NA DANAŠNJI DAN: Faust Vrančić, Pavao Ritter Vitezović, Celestin Medović, košarka, J. F. Kennedy, Federico Fellini, Audrey Hepburn

Faust Vrančić, izumitelj – 1617.

Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Mletci, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup. Jedan je od najznačajnijih Hrvata svih vremena.

Najpoznatiji je Vrančićev izum Leteći čovjek (Homo volans), konstrukcija padobrana za koji se pretpostavlja da je i iskušan skokom s nekoga tornja u Veneciji. U knjizi je detaljno prikazana Vrančićeva zamisao, tj. pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina, a o koji je ovješen padobranac, što u znatnoj mjeri nalikuje današnjim padobranima.

Među drugim konstrukcijama najvažnije su mlin s pomičnim krovom (vjetrenjača s horizontalnim rotorom s lopaticama kakve imaju današnje turbine), magareći mlin (veliki kotač koji pokreću zaprežne životinje), kakav se do u XX. st. rabio u cijeloj Panoniji, mlin obješen o stijenu, s kotačem kakav ima suvremena Francisova turbina, mlin u morskom tjesnacu (iskorištavanje plime i oseke s akumulacijskim jezerom), kakav se i danas za pogon elektrane pokusno rabi na atlantskoj obali, most od zvonovine (bronce) prva je konstrukcija kovinskoga mosta kakav će u upotrebu ući tek 1773. u Engleskoj, željezni most konstrukcija je visećega (lančanoga) mosta kakav će biti sagrađen tek 1874. u Francuskoj, a most s jednim užetom prvi je poznati nacrt žičare.

Pri vršidbi i čišćenju žitarica preporučena je organizacija i raspodjela rada. Na pogonskim kotačima nekih strojeva predvidio je Vrančić utege, što je preteča zamašnjaka. Predvidio je i plosnatu elastičnu oprugu (za pomicanje ručne pile i kao elastični ovjes zaprežnih kola), koja će ostati neizbježni sastavni dio vozila sve do željeznice i automobila. Po mnogim se konstrukcijama vidi kako je Vrančić u mnogome bio ispred svojega doba.

Pavao Ritter Vitezović, pisac – 1713.

Vitezović Ritter, Pavao, hrvatski povjesničar, književnik i leksikograf (Senj, 7. I. 1652 – Beč, 20. I. 1713). Sin alsaškoga časnika Antuna Rittera i Senjanke Doroteje Lučkinić. Školovao se u Senju i u zagrebačkoj isusovačkoj gimnaziji, gdje mu je predavao J. Habdelić

Napisao je veći broj pjesničkih, historiografskih i leksikografskih djela. Hrvatsku verziju svojega prezimena (njem. Ritter: vitez) prvi je put upotrijebio u svojem prvom pjesničkom djelu na hrvatskom, Odiljenje sigetsko (Linz, 1684), a potom i u drugim djelima pisanima hrvatskim jezikom.

Prvo svoje povijesno djelo, Traktat o krbavskim knezovima koji bijahu iz roda Gušića (Tractatus de comitibus Corbaviae qui fuerunt ex genere Gussich), napisao je 1677., a objavio 1684. u Ljubljani; u njem se, između ostalih, pozivao i na djelo I. Lučića. U Zagrebu je u Zemaljskoj tiskari, koju je iz Vlaške ulice preselio u svoju kuću na Gradecu, prvo tiskao Kalendarium aliti miszečnik hervaski za leto 1695, a potom niz molitvenika, školskih knjiga i spisa na hrvatskom i latinskom jeziku.

