NA DANAŠNJI DAN: Baruch de Spinoza, Suvorov, Carlo Collod, Charles Darwin, Toulouse Lautrec, „Guske u magli” S. Radića, spomenik hrvatskoj himni, Freddie Mercury
Baruch de Spinoza, nizozemski filozof – 1632.
Aleksandar Vasiljevič Suvorov, ruski feldmaršal generalisimus – 1729.
Aleksandar Vasiljevič Suvorov
Aleksandar Vasiljevič Suvorov, rođen u Moskvi 24. studenog 1729., bio je ruski feldmaršal generalisimus. Jedan je od najznačajnih vojskovođa 18. stoljeća.
Pobijedio je u mnogim bitkama u rusko-turskim ratovima, ugušio je ustanak Pugačova 1774., a 1794. ustanak Kosciuszka u Poljskoj.
Na čelu austro-ugarske vojske 1799. postisnuo je Francuze na sjever Italije.
Proslavio se pohodom u Švicarsku preko St. Gottharda 1799.
Carlo Collod, autor Pinokia 1826.
Carlo Collod
Carlo Collodi, pravo ime Carlo Lorenzini (Firenca, 24. studenog 1826. – Firenca, 26. listopada 1890.), talijanski književnik. Talijanski pisac i novinar Carlo Collodi rođen je 24. studenog 1826. godine u Firenzi kao Carlo Lorenzini. Odrastao je u obitelji kuhara Domenica i sluškinje Angele (rođ. Orzali) Lorenzini kao prvo od desetoro djece. U dobi od 22 godine postao je novinar lista Il Fanfulla koji se zalagao za ujedinjene talijanskih zemalja u jedinstvenu državu. Godine 1848. utemeljio je satirički list Il Lampione koji je već 1849. godine zabranjen na intervenciju samog toskanskog velikog vojvode. Nakon 1870. godine radi kao kazališni kritičar i novinarski urednik pišući pod raznim pseudonimima i o raznim temama u rasponu od politike do glazbe. Bavi se i prevođenjem te se okreće djelima koja se bave tematikom dječje fantazije pa tako na talijanski jezik prevodi bajke francuskog pisca Charlesa Perraulta (npr. Uspavana ljepotica, Mačak u čizmama). Ta ga djela toliko obuzimaju da i sam počinje pisati dječje priče, a najpoznatije su iz tog perioda serije priča o Giannettinu. Svoje najčuvenije djelo Storia di un burattino (Priča o lutku), znano i kao La avventure di Pinocchio (Pinokijeve avanture) počeo je pisati 1880. godine. Djelo je u nastavcima objavljivano, počevši od 1881. godine, u listu Il Giornale dei Bambini, prvom talijanskom listu za djecu. Priča o drvenom lutku Pinocchiju koji oživi, a pri svakoj laži koju izgovori nos mu se poveća, u samim je počecima zabilježilo uspjeh kod publike. No, pravi će uspjeh doživjeti tek nakon piščeve smrti jer to će djelo mnoge filmske stvaratelje, među ostalima i samog Walta Disneya, nadahnuti za stvaranje brojnih filmskih djela.
Toulouse Lautrec, slikar – 1864.
Toulouse-Lautrec, Henri de, francuski slikar i grafičar (Albi, 24. XI. 1864 – dvorac Malormé, 9. IX. 1901). Podrijetlom iz plemićke obitelji; bogalj od djetinjstva, zakržljalih nogu zbog pada s konja, bio je osuđen na mirovanje.
Toulouse Lautrec
Prve poduke iz slikarstva primio od crtača konja Renéa Princeteaua, potom je studirao u Parizu kod Léona Bonnata (1882) i Fernanda Cormona (1883–84). Otvorio je vlastiti atelijer na Monmartreu, gdje je u ulju, pastelu i gvašu bilježio prizore iz života pariškoga polusvijeta, kabareta i kavana, često lascivna i erotskoga sadržaja, razvivši stil neovisan o onodobnim strujanjima. Pod utjecajem impresionista, osobito pastela E. Degasa (Kontesa Toulouse-Lautrec, 1883), i višebojnoga japanskog drvoreza rasvijetlio je paletu, a prostor je oblikovao čistim plošnim bojama i ekspresivnim linijama (Moulin Rouge, 1892).
Od 1892. bavio se litografijom u boji; tu je tehniku doveo do vrhunca (Jane Avril, 1893; ciklus Elles, 1896; Aristide Bruant, 1898), što je utjecalo i na njegova kasnija ulja (Engleskinja u kavani Star u Le Havreu, 1899). Izrađivao je karikature i psihološki pronicave portrete (Modistica, 1900; Oscar Wilde, 1895). Bavio se ilustracijom knjiga (Georges Clemenceau: Au pied du Sinaï, 1898; Jules Renard: Les Histoires naturelles, 1899). Njegov opus uz značajnu likovnu ima i povijesnu vrijednost jer je otvoreno i bez hipokrizije zabilježio život i moral određene sredine i razdoblja. Svojim je stvaralaštvom snažno utjecao na G. Seurata, V. van Gogha i mladoga Picassa, a kao začetnik modernoga ilustriranog plakata na slikarstvo Jugendstila.
