NA DANAŠNJI DAN: Brezovački, Kranjčević, raspad Austro-Ugarske, Ataturk, Štefančić, Dan ljekarni, psorijaza

Tituš Brezovački, hrvatski književnik – 1773.

Tituš Brezovački bio je hrvatski književnik. Veliki komediograf tog razdoblja svoja dramska djela pisao je na kajkavskom (pjesme je pisao i na latinskom i njemačkom), no neke njegove štokavsko-ijekavske pjesme kao da pretkazuju smjer kamo će krenuti Hrvatski narodni preporod. Rodio se u Zagrebu.

Školovao se u Zagrebu i Varaždinu, a 1773. ulazi u pavlinski red. Teološki studij započeo je 1776. u Lepoglavi, a potom je filozofiju i teologiju završio u Pešti. Zaredio se 1781. godine i u Varaždinu dobiva službu gimnazijskog profesora. Godine 1786. ukinut je pavlinski red te Brezovački prelazi u svjetovne svećenike i zbog nesuglasica sa svećenstvom i biskupom Maksimilijanom Vrhovcem često mijenja župe (Varaždin, Križevci, Rakovac, Zagreb, Krapina, Požega, Zagreb). Njegov književni opus čini šesnaest pjesama (većinom pisanih na latinskom jeziku), nabožna drama ”Sveti Aleksi” (1786.), i dvije komedije: ”Matijaš Grabancijaš dijak” (1804.) i ”Diogeneš” (1823.)

Umire 29. listopada 1805. godine, iscrpljen plućnom bolesti.

Silvije Strahimir Kranjčević, hrvatski književnik – 1908.

Rođen u Senju, pod Nehajem, zbog svoje buntovne naravi završivši gimnaziju nije maturirao. Elitni zavod Germanico-Hungaricum u Rimu, gdje je imao postati svećenikom, napušta vrlo brzo jer ne osjeća u sebi svećenički poziv. Ali taj je kratki boravak u ‘Vječnom gradu’ ostavio trajni, neizbrisivi trag u njegovoj osjećajnosti i njegovu pjesništvu. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe, i s diplomom učitelja ‘na gradjanskih skolah’ odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu, jer u Khuenovoj Hrvatskoj za nj nije bilo kruha. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo: to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao.

Njegova prva zbirka pjesama, “Bugarkinje”, dočekana je s brojnim priznanjima. Među priznatijim djelima izdvajaju mu se i zbirke “Izabrane pjesme”, “Trzaji” te “Pjesme”. Kao pjesnika su ga zanimale sve tegobe i brige naroda, a izražavao ih je uz pomoć biblijskih i antičkih smjernica te simbola iz povijesti krčćanstva i židovskog naroda.

Umro je u Sarajevu, 29. listopada 1908.

Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske -1918.

Dana 29. listopada Hrvatski sabor donio je odluku o razrješenju svih državnopravnih veza Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Carevinom Austrijom i Kraljevinom Ugarskom. Time je Hrvatska izašla iz Austro-Ugarske Monarhije.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom. Nova je država nastala od ozemlja bivše Austro-Ugarske na kojima su živjeli južnoslavenski narodi. Na čelu države se nalazilo Narodno vijeće SHS, na čijem se čelu nalazio slovenski političar Anton Korošec, dok su potpredsjednici bili Hrvat Ante Pavelić, stariji i Srbin Svetozar Pribićević. Država SHS bezuspješno je pokušavala od sila Antante zatražiti priznanje. Istodobno su sa srpskom vladom tekli pregovori o njezinu ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom.

Kemal Atatürk proglasio Tursku republikom, nestalo Osmansko Carstvo – 1919.

Mustafa Kemal-paša organizira 19. svibnja 1919. politički i vojni ustanak protiv. Posebno su 1920. vođene žestoke borbe s Grčkom.

