NA DANAŠNJI DAN: Aachenski kongres, radij, Franjo Josip I, Pere Ljubić, Ivo Serdar, Radio101, Euro 2008, Svjetski dan televizije

Završio Aachenski kongres između država Svete Alijanse – 1818.

Aachenski kongres održan je u Aachenu od 30. rujna do 21. studenog 1818. godine između država Svete Alijanse (Rusija, Austrija, Pruska i Engleska).

Sve kongresne države naglasile su da će zajednički podržavati mir u Europi i u tu svrhu održavati posebne sastanke, réunions particulières, na koje će pozivati i druge države.

Kongres se pozabavio i nekim pitanjima iz međunarodnog prava, kao što su promjena naslova suverena i rangovi diplomatskih predstavnika. Kongres je nakon dugih vijećanja zaključio da se izmjene naslova suverena ili prinčeva ne mogu provesti bez prethodnoga pristanka četiriju velikih sila, zastupanih na kongresu. “Ministre rezidente” Kongres je priznao kao posebnu klasu diplomatskih predstavnika i odredio im rang između poslanika drugoga reda i “charges d’affaires”.

Također, Kongres se pozabavio i pitanjima kao što su sporovi između pojedinih članova Njemačke konfederacije, sukob Španjolske s Portugalom, rat Španjolske s njezinim američkim kolonijama i suzbijanje trgovine crncima, no o tim pitanjima nisu donesene nikakve odluke.

Marie i Pierre Curie otkrili radij – 1898.

Marie Currie, Pierre Curie i Henri Becquerel podijelili su Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine. Marie Curie je bila prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu. Osam godina kasnije, 1911. godine, dobila je Nobelovu nagradu za kemiju.

Dana 21. studenog 1898. bračni par Marie i Pierre Curie otkrio je sjajni srebrni, mekani radioaktivni metal, kojem su dali ime radij, prema latinskoj riječi radiare, što znači zračiti ili sjajiti. Kemičarka i fizičarka Marie Curie iz velike mase uranova smolinca kemijskim je putem izolirala vrlo malu količinu novog, vrlo radioaktivnog, metala radija.

Njezin suprug, fizičar Pierre Curie, otkrio je zakon radioaktivnog raspadanja te da radij neprestano stvara toplinu. Oboje su dobili Nobelovu nagradu za fiziku, a Marie Curie je sama dobila i Nobelovu nagradu za kemiju.

Umro Franjo Josip I., austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj – 1916.

Na današnji dan 21. studenog 1916. u Beču je umro austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I.

Vladao je 68 godina, što je najdulje u povijesti Habsburgovaca. Prvi je u povijesti Austriji i državama u njenom sastavu dao Ustav, koji će 1920. godine gotovo nepromijenjen postati Ustavom Republike Austrije. Zbog njegova preustroja države u dvojnu monarhiju došlo je do nacionalnih i socijalnih nemira, što je, zajedno s političkom situacijom u čitavoj Europi, odvelo Monarhiju u propast. Njegov prijestolonasljednik, Franjo Ferdinand, ubijen je u atentatu u Sarajevu 1914. godine. Dvije godine kasnije, u bečkom dvorcu Schoenbrunnu, umire i osamdesetšestogodišnji car.

Pere Ljubić, hrvatski književnik – 1952.

Dana 21.11.1952. umro je Pere Ljubić, hrvatski književnik. Kao dio stvaratelja hrvatskih pjesama na čakavštini, bio je dijelom prvog vala tuzemne generacije suvremenih pjesnika koji su stvarali na tom narječju (Vladimir Nazor, Drago Gervais, Mate Dvorničić, Ante Dukić, Mate Balota, Marin Franičević, Ivan Bostjančić, Zvane Črnja), kasneći nekoliko godina za hrvatskim pjesnicima iz inozemstva (Mate Meršić Miloradić, File Sedenik, Tome Bedenik. Štoviše, smatra ga se inicijatorom tog čakavskog vala. Službovao je kao gimnazijski profesor u Šibeniku, Zemunu, Rumi, Sisku, Križevcima i Zagrebu. Pjesme je prvi put objavio u dubrovačkom listu Vrelu 1918. godine. Tematski je pisao o uspomenama iz djetinjstva te slikama iz otočkog života

Ivo Serdar, hrvatski glumac – 1985.

Dana 21. studenog 1985. godine umro je hrvatski glumac Ivo Serdar. Serdar je diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Isprva je bio član kazališta u Varaždinu i zagrebačke Komedije, a od 1966. igra u zagrebačkom HNK-u, potom je slobodni umjetnik (član Teatra u gostima). Često je glumio na televiziji, osobito dojmljivo komične uloge, a nastupao je i na filmu (“Crne ptice”, “Slučajni život”, “Snađi se druže”).

Demonstracije za opstanak Radija 101 – 1996.

Dana 21. studenog 1996. na glavnom zagrebačkom trgu okupilo se više od 120 000 ljudi kako bi dalo podršku Radiju 101, koji je trebao izgubiti koncesiju.

Radio 101, prvotno Omladinski radio, od početka je bio poznat po emitiranju emisija s kontroverznim temama te je mnogo puta bio na udaru vlasti. Na pokušaj Vijeća telekomunikacija da 20. studenog 1996. ugasi Radio 101, građani su odgovorili prosvjednim skupom u znak podrške radiju. Pritiskom Europske komisije i prijetnjom sankcijama, ali i strahom od vala građanskog neposluha koji je tih dana zahvatio gotovo cijeli glavni grad, koncesija je vraćena. “Stojedinica” je tako postala simbol slobode govora i demokracije u poratnoj Hrvatskoj.

Hrvatska izbacila Englesku – 2007.

Hrvatska nogometna reprezentacija na Wembleyu pobijedila Englesku s 3:2 i tako ih izbacila s EURA 2008., što je predstavljalo najveće iznenađenje kvalifikacija. Umjesto Engleske, na EURO se uz Hrvatsku, plasirala Rusija.

Englezi su se zamrznuli nakon svega 14 minuta igre. Prvo je Niko Kranjčar iz daljine iskoristio grešku vratara Scotta Carsona da bi u 14. minuti Ivica Olić lakoćom poentirao za 0:2. Engleske nije bilo u uvodu susreta, a pjesma hrvatskih navijača orila se novim Wembleyjem.

U drugom dijelu Frank Lampard iz jedanaesterca te Peter Crouch svojim dugonogim vještinama, uspjeli su donijeti Gordi Albionu željeni remi, ali to nije dozvolio Mladen Petrić. U 77. minuti pogodio je iz okreta, a slika srušenog ručnika iz kuta mreže još uvijek ostaje u sjećanju hrvatskim navijačima. Englezi su doživjeli težak poraz, izračunali su da su izgubili desetine, pa čak i stotine milijuna time što se nisu kvalificirali.

Svjetski dan televizije

Generalna skupština UN-a proglasila je 21. studeni kao Svjetski dan televizije u namjeri da potakne svjetske nacije da programe fokusiraju na mir i sigurnost. Danas se obilježava Svjetski dan televizije, telekomunikacijskog sustava, koji je po mnogima obilježio drugu polovicu 20. vijeka. Za 70 godina postojanja, televizija je postala najutjecajniji medij. Čak 98 posto domaćinstava u svijetu svakodnevno gleda programe na takozvanom malom ekranu, koji s napretkom tehnike postaje sve veći. Do 18. godine, prosječno dijete na našim prostorima od gledanja u ekran provede više vremena samo spavajući.

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org