Godine 1696. objavio je ondje i vlastito pučko-didaktičko djelo Kronika aliti spomen vsega svieta vikov, koje je dijelom bilo kompilacija kajkavske kronike A. Vrameca (do 1578); u njem je pokušao dokazati da je Dalmacija dio Hrvatske, a o tome je pisao i u latinskoj spomenici grofu Marsigliju 1699. Iz toga doba potječe nekoliko Vitezovićevih rukopisnih karata, a najpoznatija je povijesna Karta cjelokupnoga Hrvatskoga Kraljevstva (Mappa generalis regni Croatiae totius, 1699), vezana uz djelo Oživjela Hrvatska (Croatia rediviva, 1700) u kojem je razradio ideju o tom da su svi Južni Slaveni zapravo Hrvati. Taj je koncept dodatno proširio u velikom nedovršenom djelu O ilirskim žrtvenicima i ognjištima (De aris et focis Illyriorum), dio kojega je objavio u Beču 1701. pod naslovom Stematografija ili opis, objašnjenje i rekonstrukcija ilirskih grbova (Stemmatographia sive Armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio), objavivši pritom 56 grbova zemalja za koje je smatrao da pripadaju Iliriku. Autor je povijesnog spjeva Dva stoljeća ucviljene Hrvatske (Plorantis Croatiae saecula duo, 1703), u kojem je opisao borbe s Osmanlijama na području Vojne krajine u XVI. i XVII. st.

Uz povijesne rasprave pisao je pjesme, poslanice i jezikoslovne rasprave. Za razliku od historiografskoga rada, Vitezovićev leksikografski rad manjim je dijelom sačuvan; najznačajnije mu je leksikografsko djelo rukopisni rječnik Lexicon Latino-Illyricum (hrvatsko-latinski dio je izgubljen), preslika kojega je objavljena god. 2000., a prvo kritičko izdanje 2010. Pisao je latinskim i hrvatskim jezikom, prvo rodnom čakavštinom, ali prihvaćajući poslije kajkavštinu i štokavštinu. Imao je potpuno jasnu tronarječnu koncepciju općehrvatskoga književnog jezika, s dotad najboljim latiničnim slovopisom temeljenim na jednoslovima. Po svojim slovopisnim rješenjima i po shvaćanju književnoga jezika umnogome je utjecao na Lj. Gaja i hrvatske preporoditelje 1830-ih u konačnom oblikovanju hrvatskoga standardnoga jezika i njegova slovopisa.

Prva Košarkaška utakmica – 1892.

Dana 20. siječnja 1892. u Springfieldu, u dvorani Gimnazije YMCA, održana je prva službena košarkaška utakmica. Prvi igrači bili su studenti gimnazije YMCA. Poslije se igra proširila na čitave SAD i Kanadu.

James Naismith (Almonte, Kanada, 6. studenog 1861. – Lawrence, 28. studenog 1939.), kanadsko-američki izumitelj košarke. Naismith je osmislio košarku kao šport 1891. godine.

Predavao je na sveučilištu u Kansasu i bio trener s nepunim radnim vremenom od 1898. do 1907. On je također bio športskim direktorom Kansas Jayhawksa.

Celestin Medović, hrvatski slikar – 1920.

U mladosti se zaredio i počeo pripremati za svećenički poziv u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku. Ubrzo je zahvaljujući otkrivenom talentu za slikarstvo poslan u Rim na usavršavanje.

Studij slikarstva nastavio je na Akademiji u Münchenu gdje je prihvatio utjecaj dekorativnog povijesnog slikarstva odnosno kompoziciju, izražajni stil i skalu boja akademskog slikarstva s kraja 19. stoljeća. U izradi portreta i likova svetaca dostigao je visoku kvalitetu realističke interpretacije. Nakon kraćeg boravka u Dubrovniku i zatražene sekularizacije, odlazi u Zagreb i pridružuje se krugu oko uglednog dubrovačkog slikara Vlahe Bukovca.

Pod njegovim utjecajem je naslikao velike povijesne kompozicije u zgradi Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10 u Zagrebu (danas zgrada Hrvatskog instituta za povijest). Celestin Medović je uz Bukovca najistaknutiji likovni umjetnik u prvoj generaciji slikara hrvatske moderne. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Nijemci su spalili Kunu i tada je izgorjela njegova kuća s vrijednim slikama.

Federico Fellini, režiser – 1920.

Federico Fellini (Rimini, 20. siječnja 1920. – Rim, 31. listopada 1993.), talijanski filmski redatelj i scenarist, jedan od najutjecajnijih redatelja u XX. stoljeću.

Rođen i odgojen u Riminiju, njegova dječačka iskustva kasnije će imati veliku ulogu u nekim njegovim filmovima, kao Vitelloni (1953.), 81/2 (1963.) i Amarcord (1973.).

