NA DANAŠNJI DAN: Charles Dickens, Mladen Veža, Dušan Vukotić, Beatlesi u SAD, Dan sigurnog Interneta, Ugovor iz Maastrichta

Charles Dickens, pisac – 1812.
Charles Dickens (Landport, Portsea, 7. veljače 1812. – Gads Hill, 9. lipnja 1870.), engleski književnik i pripovjedač. Godina 1836. značajna je u piščevu životu; početkom godine izlazi mu prva knjiga, Bozove skice, u kojoj je sabrao sve književne tekstove što ih je do tada napisao.
Ovaj će roman u nastavcima autoru donijeti slavu. Dickens je slikar engleskog srednjeg i nižeg građanskog staleža i osnivač socijalnog romana. Njegova djela odražavaju sklonost humoru i satiri, ali i primjesama romantičnog i sentimentalnog. Djela: ˝Oliver Twist˝,˝David Copperfield˝, ˝Staretinarnica˝, ˝Cvrčak na ognjištu˝, ˝Veliko očekivanje˝, ˝Božićna priča˝.
Mladen Veža, hrvatskim slikar – 1916.
Mladen Veža (07.02.1916., Brist kraj Makarske – 19.02.2010., Zagreb), hrvatski slikar. Crtati je počeo od svoje četvrte – pete godine.
Godine 1938. ima svoju prvu samostalnu izložbu u renomiranoj zagrebačkoj galeriji. Povremeno je podučavao na Akademiji primijenjenih umjetnosti do 1981. godine. 1938. godine sudjelovao je na prvoj izložbi u Domu primijenjenih umjetnosti pod nazivom Pola stoljeća hrvatske umjetnosti, koju je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac i otvorio Vladko Maček. Njegov slikarski opus čine koloristički osebujni pejzaži s Jadrana, interijeri, mrtve prirode, portreti i kompozicije s prikazima dalmatinskog folklora ( Brist, … ) .
Dušan Vukotić, hrvatski redatelj, scenarist – 1998.
Dušan Vukotić (Bileća, 7. veljače 1927. – Zagreb, 8. srpnja 1998.), hrvatski redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist. Najpoznatiji po crtanom filmu Surogat, za kojeg je dobio Oscara 1962. godine. Po etnicitetu bio je Crnogorac.
Kao svjetskog majstora potvrđuju ga dometi čija vanjska virtuoznost i atraktivnost prenose gledalištu autorova razmišljanja o suštinskim konfliktima suvremenog svijeta i čovjekova opstanka: Piccolo (1959., nagrađen u Londonu, Beogradu, Oberhausenu (za ovaj festival Vukotić 1964. stvara špicu), Corku, Karlovym Varyma, Ciudad de Méxicu itd.), Surogat (1961., Oscar za najbolji animirani film – prvi put dodijeljen filmu izvan SAD, nagrade u Beogradu, Bergamou, Corku, San Franciscou, Oberhausenu itd.) i Igra (1962., nagrađen u Beogradu, Annecyju, Londonu, Oberhausenu, Mannheimu, Corku, Cannesu, Melbourneu, Pragu, Milanu, San Franciscu itd.).
Nastavljajući eksperimentalno prepletanje animiranih i igranofilmskih elemenata, realizira filmove Mrlja na savjesti (1968., nagrađen u Corku), Opera Cordis (1968., nagrađen u Beogradu, Atlanti, Mamaji itd.), Ars gratia artis (1970., nagrađen u Beogradu, Atlanti, Londonu itd.), Gubecziana (1974., nagrađen u Beogradu), Skakavac (1975.) i dr. Zanimljive rezultate ostvaruje i cjelovečernjim igranim filmovima u rasponu od bajkovite metafore (Sedmi kontinent, 1966.), preko aktualizacije ratne prošlosti (Akcija Stadion, 1977.), do znanstvene fantastike (Gosti iz galaksije, 1981.), za koje je nagrađivan na festivalima u Puli, Trstu, Teheranu i dr. Predavao je filmsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a bavio se i teorijom animacije. Nagradu za životno djelo dobio je na Svjetskom festivalu animiranog filma – Animafest Zagreb 1994.
Beatlesi u SAD – 1964.
Dva dana kasnije nastupili su u čuvenom Ed Sullivan Showu, prvom televizijskom nastupu uživo u SAD-u, u prijenosu kojega je navodno vidjelo oko 40% Amerikanaca, tj. oko 73 milijuna ljudi.
Ugovor iz Maastrichta – 1993.
Ugovor o Europskoj uniji, poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta, potpisan u ovom nizozemskom gradu, označio je uspostavljanje Europske unije, a stupio je na snagu 1. siječnja 1993. potpisalo ga je dvanaest članica tadašnje Europske zajednice.
Dan sigurnog Interneta
Dana 7. veljače obilježava se međunarodni Dan sigurnog Interneta. Svake godine, svaki drugi utorak u veljači, korisnicima globalne mreže je i Svjetski dan sigurnijeg interneta.
….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;