NA DANAŠNJI DAN: Denis Diderot, Jacob Offenbach, Khuen Héderváry, Ervin Šinko, Vaclav Havel, Miloševićev pad, Steve Jobs, Dan učitelja

Denis Diderot, filozof – 1713.

Denis Diderot, (Langres, 5. listopada 1713. – Pariz, 31. srpnja 1784.), francuski filozof i književnik. Ušao je u krugove filozofa, literata i slobodnih mislilaca koji su u 18. stoljeću odigrali golemu ulogu u ideološkom pripremanju ˝trećeg staleža˝ za obračun s ancien régimeom.

Denis Diderot

Postao je pokretač monumentalnog pothvata koji je bio sinteza znanja epohe, ali i plan za obaranje jednoga preživjelog sustava. Oko Enciklopedije okupio je najbolje umove svoga vremena. Osobno je redigirao svaki svezak, te napisao više stotina članaka.

Uz intenzivan 20-godišnji rad na Enciklopediji, napisao je niz važnih filozofskih radova u kojima razvija svoj materijalistički pogled na svijet.

Analizirajući u djelu ˝Saloni˝ slikarstvo epohe osnivač je umjetničke kritike; prvi je iznio proto-evolucionističke ideje o varijacijama i prirodnom odabiru, te je time preteča Lamarcka i Darwina.

Jacob Offenbach, skladatelj – 1880.

Offenbach Jacques (Jacob), francuski skladatelj njemačkoga podrijetla (Köln, 20. VI. 1819 – Pariz, 5. X. 1880). Isprva učio violinu, potom violončelo i kao dijete svirao u triju s bratom i sestrom po kölnskim barovima. Nakon preseljenja u Pariz kratko učio glazbu na Pariškome konzervatoriju i privatno, te nastupao u orkestru i po salonima. Tijekom 1840-ih nastupao kao čelistički virtuoz u Parizu (s A. Rubinsteinom), Kölnu (s F. Lisztom) i Londonu.

Jacob Offenbach

U 1850-ima pokušavao je kao dirigent, bez većeg uspjeha, izvoditi svoja scenska djela u pariškim kazalištima. Prvi veliki uspjeh postigao je 1858. izvedbom operete Orfej u podzemlju (Orphée aux Enfers). Do polovice 1860-ih Offenbach je postao najuspješniji skladatelj novoga žanra popularnoga glazbenoga kazališta, operete, a njegova su se djela izvodila u Parizu u kazalištima Opéra i Opéra-Comique te u Berlinu, Beču, Dresdenu, Milanu, Pragu, New Yorku i dr. Njegov dulji boravak u Beču potaknuo je nastanak i procvat operete i u Austriji. Zanimanje za njegova djela oslabjelo je nakon Francusko-pruskoga rata 1870–71., pred kojim se sklonio u Italiju, Španjolsku, London i Beč.

Godine 1876. poduzeo je turneju po SAD-u (New York i Philadelphia). Offenbach je napisao više od stotinu glazbeno-scenskih djela, a najznačajnija su operete Orfej u podzemlju, Lijepa Helena (La Belle Hélène, 1864) i Pariški život (La Vie parisienne, 1866) te opera Hoffmannove priče (Les Contes d’Hoffmann, praizvedena 1881). Skladao je i vokalna djela, glazbu za balete i ples te za violončelo. Uspjeh Offenbachovih djela temelji se na dobrim libretima i pomnjivim izvedbama, smislu za humor i satiru na najrazličitije društvene teme francuskoga Drugoga carstva, efektnoj instrumentaciji, jednostavnoj i pjevnoj melodici, plesnoj ritmici (kankan, valcer) i općenitoj vedrini, duhovitosti i zabavnosti. Uz J. Straussa mlađega, Offenbacha se smatra najznačajnijim skladateljem popularne glazbe u XIX. stoljeću.

Vritnjak za Hédervárya – 1885.

Khuen Héderváry

Na današnji dan, 5. listopada 1885. na sjednici Hrvatskog sabora ban Khuen Héderváry naredio je da se važni hrvatski povijesni dokumenti prenesu u Budimpeštu.

Takva odluka naljutila je pravaškog zastupnika Josipa Gržanića, koji je bana, kada je silazio s govornice, udario nogom u stražnjicu.

