NA DANAŠNJI DAN: Električna stolica, Tkalčević, atomska bomba, Beatlesi, World Wide Web i Savka Dabčević-Kučar

WWW razvili su 1989. britanski i belgijski informatičari Tim Berners-Lee i Robert Cailliau, kako bi suradnicima švicarskog istraživačkog instituta CERN kraj Ženeve olakšali korištenje mnoštva podataka okupljenih na računalima tog instituta. Šira javna uporaba uslijedila je u idućih nekoliko godina, napose otkako je 1993. razvijen mrežni preglednik Mosaic.
2020-08-06-dndd

Prva električna stolica – 1888.

Električna stolica je popularni naziv za izvršenje smrtne kazne elektrokucijom, u kojoj je osuđenik posjednut u stolac podvrgnut djelovanju električne struje. Izumio ju je njujorški zubar Alfred P. Southwick, godine 1888, kad je država New York tražila tehnologiju usmrćivanja osuđenika na smrt koja bi bila humanija zamjena za nečovječno vješanje.

Prvi puta elektrokucija je izvedena u New Yorku u SAD-u 6. kolovoza 1890. godine nad osuđenikom Williamom Kemmlerom u zatvoru Auburn. Prva žena ubijena na ovaj način bila je Martha Place, pogubljena 20. travnja 1899 u zatvoru Sing Sing u New Yorku.

Adolfo Veber Tkalčević, hrvatski filolog – 1889.

Dana 6. kolovoza 1889. godine u Zagrebu je umro Adolfo Veber Tkalčević, hrvatski filolog, književnik, književni kritičar i estetičar

Adolfo Veber Tkalčević rođen je 11. svibnja 1825. u Bakru. Završio je filozofiju u Zagrebu, bogosloviju u Pešti, a slavistiku u Beču. Nastavio je zasade Gajeva ilirizma, Vjekoslava Babukića i Antuna Mažuranića, ali se udaljio od Gajeva nastojanja vezivanja uz V. Karadžića.

Važan je kao jedan od pripovjedača koji sredinom 19. stoljeća prekida praksu turske novele i romantične proze uvodeći realističke značajke u hrvatskoj književnosti. Njegovi estetički nazori s klasicističkom pozadinom utjecali su na njegove filološke radove i mnoga rješenja u normizaciji hrvatskog književnog jezika. Autor je prve sintakse književnoga jezika u Hrvata ‘Skladnja ilirskoga jezika’ izdane 1859. u Beču.

Priredio je nekoliko školskih čitanki i pisao gramatike hrvatskoga i latinskoga jezika za srednje škole. Njegova ‘Slovnica hervatska’ iz 1871. služila je kao srednjoškolski udžbenik, te kao norma i kodifikacija tadašnjega književnog jezika. Obranu ilirskoga shvaćanja o književnom jeziku objavio je u Vijencu 1884.. pod naslovom ‘Brus jezika ili zagrebačka škola’.

Nakon Babukića i Antuna Mažuranića, postaje predvodnikom zagrebačke filološke škole. Od Veberovih djela iz lijepe književnosti najvredniji su njegovi putopisi. U zasebnim knjigama objavljeni su ‘Put na Plitvice’, ‘Listovi o Italiji’ i ‘Put u Carigrad’.

Dužijanca je žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata. Ovo žetveno slavlje je “izraz žive vjere i zahvalnosti Trojedinomu Bogu obojeno katoličkim hrvatskim identitetom i kulturnim izričajem”.

Danas je to i kulturni projekt, koji traje od 25. travnja do posljednjeg tjedna u kolovozu.

Prva, crkvena, je organizirana 1911., a prva “gradska” je održana 1968., a obije svečanosti su ujedinjene 1993.

Prva atomska bomba -1945.

U srpnja 1945. u okviru Projekta Manhattan, SAD je uspješno detonirao prvu atomsku bombu u Novom Meksiku. U kolovozu iste godine baciti će atomsku bombu nazvanu “Little Boy” (Mali dječak) na japanski grad Hirošimu i pritom usmrtiti 200.000 ljudi.

Manhattan je bio tajni projekt američke vlade tijekom Drugog svjetskog rata s jedinim ciljem izrade atomske bombe. Projekt je započet 1941., nakon što su porasle bojazni kako bi nacistička Njemačka prva mogla izraditi taj novi tip oružja. U američkom gradiću Los Alamosu u Novom Meksiku, okupljeni su najbolji svjetski fizičari i inženjeri koji su pod vodstvom američkog fizičara njemačkog porijekla, Roberta Oppenheimera, izradili i uspješno testirali prvu atomsku bombu.

Godine 1945., 6. kolovoza na Hirošimu, 9. kolovoza na Nagasaki bačene su atomske bombe. Dva grada gotovo su u trenutku razoreni, a posljedice koje su uslijedile i tijekom niza sljedećih godina i desetljeća, koje stanovnici Hirošime i Nagasakija još uvijek trpe, ne smiju se zaboraviti.

Nažalost, nismo izvukli pouku iz posljedica tog događaja. I danas se provode nuklearni pokusi, a nuklearno oružje diljem svijeta spremno je za uporabu u slučaju sukoba.