Objavljen ‘Postanak vrsta’ Charlesa Darwina – 1859.
Charles Darwin
Dana 24. studenog 1859. godine objavljen je Postanak vrsta, Charlesa Darwina, koji je označio novu epohu u razumijevanju evolucije organskog svijeta.
S obzirom na stalne mijene živog i neživog svijeta, u geološkoj prošlosti i danas, na Zemlji opstaju oni organizmi koji se najbolje adaptiraju.
Uz faktor prirodnog odabira, Darwin govori i o učincima upotrebe ili neupotrebe organa pojedinih organizama, zatim o nasljednom i izravnom djelovanju vanjskih faktora, o mnogim “varijacijama za koje nam se u našem neznanju čine da nastaju spontano”.
Stjepan Radić održao povijesni govor ‘Ne srljajte kao guske u maglu!’ – 1918.
Stjepan Radić
Dana 24. studenog 1918. godine Stjepan Radić održao je na sjednici Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu povijesni govor protiv bezuvjetnog ujedinjenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom na kraju kojeg je rekao poznatu rečenicu “Ne srljajte kao guske u maglu!”.
Gospodo!
Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu! Ne zaključujte jedinstvene vlade s Kraljevinom Srbijom već zato, jer, eto, u ime Kraljevine Srbije nema tu nikoga, ništa, osim taj jedan brzojav, a i taj predstavlja sasvim nešto drugo nego vi. Nemojte tako postupati da se bude moralo danas sutra kazati, da ste i vi Slovenci i vi Srbi Vojvođani i Bosanci, i vi naši Hrvati Dalmatinci, a nadasve vi naši domaći hrvatski Srbi, da ste se svi skupili danas ovamo samo zato da izvršite jedno urotničko djelo protiv naroda, napose protiv Hrvatske i Hrvata. Dajte uvidite barem to da je ova stvar tako važna i sudbonosna da treba sazvati čitavo Narodno vijeće, a, naravski, i Hrvatski sabor. Jer po ovom sadašnjem vašem prijedlogu vi zaključujete da u ime Središnjega odbora ide odmah u Beograd 28 članova, a budući da cijeli Središnji odbor ni nema više članova, to je očito da će svatko kazati odbor je sam sebe poslao, sam sebe ovlastio da proglasi jedinstvenu vladu s Kraljevinom Srbijom, a odbor, očito, nema te ovlasti i toga prava.
Spomenik hrvatskoj himni – 1935.
Na stogodišnjicu hrvatske himne otkriven je spomenik u Zelenjaku, na svečanosti kojoj je nazočilo preko 20 000 ljudi.
Ubraja se među malobrojne miroljubive himne jer veliča ljepote domovine, a ne poziva na borbu ili otpor kao himne-koračnice.
Zagrebački pravnik Antun Mihanović, jedan od pjesnika hrvatskog narodnog preporoda, napisao je domoljubnu pjesmu Horvatska domovina koja je postala temelj današnje himne – od 14 kitica uzete su prva, druga, pretposljednja i posljednja. Horvatska domovina je objavljena 1835. godine na naslovnoj stranici desetog broja književnog lista Danica, koji je tada bio nositelj književnog preporoda.
Freddie Mercury, pjevač – 1991.
Freddie Mercury (Zanzibar, 5. rujna 1946. – London, 24. studenog 1991.), bio je britanski pjevač, tekstopisac i producent, najpoznatiji kao pjevač britanskog rock sastava Queen.
Freddie Mercury
Freddie je rođen u državi Zanzibar, koja 1964. postaje dio afričke države Tanzanije, pod imenom Farrokh Bulsara. Tanzanija mu je posthumno dodijelila nagradu za osobu koja je iz Tanzanije otišla u svijet i postigla jako puno.
Majka Jer i otac Bomi porijeklom su bili Iranci koji su živjeli u Indiji i sljedbenici zoroastrizma. Freddie je pohađao englesku školu u Indiji, gdje je uzimao i lekcije iz sviranja klavira. U istoj školi je i dobio ime Freddie, što je njegova obitelj isto tako prihvatila. Freddijev otac Bomi bio je računovođa za britansku vladu. Kad su u Zanzibaru izbili nemiri, zajedno s obitelji seli se u Feltham, Velika Britanija.
U Veliku Britaniju došao je s 18 godina i pohađao fakultet za umjetnost i grafički dizajn, što će se u karijeri grupe Queen primijetiti na omotima albuma, te ponekad i na garderobi sastava. Freddie je izradio i poznati logo grupe. U Engleskoj je upoznao Rogera Taylora i Briana Maya, koji su zajedno s Timom Staffellom svirali u sastavu Smile. Nedugo nakon toga Staffell odlazi iz sastava i na njegovo mjesto dolazi Freddie. Dolaskom Freddieja koncepcija i izgled grupe se bitno mijenjaju, a upravo je Mercury dao novo ime grupi. Nešto kasnije, nakon nekoliko neuspješnih basista, dolaskom Johna Deacona 1971. godine konačno je osnovan jedan od najpoznatijih svjetskih sastava – Queen.
….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;