Ovaj incident, koji je Khuenov režim isprva pokušao zataškati, obično se naziva “Khuenov vritnjak” ili “saborski vritnjak”.

Ervin Šinko, književnik – 1898.

Ervin Šinko

Šinko, Ervin aka Franjo Spitzer; mađarski: Sinkó Ervin, mađarski i hrvatski književnik (Apatin, Vojvodina, 5. X. 1898 – Zagreb, 26. III. 1967). Od 1919. živio i djelovao u emigraciji (Pariz, Moskva). Objavljivao pjesme i književne priloge u mnogim mađarskim časopisima. Dobio jugoslavensko državljanstvo 1939, od 1942. do 1943. interniran u logoru na Rabu,od 1945. živio u Zagrebu.

Šef Katedre za mađarski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu od 1959. Djela: zbirka pjesama na mađarskom Noći i jutra; romani Egidije kreće na put; Četrnaest dana; Optimisti; pripovijetke Aronova ljubav, Natporučnik Elemir; dramski tekstovi Osuđenici; Strašna sreća; putopisni i autobiografski dnevnik Roman jednoga romana; eseji Sablast kruži Evropom, Falanga Antikrista: i drugi komentari i dr.

Vaclav Havel, državnik – 1936.

Václav Havel (Prag, 5. listopada 1936. – Prag,18. prosinca 2011), češki političar i jedan od ključnih ljudi tijekom pokreta zvanog Baršunasta revolucija.

Vaclav Havel

Rodio se u veoma poduzetnoj i intelektualnoj obitelji koja je bila povezana sa događajima u Češkoj 1920-ih i 1940-ih godina. Baš zbog toga, komunistički režim mu je zabranio da studira nakon završenog potrebnog školovanja. To je razlog zašto je pošao na naukovanje u kemijski laboratorij.

Također je dopisno završavao još neke škole.

U mladim godinama objavljivao je drame koje su izvođene i donijele mu međunarodni prestiž.

Bio je aktivan sudionik pokreta Praško proljeće 1968. godine. Zbog toga je stavljen pod prismotru vlasti koje su ga često zlostavljale. Najdulje je u zatvoru proveo četiri godine. Jedan od ljudi s kojim se javno svađao je poznati pisac Milan Kundera.

Kada je došla 1989. i demokratske promjene su zahvatile Europu, Havel se ponovno uključio u revolucionarno djelovanje. Kao predsjednik organizacije Civilni forum, bio je jedan od onih s kojima su komunisti morali pregovarati. Od 1989.-1992. bio je deveti predsjednik Čehoslovačke, a od 1993. do 2003. bio je predsjednik Češke u dva mandata.

Prvi hit Beatlesa – 1962.

Prvi hit Beatlesa, Love Me Do, izašao je u Velikoj Britaniji 5. listopada 1962. godine. Nastupni singl Love Me Do potpisali su John Lennon i Paul McCartney.

Bio je to tipičan singl ranog britanskog popa sa zaraznom melodijom refrena, naglašenom izvedbom gitare, pozadinskim sviranjem ritam sekcije i svježim harmonijama. Prijje snimanja singla, umjesto Petea Besta na mjesto bubnjara dolazi Ringo Starr.

Milan Milišić, pjesnik – 1991.

Milišić, Milan, hrvatski i srpski književnik (Dubrovnik, 6. VII. 1941 – Dubrovnik, 5. X. 1991). Završio Filološki fakultet u Beogradu 1967. Radio je kao slobodni umjetnik, dramaturg u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, urednik i novinar. Njegov život i književni rad obilježili su dosljedni antimilitarizam i nonkonformizam; dio mladenaštva proveo je u Londonu kako bi izbjegao služenje vojske; sudski je proganjan zbog novele Život za slobodu (1981), koja tematizira partizanski zločin 1944. na otočiću Daksi. Poginuo je u svojoj kući prilikom napada na Dubrovnik.