Od bombardiranja Hirošime i Nagasakija do danas proizvedeno je oko 128.000 nukleranih bombi (projektila) različite razorne moći, a još danas ih je uoklo 17.300 širom svijeta spremno za uporabu. Od toga je oko 94 posto u posjedu Rusije i SAD-a. Taj potencijal nije jeftin – primjerice samo SAD će do 2022. godine izdvojiti za cjelokupan program nuklearnog naoružanja oko 640 milijardi USD!

Izdan album Help! od Beatlesa – 1965.

Bend The Beatles je najpopularnija i najutjecajnija grupa u povijesti popularne glazbe. Njihove pjesme dominirale su 1960-ih godina kada su ljudi vjerovali da glazba može promijeniti svijet, a skladateljska vještina Lennona i McCartneya omogućila je da njihova glazba i dalje živi. Njihove pjesme još uvijek imaju utjecaja na mnoge današnje glazbenike.

Prvi nastupi uživo počeli su u klubovima Liverpoola i okolici. Njihove žive izvedbe bile su uzbudljivo iskustvo u odnosu na ozbiljne i krute izvođače koji su prevladavali u popularnoj glazbi tog vremena. Slava The Beatlesa temeljila se na skljadateljskoj vještini Johna Lennona i Paula McCartneya. U početku su obojica pisali tradicionalne rock and roll pjesme o prijateljstvu i ljubavi, no kako se taj tandem razvijao, njihove pjesme su postale raznovrsnije.

U ožujku 1957.John Lennon formira skiffle (izvođenje folka, jazza i bluesa) sastav koji se zove “The Quarrymen”. Pet dana kasnije susreo se sa gitaristom Paulom McCartneyem, koji je dolazio iz Wooltona i pozvao ga da mu se pridruži u sastav. 6. veljače 1958. mladi gitarista George Harrison pozvan je u sastav na promatranje. Na McCartneyevo insistiranje Harrison je u sastav primljen nakon jedne probe u ožujku 1958. gdje je svirao prvu gitaru. U to vrijeme su Lennon i McCartney obojica jedan period svirala ritam gitaru. U siječnju 1960., Lennonov prijatelj iz škole Stuart Sutcliffe, dolazi u sastav i svira bas-gitaru i tada su se počeli zvati “The Silver Beetles” (izvedeno od njihovog menadžera Larrya Parnesa koji je predlagao da se zovu “Long John and the Silver Beetles”). Kasnije u kolovozu 1960. počinju se zvati “The Beatles”.

U siječnju 1964. pjesma “I Want To Hold Your Hand” dospjela je na vrh američke glazbene ljestvice. U jezik je ušla nova riječ “beatlemanija” kao izraz za tisuće obožavatelja koji su vrišteći u stopu pratili ovu grupu. Za nekoliko mjeseci The Beatles su postali najveća glazbena grupa na svijetu.

Tim Berners-Lee predstavio projekt World Wide Web – 1991.

WWW razvili su 1989. britanski i belgijski informatičari Tim Berners-Lee i Robert Cailliau, kako bi suradnicima švicarskog istraživačkog instituta CERN kraj Ženeve olakšali korištenje mnoštva podataka okupljenih na računalima tog instituta. Šira javna uporaba uslijedila je u idućih nekoliko godina, napose otkako je 1993. razvijen mrežni preglednik Mosaic.

Od 1994. razvoj i normizaciju weba usmjeruje WWW-konzorcij (W3C) u suradnji s IETF-om, što je akronim od Internet Engineering Task Force: internetska stručna skupina, međunarodna udruga stručnjaka, istraživača, mrežnih operatora i proizvođača opreme, koja razvija arhitekturu i protokole interneta.

Danas je web, zahvaljujući hipertekstovnosti, multimedijalnosti i interaktivnosti, prerastao u sasvim novi medij komunikacije, koji ima dalekosežne posljedice u svakidašnjem životu ljudi, omogućujući im trenutačni pristup gotovo svim zamislivim vrstama informacija, online kupovinu ili bankarstvo iz svojega doma ili ureda i sl., ali i sasvim nove vrste društvenog ophođenja, kroz pojavne vrste kakve su blog, forum, chat, wikiji, društveno umrežavanje i dr. Web se, kao jedan od vodećih medija današnjice, i dalje razvija.

Savka Dabčević-Kučar – 2009.

Savka Dabčević-Kučar, hrvatska političarka i ekonomistica, umrla je u Zagrebu 6. kolovoza 2009. godine.

Ostala je zapamćenom kao predvodnica nacionalno-reformske struje tijekom Hrvatskog proljeća, koje je omogućila s funkcije predsjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske: kraj Hrvatskog proljeća je naznačen njenom smjenom s te dužnosti 1971. godine i masovnim antihrvatskim progonom “proljećara” koji je uslijedio nakon te smjene.

Od 1990. god. ponovo sudjeluje u političkom životu, te je izabrana za prvu predsjednicu Hrvatske narodne stranke; tu dužnost obnaša do 1994. godine, a potom do smrti sudjeluje u vođenju stranke.

Savka Dabčević-Kučar preminula je 6. kolovoza 2009. u Zagrebu.

Hrvatska
Vremeplov