NA DANAŠNJI DAN: Bokanić, Cromwell, prvi pisani ustav, Turgenjev i Porsche

Trifun Bokanić, hrvatski klesar i graditelj – 1609.
Bokanić je svoju nadogradnju vješto uskladio s prethodnicima, izmirivši gotiku i renesansu, zbog čega mu se djelo ubraja u najljepše gradnje dalmatinskog graditeljstva 16. stoljeća.
Zvonici i gradske lože Trogira i Hvara, oltari Hvara i Zadra, obnove njihovih katedrala i trgova, djela su koja ovog majstora svrstavaju među najveće graditelje svog vremena.
Oliver Cromwell, engleski državnik – 1642.
Njegovi konjanici odigrali su odlučnu ulogu u velikoj pobjedi saborske vojske nad kraljevim pristašama (rojalistima) kod Marston Moora 1644. godine. Postao je zamjenik vrhovnog zapovjednika vojske Parlamenta. Kad je postalo razvidno da se dugotrajna politička kriza ne će razriješiti dogovorom kralja i sabora, zatočeni kralj Karlo I. osuđen je na smrt i smaknut u siječnju 1649. Kraljevstvo je dokinuto, a Engleska je postala republika pod nazivom Commonwealth ili Free State.
Cromwell je pokorio Irsku i Škotsku, postigao uspjehe ratujući s Nizozemskom i Španjolskom te je proglašen doživotnim lordom-protektorom Engleske. Iznimno uspješan vojskovođa ali i iznimno omražen političar, Cromwell nije uspio ustaliti republikanski poredak dovoljno da bi sustav nadživio njegovu smrt 3. rujna 1658. Sin i imenovani nasljednik Richard svrgnut je nakon samo devet mjeseci vladanja, a kraljevstvo je u Engleskoj obnovljeno godinu i pol nakon Oliverove smrti, povratkom na prognanog kraljevića (sina umorenog kralja) kao novog vladara Karla II.
Prvi pisani francuski ustav – 1791.
Ustav je donesen u jeku propasti apsolutne monarhije u sklopu Ancien Regimea te je otvorio prijelazni period između monarhije i Prve Republike.
Donesen dvije godine nakon Deklaracije o pravima čovjeka i građanina i Članaka ustava i to kao prvi dokument u francuskoj povijesti koji je suverenitet s kralja prenio na narod.
Ustav iz 1791. godine bio je temeljen na načelima narodnog suvereniteta i trodiobe vlasti.
Ferdinand Porsche, njemački inženjer automobila – 1875.
Ferdinand Porsche bio je austrijski automobilski inženjer. Rođen je 3. rujna 1875. u njemačkoj obitelji u Vratislavicama (Češka) u bivšoj Austro-Ugarskoj.
Najpoznatiji je po stvaranju popularne Volkswagen Bube, Mercedes-Benz SSK i prvog od mnogih Porsche automobila. Bio je jedan od glavnih inženjera Trećeg Reicha.
Adolf Hitler mu je zbog doprinosa dodijelio Njemačku nacionalnu nagradu za umjetnost i znanost – jednu od najrjeđih nagrada za vrijeme Reicha. Preminuo je nakon srčanog udara u Wolfsburgu 1951.
Ivan Sergejevič Turgenjev, ruski pisac – 1883.
Poznatija njegova djela su zbirka novela Lovčevi Zapisi, romani Rudin, Plemićko Gnijezdo, Očevi i djeca zatim zbirke crtica Pjesme u prozi i Senilia. Zajedno sa mlađim kolegama Dostojevskim i Tolstojem je bio od ključnih pisaca koji je u velikoj mjeri doprinio da ruska književnost dobije svjetski status.
Njegovo djelo Očevi i djeca smatra se jednim od najvažnijih romana 19. stoljeća. Turgenjev je bio impresioniran modernim društvom u Zapadnoj Europi, pa se u domovinu vratio kao ‘zapadnjak’, što je bila sušta suprotnost tadašnjem ‘slavenizmu’, i vjerovao je da Rusija može postati boljom zemljom imitirajući Zapad i ukidajući zastarjele institucije kao što je kmetstvo. Umro je u Bougivalu 3. rujna 1883.
Oktroirani ustav Jugoslavije – 1931.
Ustav Kraljevine Jugoslavije od 1. rujna 1931. donesen je jednostranim kraljevim aktom, bez suradnje Narodne skupštine, zbog čega se to smatra oglednim primjerom za kategoriju tzv. oktroiranih ustava. Ustavno uređenje iz 1931., u kojemu je sve bilo uređeno na taj način da je kralj (i dalje) mogao imati svu vlast u svojim rukama, bilo samo pokriće za osobnu diktaturu Aleksandra Karađorđevića.
Kralj Aleksandar, 3. rujna 1931. donosi Oktroirani ustav kojim je ponovo vraćen parlamentarizam, a iste su godine raspisani izbori.
Prorežimske stranke ujedinjene su u jedinstvenu Jugoslavensku nacionalnu stranku (JNS) koji je vodio general Petar Živković, predsjednik vlade u vrijeme diktature i zapovjednik Kraljevske garde. Iako su izbori raspisani, oni su bili javni i za pristupanje izborima bio je potreban dovoljan broj potpisa iz određenih kotara, zbog čega su mnoge stranke, uključujući i SDK, bojkotirale ove izbore, što je, jasno, rezultiralo pobjedom JNS-a.
Kada je postalo izvjesno da ni kraljevska diktatura ne dovodi do poboljšanja, oporbeni političari iz Hrvatske (HSS, HSP, HFSS), koje predvode Vladko Maček (HSS), Mile Budak (HSP) i Ante Trumbić (HFSS), okupljaju se u Zagrebu i donose zajednički protestni dokument znan kao Zagrebačke punktacije (1932.). Pozivajući se, ponovo, na Krfsku i Ženevsku deklaraciju, zahtijevaju federalno uređenje i daljnje dogovore.