NA DANAŠNJI DAN: Berlinski mir, Mate Ujević, Eugen Tomić, prvo nogometno prvenstvo i Band Aid

Završio Berlinski kongres i potpisan Berlinski mir – 1878.
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Ishod pregovora je bio Berlinski mir, potpisan 13. srpnja 1878. godine. Njime je temeljito izmijenjeno ili poništeno 18 od 29 točaka San-Stefanskog sporazuma. Time su bile priznate Rumunjska, Srbija i Crna Gora kao suverene države, a Bugarska je podijeljena južni dio koji je ostao pod osmanskim suverenitetom, postao je autonomna pokrajina Istočna Rumelija, dok je na sjevernom dijelu osnovana Kneževina Bugarska.
Niz drugih turskih provincija odvojeno je od Turske i dano na upravljanje drugim državama, poput Cipra koji je dodijeljen Velikoj Britaniji, te Bosne i Hercegovine koja je dodijeljena Austro-Ugarskoj (1908. Austro-Ugarska će aneksirati Bosnu i Hercegovinu). Srbija je znatno proširena i dobila je četiri okruga na račun Turske: niški, pirotski, toplički i vranjski, Rumunjska je dobila Dobrudžu, a Crna Gora Nikšić, Podgoricu i Bar. Turska je morala jamčiti građanska prava svojim nemuslimanskim građanima, ostvarujući tako odredbe Organskog zakona iz 1868.
Zemlje koje su ovim pregovorima dobile neovisnost trebale su preuzeti i dio turskog državnog duga, no to se nije dogodilo, jer nije nikad postignut dogovor o tome kako podijeliti taj iznos.
Mate Ujević, hrvatski pjesnik i enciklopedist – 1901.
Profesorski ispit položio je obranivši radnju Prilog za povijest pokreta hrvatske omladine koncem XIX. i početkom XX. stoljeća. Doktorirao je 1935. u Zagrebu disertacijom o pjesniku Jovanu Hraniloviću. 1941. godine imenovan je ravnateljem Hrvatskog izdavalačkoga bibliografskoga zavoda, gdje radi do svibnja 1945. na poznatoj Hrvatskoj enciklopediji, čijih je 5 svezaka izašlo do 1945. godine.
Godine 1950. pozvan je u Leksikografski zavod za zamjenika direktora Miroslava Krleže, gdje radi do mirovine 1965. godine. Umro je u Zagrebu 1967. godine.
Josip Eugen Tomić, hrvatski književnik – 1906.
Najpoznatija su mu djela ‘Melita’, svojevrsna kritika viših građanskih krugova, zatim ‘Veronika Desinićka’ i ‘Zmaj od Bosne’, te proze na bosanske teme. Pisao je i komedije: ‘Bračne ponude’, ‘Zatečeni ženik’ te osobito popularnu komediju ‘Franjo barun Trenk’. Dovršio je Šenoinu ‘Kletvu’ te preveo pedesetak kazališnih djela i mnoge povijesne romane.
Umro je u Zagrebu 13. srpnja 1906.
Održano prvo svjetsko nogometno prvenstvo – 1930.
Trinaest momčadi se natjecalo u završnom turniru, od čega četiri iz Europe, a devet iz Južne i Sjeverne Amerike. Većina momčadi iz Europe odbila je nastupiti zbog udaljenosti i velike cijene puta. Prve dvije utakmice svjetskoga prvenstva odigrane su u isto vrijeme, a pobjednici su bili Francuska, koja je pobijedila Meksiko rezultatom 4-1, i SAD, koja je svladala Belgiju rezultatom 3-0.
Prvi gol u povijesti svjetskih prvenstava zabio je Francuz Lucien Laurent. U finalu, domaćin i favorit za osvajanje natjecanja, Urugvaj, pobijedio je Argentinu rezultatom 4-2 pred 93.000 ljudi postavši tako prva reprezentacija koja je osvojila svjetsko prvenstvo u nogometu.
Juraj Neidhardt, hrvatski arhitekt – 1979.
Sudjelovao je na natječajima u zemlji i inozemstvu, a radio je i više urbanističkih planova (Novi Sad, Sušak, Zagreb, Vareš Majdan). Najznačajniji projekt kojeg je izveo u Hrvatskoj, monumentalni je kompleks Nadbiskupskog sjemeništa u Zagrebu. Riječ je o jedinstvenom primjeru ekspresionističke arhitekture u nas, jer su stilski slični projekti Drage Iblera ostali neizvedeni.
Poslije 1945. godine projektira i izvodi niz objekata različitih namjena te urbanističke planove i studije, kao i rekonstrukciju čaršije u Sarajevu.
Nastojao je postići sintezu tradicionalnih oblika i suvremene arhitekture. Proučavao je bosansku arhitekturu i sustav naselja. Objavio je mnoštvo publikacija osobito u graditeljskom naslijeđu i njegovoj prisutnosti u suvremenom životu.
Live Aid – 1985.
Live Aid je jedan od najvećih televizijakih događaja svih vremena prenošenih putem satelita kojeg je uživo pratilo preko 400,000,000 gledatelja u 60 zemalja Svijeta.
U projekt su bili uključeni i glazbenici iz raznih zemalja svijeta.