NA DANAŠNJI DAN: Francuska revolucija, bečka secesija, Klimt, Nobel, dinamit, Ante Pavelić i brza hrana braće McDonald

Dan 14. srpnja Francuzi obilježavaju kao nacionalni praznik sjećajući se događaja iz 1789. kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u pariškom predgrađu Saint Antoine

Pad Bastille – početak Francuske revolucije – 1789.

Poremećena ravnoteža između gospodarskih prilika i političkih ustanova bila je osnovni uzrok velikog narodnog nezadovoljstva u Francuskoj potkraj XVIII. stoljeća za vladavine kralja Louisa XVI. Želja režima da napuni državnu blagajnu novčanim oporezivanjem svih posjeda naišla je na otpor parlamenta i plemstva.

Louis XVI. prognao je nepokorni parlament iz Pariza, no tada se otpor protudvora proširio na cijelu zemlju. Pokoleban i prestrašen takvim odgovorom, kralj je vratio parlament u Pariz. Tim gnjevom plemstva stvoren je početni udarac za rušenje kraljevske vlasti. Ustanici su nicali na sve strane. Događaju se i sukobi između plemstva i građana jer narod uslijed nestašice kruha i nezaposlenosti napada transporte žita i vlastelinske spremnice hrane. Novi val nezadovoljstva počinje 5. svibnja 1789. kada kralj otvara zasjedanje Generalnih staleža u Versaillesu. Poslanici zahtijevaju donošenje novog ustava i 17. lipnja proglašavaju Narodnu skupštinu, što kralj pod pritiskom odobrava, ali istodobno potajno poziva vojna pojačanja.

Kao odgovor na to pariška općina organizira nacionalnu gardu i 14. srpnja 1789. narod provaljuje u oružarnu Doma invalida, naoružava se puškama i topovima, te kreće na zloglasnu tamnicu Bastillu, simbol kraljevske samovlasti. Bastille, glomazna četverokatna građevina s osam kula povezanih debelim zidovima služila je od XIV. stoljeća kao zatvor. Za kardinala Richelieua postala je omrznuta državna tamnica u kojoj su se žrtve bez optužbe i suđenja zatvarale, mučile i ubijale. Tako su tijekom puna dva stoljeća stradali protivnici apsolutističke vladavine i dvora.

Zbog toga je dan pada Bastille – 14. srpnja proglašen najvećim francuskim narodnim blagdanom. Na mjestu nekadašnje tamnice iznikla je u naše vrijeme velebna operna palača istoga imena.

Gustav Klimt, slikar bečke secesije – 1862.

Gustav Klimt austrijski slikar i grafičar rođen je u Beču na današnji dan 1862. godine. Polazio Školu za primijenjenu umjetnost u Beču. Isprva pod utjecajem H. Makarta (freske na stropu kazališta u Rijeci, 1883).

Potkraj XIX. st., s razvojem bečke secesije, bio je njezin najistaknutiji predstavnik. Slikao je većinom portrete, alegorijsko-simbolične kompozicije i krajolike (Portret majke, 1898; Istina, 1899). God. 1903. napustio je secesiju i stvorio vlastito izvorno slikarstvo stroge stilizacije.

Pozadinu slike, odjevne predmete i detalje na senzualnim, naturalistički naslikanim figuralnim kompozicijama i portretima zasitio je bogatim, plošnim ornamentalnim uzorcima žestoka kolorita (Portret Emilije Flöge, 1902; Poljubac, 1911). Izrađivao je nacrte za odjeću i mozaike za palaču Stoclet u Bruxellesu.

Alfred Nobel demonstrirao dinamit – 1867.

Švedski kemičar Alfred Nobel posvetio se istraživanju eksploziva, osobito sigurnoj proizvodnji nitroglicerina (kojeg je 1847. otkrio Ascanio Sobrero), u kojem je vidio veliku zaradu u širokoj industrijskoj namjeni.

Prvi je puta demonstrirao dinamit 14. srpnja 1867. godine u Mersthamu, na jugu Engleske. Prva demonstracija, kojom je htio pokazati sve mogućnosti i sigurnost dinamita, nije uspjela uvjeriti vlasti u njegovu važnost.

Kako bi poboljšao sliku svoga proizvoda i otklonio ranije kontroverze vezane uz opasne eksplozive, Nobel je htio svoj moćni izum nazvati “Nobel’s Safety Powder”, no odlučio se za ime “dinamit”, što na grčkom znači snaga.

Ante Pavelić, poglavnik NDH – 1889.

14. srpnja 1889. godine u Bradini kod Konjica, u BiH, rođen je Ante Pavelić, hrvatski političar i odvjetnik, vođa Ustaškoga pokreta, a kasnije fašistički diktator i poglavnik Nezavisne Države Hrvatske.

Pavelićeva politička karijera obilježena je donošenjem rasnih zakona i provođenjem nacističke politike istrebljenja prema Srbima, Židovima, Romima i svima onima koji nisu bili sljedbenici njegove politike. Otvarao je logore smrti, od kojih je najstrašniji onaj iz Jasenovca, u kojem je ubijeno najmanje 80.000 ljudi. Pavelić je Madridu živio od 1957. godine kada su pripadnici UDBA-e u Argentini, gdje je pobjegao nakon poraza NDH i kraja Drugog svjetskog rata, na njega izvršili atentat. Uzrok Pavelićeve smrti nije siguran, vjeruje se da je preminuo zbog posljedica atentata, dok su njegovi bliski prijatelji i obitelj tvrdili da je preminuo prirodnom smrću.

Richard McDonald, tvorac koncepta ‘brze hrane’ – 1998.

Braća Richard James Dick McDonald i Maurice James Mac McDonald pioniri su američkog fast fooda. Njih su dvojica 1940. godine u San Bernardinu u Kaliforniji osnovali prvi McDonald’s restoran. Vrlo brzo stvorili su lanac restorana i licencirali ime, a cilj im je bio zaraditi milijun dolara prije pedesete.

Njihov financijski uspjeh inspirirao je Rayja Kroca, koji se 1954. udružio s braćom McDonald te je tako nastao McDonald’s Corporation. 1961. Kroc je i kupio kompaniju od braće za 2,7 milijuna dolara. Dana 20. studenog 1984. godine u New Yorku je Richardu McDonaldu serviran 50 milijarditi McDonald’s hamburger.

Stariji brat, Maurice McDonald umro je 1971., u 69. godine. Richard McDonald preminuo je 14. srpnja 1998., u 89. godini.