Rat je završen 9. rujna 1922. zauzimanjem Smirne koja je tada većinski bila naseljena Grcima. Turska pobjeda rezultirala je tzv. maloazijskom katastrofom, u kojoj su mnogi Grci i Turci ostali bez svojih domova. Nakon pobjede Turaka, 24. srpnja 1923. sporazumom iz Lausanne promijenjen je prijašnji sporazum iz Sèvresa.

Ovim ugovorom uspostavljene su današnje granice Turske. U isto vrijeme izvršena je i izmjena stanovništva s Grčkom. Nakon što su sve strane snage napustile Anatoliju, Mustafa Kemal je 29. listopada 1923. proglasio republiku.

Vlado Štefančić, glumac – 1917.

Vlado Štefančić (Vukovar, 12. siječnja 1931). hrvatski redatelj, radijski i televizijski voditelj, dramski glumac te u operatama i mjuziklima, pjevač i plesač, kazališni direktor.

Vlado Štefančić, glumac i redatelj, autor gotovo 200 kazališnih predstava, 10.000 radio emisija i 2.000 TV emisija rođen je u Vukovaru. Štefančićeva obitelj seli se u Zagreb kada je Vlado bio star šest mjeseci ali se kasnije s obitelji često vraća u rodni grad na Dunavu.

Karijeru je započeo kao član dramskog studija Radio Zagreba 1949. godine, potom je od 1950. dramski i operetni glumac u Kazalištu ˝Komedija˝ u Zagrebu.

Od 1965. godine do 1969. godine djeluje u zagrebačkom HNK-u gdje je do sedamdesetih godina prošlog stoljeća odigrao više od sedamdeset uloga. Od 1969. godine do 1978. godine direktor je Kazališta ˝Komedija˝ a isto tako jedan je od utemeljitelja ˝Zagrebačke škole mjuzikla˝.

Osnivač je i voditelj ˝Zagrebačkih ljetnih večeri˝ na Šalati. Inicijator je prvih dočeka Nove godine na Trgu Bana Jelačića, koje režira i nastupa kao voditelj. Autor, redatelj i voditelj je večernjih revija na Zrinjevcu pod nazivom: ˝Elegantni šarmantni Zagreb˝ a također autor je i redatelj događanja ˝Advent u srcu Zagreba˝.

Štefančić u svojstvu direktora ˝Komedije˝ potiče i realizira prve hrvatske mjuzikle: ˝Jalta, Jalta˝, ˝Dundo Maroje 72˝, ˝O’ Kaj˝, prve domaće rock opere ˝Gubec-beg˝, ˝Grička vještica˝ kao i strane, ˝Čovjek iz Manche˝, ˝Jadnici˝ i ˝Guslač na krovu˝.

Idejni je autor Kazališta na vodi ˝Jarun fest˝. Redatelj je prvih predstava na jezeru ˝Noć u Veneciji˝, ˝Isus Krist Superstar˝ i ˝Kosa˝.

Umro je na današnji dan 2017.

Hrvatski dan ljekarni

Hrvatski dan ljekarni obilježava se od 2007. godine svakog 29. listopada. Ovaj je datum odabran prema prvom pisanom spomenu ljekarne na prostoru Hrvatske, u Trogiru, 29. listopada 1271. Svrha obilježavanja Dana je privući pažnju javnosti na ljekarne kao mjesta, ali i na važnost ljekarničke struke u zdravstvenom sustavu.

Svjetski dan psorijaze

Od psorijaze boluje 125 milijuna ljudi u svijetu. Liječenje može biti dugotrajno i popraćeno nuspojavama, a sama bolest može negativno utjecati na psihičko zdravlje oboljelih i njihov profesionalni i privatni život. Globalnom inicijativom udruga pacijenata i liječnika 29.10. obilježava se Svjetski dan psorijaze potaknut željom za boljim informiranjem javnosti o psorijazi, osiguranjem boljeg pristupa liječenju oboljelima, te omogućavanjem da otvoreno govore o svojim potrebama i problemima.

……….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr

Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr

Wikipedija, https://hr.wikipedia.org