistočnoj Europi i izvozio ih na Zapad. Tehničku i luksuznu robu kupovao je na Zapadu i izvozio je po susjednim državama.

Norman Mailer, književnik – 1923.

Norman Mailer (31.01.1923.,Long Branch, New Jersey, US–10.11.2007.,New York City), književnik i novinar. Rođen 1923., odrastao je u New Yorku u dobrostojećoj židovskoj obitelji koja mu je omogućila da studira na Harvardu.

Iako danas slovi za jednog od najvećih književnika recentne američke povijesti, diplomirao je zrakoplovno inženjerstvo.

Dvostruki je dobitnik Pulitzerove nagrade, vatreni aktivist i samotni buntovnik protiv establišmenta, provokativni rušitelj tabua, koji je likom i djelom obilježio američku književnu scenu druge polovice dvadesetog stoljeća. Na juriš ju je osvojio prvijencem Goli i mrtvi – neupitnim remek-djelom i najboljim američkim romanom o ratu na Pacifiku koji opisuje svakodnevicu grupe američkih vojnika smještenih na filipinski otok pod japanskom vlašću.

U bogatoj karijeri, ostvario je niz nezaboravnih naslova: Park jelena, Američki san, Vojske noći, Krvnikovu pjesmu, Evanđelje po Sinu – romane i oglede u kojima analizira odnose fikcionalnosti, nefikcionalnosti, biografije, književnosti i života. Mailerov privatni život bio je jednako turbulentan kao i njegova karijera – ženio se 6 puta, te se dva puta kandidirao za gradonačelnika New Yorka. Mailer je umro od akutnog zatajenja bubrega 10. studenog 2007., mjesec dana nakon operacije pluća u bolnici Mount Sinai u Manhattanu, New Yorku.

Dušan Džamonja, kipar – 1928.

Klasik svjetske avangarde, jedan od najvećih hrvatskih i europskih kipara za kojega je talijanski povjesničar umjetnosti Giulio Carlo Argan napisao „ da je najveći simbolist našega vremena“ je Dušan Džamoja, Makedonac po nacionalnosti, koji je karijeru napravio u Hrvatskoj.

Jedini hrvatski kipar čija se međunarodna slava približila onoj Ivana Meštrovića, koji je vrlo mlad 1961. osvojio Venecijanski bijenale svojom tragičnom skulpturom s nagorenim čavlom koje je dramatično svjedočilo ratna razaranja 20. stoljeća i jedino djelo koje tada otkupio newyorški Muzej moderne umjetnosti. Nakon Bijenala u Veneciji Dušan Džamonja postao je internacionalna zvijezda. Tijekom života Džamonja je često isticao da mu je u kiparstvu početni uzor bio veliki Ivan Meštrović.

Dušan Džamonja, kipar, akademik i arhitekt, bio je jedan od najplodnijih hrvatskih umjetnika i ostvario je jednako uspješnu karijeru u Hrvatskoj i u inozemstvu. Rođen u Strumici u Makedoniji 1928. a umro je 2009. u Zagrebu u 81. godini.

Prvi američki satelit, Explorer I, uspješno poslan u orbitu – 1958.

Explorer 1 je prvi američki satelit u svemiru. Lansiran je 31. siječnja 1958. To je bila prva svemirska letjelica koja je detektirala Van Allenov pojas zračenja, vraćajući podatke sve dok baterije nisu iscrpljene nakon gotovo četiri mjeseca. U orbiti je ostao do 1970. godine, a slijedilo ga je više od 90 znanstvenih svemirskih letjelica u programu Explorer.

Povijest umjetnih satelita poklapa se s poviješću astronautike, pa je tako ruski satelit Sputnjik 1 bio prvo ljudskom rukom izrađeno tijelo u svemiru.

…

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;