NA DANAŠNJI DAN: Ante Trumbić, Zinka Kunc Milanov i nacionalna sigurnost
Od 1905. do 1907 bio je izabran za gradonačelnika Splita. Nakon uspostave južnoslavenske države, Kraljevstva SHS, 1. prosinca 1918. godine i formiranja prve zajedničke vladea, pod predsjedništvom radikala Stojana Protića, izabran je za ministra vanjskih poslova. Sudjelovao je na mirovnoj konferenciji u Versaillesu kao Pašićev zamjenik, zastupajući interese Kraljevstva SHS. Voditelj je jugoslavenske delegacije na teritorijalnim pregovorima s Italijom u Rapallu (8.-12. studenog 1920.), nakon kojih je podnio ostavku. Razočaran politikom Beograda, izabran je u Ustavotvornu skupštinu kao nezavisni zastupnik, osudio centralistički ustavni prijedlog i glasovao protiv njega. Protivio se, kao i svi ostali hrvatski predstavnici, Vidovdanskom ustavu.
Godine 1932. zajedno s Vladkom Mačekom i SDK sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane Zagrebačke punktacije. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i Mile Budak. Djelujući u prvom redu u interesu hrvatskog naroda, u teškim okolnostima za hrvatske zemlje, suočio se s razočaranjima što ih je nosila Kraljevina Jugoslavija, a umro je tri godine (1938.) prije raspada te države, u Zagrebu.
1884. – Aljaska proglašena vlasništvom SAD-a
Aljaska, poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, 1884. je neslužbeno proglašena vlasništvom SAD-a. Rusi su je nakon Krimskog rata prodali Amerikancima, čija se odluka za kupnju pokazala kao odličan strateški potez – Aljaska je bogata rudama zlata i srebra te šumama i zalihama nafte. Milijun i pol četvornih kilometara prodano je 1867. za samo četiri centa po jedinici. Iako je 1959. godine Aljaska službeno postala 49. država SAD-a, na današnji dan 1884. potpisan je “organski zakon”, kojim su započete prve prave administrativne veze Aljaske i Washingtona.
1906. – Zinka Kunc, hrvatska operna solistica
Debi Zinke Kunc, tada udane Vilfan, bio je u Ljubljani 29. listopada 1927. Glas stoljeća, kako su ga poslije nazivali, prvi se put na sceni čuo u ulozi koje će postati legendarni tumač, Leonore u Verdijevoj operi Trubaduru. Do travnja 1966., (osim razdoblja 1947.-1951.), Zinka Kunc bila je članica njujorškog Metropolitana, u kojemu je zajedno s turnejama ansambla nastupila 424 puta i ostvarila četrnaest uloga. Bila je njegova primadonna assoluta, la regina della casa (kraljica kuće), sudionica svečanih premijera i otvaranja sezona, apsolutna miljenica publike. Nastupom na oproštajnom koncertu u staroj zgradi Metropolitana 13. travnja 1966. zaklopila je svoju knjigu, kako je sama rekla, a s njom se zatvorio veliki luk grandioznog pjevanja. Nakon svoje pjevačke karijere postala je aktivan pedagog u školovanju opernih pjevača.
Prije Drugoga svjetskog rata redovito je gostovala u Zagrebu pa je 1939. pjevala Normu na premijeri opere, a poslije rata njezina su se gostovanja posve prorijedila. Pjevala je u Bečkoj državnoj operi, Scali i Covent Gardenu. Godine 1984. za svoje je djelovanje u Sjedinjenim Državama dobila specijalnu medalju kao jedna od 87 istaknutih ličnosti stranog podrijetla koje su svojim prinosom zadužile New York i Sjedinjene Države. Umrla je 30. svibnja 1989. godine u New Yorku.
1949. – Velika Britanija priznala nezavisnost Republike Irske
Britanska vlada priznala je na današnji dan 1949. Irsku kao samostalnu državu. Nakon što su otok u 12. stoljeću pokorili Normani, otočna zemlja pala je pod dugogodišnju vlast Engleske koja se prema zatečenom stanovništu odnosila bez poštovanja te su brojni Irci u 19. stoljeću pobjegli u Ameriku. Nakon dugih i teških pregovora, Britanci su 1949. konačno priznali Irsku koja je dan nakon priznanja postala suverena Republika (izuzev Sjeverne Irske) s glavnim gradom Dublinom.
2002. – Proglašen Dan službi nacionalne sigurnosti RH
