NA DANAŠNJI DAN: Bošković, Drakula, Rimski ugovori…
Značajni su Boškovićevi doprinosi astronomiji, poput određenja rotacije Sunca i njegova promjera, nastali iz triju opažanja Sunčevih pjega. Bavio se i mnogim matematičkim problemima te je prvi među matematičarima govorio o neeuklidskoj geometriji i predlagao geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se danas i upotrebljava. 1753. otkrio je da nema atmosfere na Mjesecu. U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, koji je na prijedlog hrvatskog fizičara Ivana Supeka dobio ime Ruđera Boškovića. Astronomsko društvo u Beogradu je nazvano po njemu, kao i jedan krater na Mjesecu. Biskupijska klasična gimnazija u Dubrovniku također nosi Boškovićevo ime.
Josip Ruđer Bošković umro je 13. veljače 1787. godine u Milanu.
Počeo Sedmogodišnji rat
17. svibnja 1756. godine Velika Britanija je proglasila rat Francuskoj koji je u povijest ušao kao Sedmogodišnji rat (Pomeranski rat ili Francusko-indijanski rat). Sukobljene strane bile su Velika Britanija, britanske kolonije u Sjevernoj Americi, Pruska i Hannover protiv Francuske, Austrije, Rusije, Švedske i Saske. Iznenadno povlačenje Rusije, zbog smrti carice Elizabete, te dolazak na rusko prijestolje izrazito propruski raspoloženih careva, Petra III. i njegove supruge Katarine II., dovelo je do sklapanja mira 1763. u dva ugovora u Parizu. Priznat je poraz Burbona u korist Engleske i predaja francuskih kolonija Englezima, a Šlezija je ostala Pruskoj.
Nikola II. Romanov, posljednji ruski car
Nikola II. rođen u Moskvi, 18. svibnja 1868. bio je posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske. Vladao je od 1894. do prisiljenog abdiciranja 1917., za vrijeme Oktobarske revolucije, kad su on i njegova obitelj ubijeni od boljševika. Puno ime bilo mu je Nikolaj Aleksandrovič Romanov, a službena titula mu je bila Nikola II., Vladar i Autokrat svih Rusa. Poznat je i po imenom Krvavi Nikola. Period njegove vladavine obilježio je ekonomski razvoj Rusije i, istovremeno, porast socijalno-političkih kontradikcija i revolucionarnih pokreta koji su doveli do revolucija 1905. – 1907. i 1917.
U vanjskoj politici vodio je politiku ekspanzije na istok, gdje je vodio rat s Japanom. U Prvom svjetskom ratu priključio se Antanti. Opće nezadovoljstvo u društvu, pojačano dugim i iscrpljujućim ratom, dovelo je do svrgavanja carskog režima u veljači 1917. Poslije careve abdikacije, Rusija je ušla u građanski rat. Car je s obitelji interniran u Sibir, a zatim na Ural. Boljševici su Nikolu i njegovu obitelj strijeljali u sprnju 1918. u Jekaterinburgu. Nikola Romanov kanoniziran je od strane Ruske pravoslavne crkve u izbeglištvu 1981., a u zemlji 2000. godine.
Mihovil Pavlinović, hrvatski političar
Hrvatski političar i književnik Mihovil Pavlinović preminuo je u Podgori 18. svibnja 1887. godine. Završio je studij bogoslovije u Zadru i po zanimanju je bio svećenik. Jedan je od utemeljitelja i vođa Narodne stranke i hrvatskog preporoda u Dalmaciji, a čitavog života zagovarao je sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Bio je zastupnik u Dalmatinskom i Hrvatskom saboru, a u Dalmatinskom saboru održao je prvi govor na hrvatskom jeziku. Osnivač je i urednik narodničkog glasila Narodni list/Il Nacionale. Obilazio je Dalmaciju budeći nacionalnu svijest i djelujući na prosvjećenju i podizanju dalmatinskih sela iz gospodarske zaostalosti. Svojom iznimnom energijom i gotovo karizmatskim utjecajem među pukom ubraja se u vodeće osobe hrvatske politike u Dalmaciji u drugoj polovini 19. stoljeća.
Objavljen roman ‘Drakula’
Vjerojatno najpoznatiji horor roman svih vremena, Drakula, irskog pisca Brama Stokera, prvi je put objavljen 18. svibnja 1897. godine u Londonu. Bram Stoker je, pod utjecajem brojnih djela koja su se bavila fantastikom, počeo proučavati europski folklor, a najveći utjecaj na njega ostavio je esej Emily Gerard ‘Transylvania Superstitions’. Lik Drakule najvjerojatnije je utemeljen na vlaškom knezu Vladu Tepešu III. koji je, uz prekide, vladao od 1446. do 1476. Vlad je ratovao s Turcima i bio je poznat po iznimnoj okrutnosti prema neprijateljima koje je osobito volio nabadati na kolce zbog čega je ostao poznat i kao Vlad Nabadač. U vrijeme kad je roman izašao, nije izazvao veliko zanimanje, a čitatelji su ga promatrali kao još jednu dobru avanturističku priču, no svoj pravi uspjeh Drakula je doživio na filmu. Najveći uspjeh bio je vjerojatno Drakula iz 1931., u kojem se proslavio Bela Lugosi, a koji je postavio temelje klasičnim horor filmovima.
Potpisan Rimski ugovor
U Rimu su 18. svibnja 1941. godine Ante Pavelić i Benito Mussolini potpisali Rimski ugovor kojim se NDH odrekla mnogih hrvatskih područja. Ante Pavelić želio se Mussoliniju odužiti za usluge koje je ustaški pokret dobio od talijanskih fašista. Prema Rimskom ugovoru Italija je dobila gotovo cijelu Dalmaciju, i to: područje Zadra, Šibenika, Splita, otoke Rab, Krk, Vis, Lastovo, Korčulu, Mljet i mnoge druge manje, zatim Boku Kotorsku te dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara.
Umrla Milka Trnina, hrvatska operna pjevačica
U malom moslavačkom mjestu Vezišće između Ivanić Grada i Kutine rođena je 19. prosinca 1863. Milka Trnina, najveća hrvatska operna umjetnica i jedna od najvećih u cijeloj povijesti opere.
Milku Trninu nazivali su pjevajućom Eleonorom Duse. Premda je u prvom redu bila wagnerijanska pjevačica, veličanstveno je interpretirala i Beethovenovu Leonoru u Fideliju ili prpošnu Fiordiligi u Mozartovoj operi Cosi fan tutte, a Puccini je rekao da se nijedna Tosca ne može usporediti s Trninom. Najbolji kritičari njezina doba smatrali su da je Wagnerove junakinje pjevala onako kako ih je sam Wagner zamišljao. Nastupala je u Njemačkoj i mnogim drugim europskim zemljama, te u Rusiji, Engleskoj i SAD-u.
Kao spomen na Milku Trninu sačuvani su Dom kulture s njezinim imenom i njezino poprsje u Vezišću, kazališni plakati, fotografije i pisma, a njezin je grob u drvoredima zagrebačkog Mirogoja.