Godine 1993.Fellini je dobio Oscara “kao priznanje za njegova kinematografska dostignuća koja su zapanjila i zabavljala publiku diljem svijeta”. Iste godine, točnije 31. listopada, Federico Fellini umire u Rimu od srčanog udara, samo dan nakon svoje 50. godišnjice braka.

Njegova supruga, Giulietta Masina, preminula je 23. ožujka 1994. od raka pluća. Fellini, Giulietta Masina i njihov sin Pierfederico pokopani su u istoj brončanoj grobnici koju je napravio Arnaldo Pomodoro. Oblikovana kao pramac broda u vodi, grobnica se nalazi na ulazu u groblje u Riminiju. Međunarodna zračna luka Federico Fellini u Riminiju nazvana je u njegovu čast.

J. F. Kennedy položio prisegu na mjesto predsjednika SAD-a – 1961.

Dana 20. siječnja 1961. godine John Fitzgerald Kennedy položio je prisegu na mjesto 35. predsjednika SAD-a, postavši tako najmlađim predsjednikom do tada. Bile su mu 44 godine.

U svom inauguracijskom govoru toga je dana izrekao slavnu rečenicu “Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe, već što ti možeš učiniti za svoju zemlju”.

Pozvao je tada sve zemlje svijeta da se ujedine u borbi protiv onoga što je nazvao zajedničkim neprijateljima čovječanstva – tiranije, siromaštva, bolesti i rata.

Kennedy je na mjestu predsjednika SAD-a bio do 22. studenog 1963. godine, kada je na njega izvršen atentat prilikom posjeta Dallasu, gdje se nalazio u sklopu izborne kampanje.

Audrey Hepburn, glumica – 1929.

Audrey Hepburn (Bruxelles, Belgija, 4. svibnja 1929. – Tolochenaz kod Lausanne, Švicarska, 20. siječnja 1993.), filmska i kazališna glumica nagrađena Oscarom, manekenka i humanitarka.

Rođena je kao Audrey Kathleen Ruston u Bruxellesu i bila je jedino dijete Josepha Victora Anthonya Rustona, irskog bankara, i barunice Elle van Heemstra, pripadnice nizozemske aristokracije čiji su preci bili francuski i engleski kraljevi, a otac bivši guverner Francuske Gvajane. Audreyin je otac tek kasnije svojem prezimenu dodao Hepburn. Zatim joj je ponuđena uloga u filmu Praznik u Rimu s Gregoryem Peckom.

Za svoju je glumu 1953. godine osvojila Oscara za najbolju glumicu. Godinama kasnije, kad ju je Barbara Walters pitala koji je njezin najdraži film, Hepburn je bez oklijevnja odgovorila – Praznik u Rimu, zato što ju je taj film učinio zvijezdom. Postavši jednom od najpopularnijih hollywoodskih atrakcija, Audrey Hepburn je glumila u filmovima s drugim velikim glumcima kao što su Fred Astaire u Smiješnom licu, Humphrey Bogart i Gary Cooper u Ljubavi poslijepodne, George Peppard u Doručku kod Tiffanyja, Cary Grant u Charadeu, Rex Harrison u My Fair Lady, Peter O’Toole u Kako ukrasti milijun i Sean Connery u Robin i Marian.

Dan svjesnosti o pingvinima

Dan svjesnosti o pingvinima obilježava se 20. siječnja. Pingvini su skupina vodenih neletećih ptica koji gotovo isključivo žive u južnoj hemisferi, posebice na Antarktici.

Vrlo su prilagođeni za život u vodi, imaju crno bijelo perje i krila razvijena u oblik peraja. Iako su im krila beskorisna za let, u vodi su izuzetno okretni. Zbog svog izgleda i simpatičnog načina kretanja geganja i sanjkanja na trbuhu stekli su mnoge simpatije diljem svijeta.

Ovaj dan možete obilježiti tako da naučite nešto novo o pingvinima, posjetite zoološki vrt, donirate novac, ili jednostavno pogledate neki film ili dokumentarac s prijateljima.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;