Milan Milisić

U književnosti se afirmirao u prvome redu kao pjesnik. Tematsku okosnicu njegova pjesništva čini oscilacija između male i velike povijesti, zavičajnosti i kozmopolitizma, lokalnoga i univerzalnoga, filozofičnosti i humora, kolokvijalnosti i metafizičnosti, urbanosti i insularnosti; bio je sklon nonkonformističkoj pobuni protiv institucija i malograđanskoga pogleda na svijet, pri čemu se stilski oslanjao na iskustvo američke beat generacije te jezičnu kreativnost i humor I. Slamniga. Objavio je niz zbirki (Volile su me dvije sestre, skupa, 1970., 2. prerađeno izdanje 1989; Živjela naša udovica, 1977; Zgrad, 1977; Mačka na smeću, 1984); posmrtno mu je tiskano više knjiga pjesama (Treperenje, 1994; Stvaranje Dubrovnika, 1996; Mrtvo zvono, 1997; Fleka, e, 2001), putopisa (Otoci, 1997; Putopisi, 1997) i eseja (Dubrovačka zrcala, 2007; Unutrašnje stvari, 2008), koje su dodatno potvrdile njegovo mjesto u suvremenom pjesništvu, ali i putopisu i esejistici, te roman Oficirova kći (2011). Prevodio je s engleskog jezika (R. Frost, H. Pinter, J. R. R. Tolkien).

Miloševićev pad nakon demonstracija u Beogradu – 2000.

Dana 5. listopada 2000. – Miloševićev pad nakon demonstracija u Beogradu. Miloševićev režim kolabira pod pritiskom masovnih demonstracija omladinskog pokreta Otpor te oporbe.

Ovaj dan ostao bi upisan u historiju srbijanske politike kao veliki i važan datum da ta ista Srbija, samo nekoliko godina nakon što je srušila balkanskog tiranina Slobodana Miloševića, nije odlučila da vlast preda u ruke Miloševićevim sljedbenicima i đacima.

Slobodan Milošević je 1. travnja 2001. uhićen pod optužbom za zloupotrebu službenog položaja. Tribunalu u Hagu je izručen 28. lipnja 2001. prema optužnici za ratne zločine na Kosovu i Hrvatskoj i ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini. Umro je u pritvoru u Sheveningenu 11. ožujka 2006. godine.

Steve Jobs, osnivač tvrtke Apple Computer – 2011.

Steven Paul Jobs, suosnivač tvrtke Apple Computer i jedan od najutjecajnijih ljudi u svijetu računalne industrije, umro je 5. listopada 2011. u 56. godini od posljedica rijetke vrste tumora gušterače.

Steve Jobs

Zajedno sa Steveom Wozniakom, Jobs je napravio prvo kućno računalo Apple. Poslije nekoliko generacija računala Apple, napravio je računalo Lisa. Lisa je bilo prvo računalo koje je imalo ikonice na zaslonu, što su nekoliko godina kasnije kopirale mnoge softverske kompanije, uključujući i Microsoft sa svojim Microsoft Windows operacijskim sustavom. Sljedeća generacija računala iz njegove produkcije bio je Macintosh, što je naziv vrste jestivih jabuka u SAD-u.

Jobs je bio spiritus movens i predsjednik Applea. Od 1986. on je i suosnivač animacijskog studija Pixar (Pixar Animation Studios), poznatog po animiranim filmovima Priča o igračkama (Toy Story), Život buba (A Bug’s Life) i U potrazi za Nemom (Finding Nemo).

….

Svjetski dan učitelja

Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada. Taj je dan prigoda da se pokaže da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni. Cilj Svjetskog dana učitelja je mobilizirati podršku za nastavnike kako bi se osiguralo da će učitelji i dalje ispunjavati potrebe budućih generacija te podići obrazovanje na razinu društvene važnosti i izvući učitelje iz poluanonimnosti i dati im društvenu važnost koju zaslužuju. Prigoda je to i za isticanje važnosti rada svih učitelja i nastavnika i njihov utjecaj na razvoj društva u cjelini, te da se naglasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji, stoga se taj dan obilježava u više od 100 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. Obrazovna internacionala (EI), svjetska federacija sindikata stručnjaka u obrazovanju sa sjedištem u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da Svjetski dan učitelja treba biti međunarodno priznat i obilježavati se u cijelom svijetu. Napori Obrazovne internacionale i njene 401 članice doprinijeli su međunarodnom priznanju i obilježavanju toga dana širom svijeta.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr

Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje

https://proleksis.lzmk.hr