NA DANAŠNI DAN: Papa Urban VII, Ivan Mažuranić, Hans Christian Andersen, Elizabeta, Louis Armstrong, Anne Frank, Barack Obama, Marilyn Monroe, Bloch Ernst, operacija Oluja, Rajko Dujmić, Dan prijateljstva

Urban VII., papa – 1521.

papa Urban VII

Urban VII. rođen je u Rimu 4. kolovoza 1521. godine. Dana 15. rujna 1590. godine, samo 19 dana nakon smrti Siksta V. ovaj papa je izabran za njegova nasljednika, što je za tadašnje prilike bilo ekstremno kratko razdoblje. Prije stupanja na dužnost Urban VII. je bio nadbiskup Rossana i papinski nuncij u Španjolskoj. Na najvišu crkvenu dužnost stupa uz podršku te tadašnje svjetske velesile. Pored te činjenice njegov izbor nikoga nije iznenadio pošto je Urban kao osoba rođena u Rimu stekla tijekom svog života tamošnjeg života umjerenu popularnost. Jedina poznata odluka njegove kratke vladavine je naredba o zabrani pušenja u crkvama, što predstavlja prvu svjetsku zabranu duhanskih proizvoda. Umro je samo 13 dana nakon svoga izbora na dužnost pape.

Ivan Mažuranić, hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar – 1890.

Ivan Mažuranić hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar umro je u Zagrebu, 4. kolovoza 1890. godine.

Ivan Mažuranić bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar. Najznačajnija je kreativna ličnost hrvatskog narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski ban). Potječe iz imućne građansko-težačke, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom.

Ivan Mažuranić

Osnovnu školu pohađao je u Novom, gimnaziju u Rijeci, studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu i mađarskom Szombathelyju. Po svršetku studija radio je kao gimnazijski profesor, potom kao odvjetnik u Karlovcu. Godine 1848. Osrednji odbor s Mažuranićem na čelu istaknuo je da je te godine prestala svaka državnopravna veza Hrvatske s Ugarskom, pošto ona prizna ‘neodvisnost i samostalnost’ i ‘realni i virtulani teritorialni obseg’ Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Potom postaje voditeljem hrvatskog dikasterija na carskom dvoru u Beču.

Bansku dužnost Mažuranić je obnašao od 1873. do 1880. godine. Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, 1862. pokreće osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu. Sklon je oslanjanju na Beč, što ga je i dovelo do banske časti. Najpoznatija su mu književna djela Osman i Smrt Smail-age Čengića. Ban pučanin, kako mu je nadimak u hrvatskom narodu, umro je u Zagrebu, 4. kolovoza 1890. godine.

Hans Christian Andersen, danski pisac – 1875.

Hans Christian Andersen

Hans Christian Andersen je svjetski slavan danski pisac bajki, među kojima su najpoznatije ‘Snježna kraljica’, ‘Ružno pače’, ‘Mala sirena’, ‘Djevojčica sa žigicama’ i druge. Smatra se tvorcem danske realistične proze.

Njegova djela, prevedena na preko 150 jezika i tiskana u milijunima primjeraka diljem svijeta, bila su nadahnuće za stvaranje mnogih kazališnih djela, baletnih predstava, filmova, skulptura i slika.

Andersen je umro u Kopenhagenu, 4. kolovoza 1875. godine.

Elizabeta, britanska kraljica majka – 1900.

Lady Elizabeth Angela Marguerite Bowes-Lyon

rođena je u Londonu, 4. kolovoza 1900., a bila je supruga kralja Georga VI. te tako kraljica Ujedinjenog Kraljevstva. Nakon njegove smrti postala je poznata kao kraljica Elizabeth, kraljica majka, da bi se izbjegla zabuna s njenom starijom kćeri, vladajućom kraljicom Elizabetom II. Prije nego je njen suprug postao kralj, od 1923. do 1936., nosila je titulu vojvotkinje od Yorka. Bila je posljednja kraljica Irske i carica Indije. Rođena je u plemićkoj škotskoj obitelji a udala se za Alberta, vojvodu od Yorka i drugog sina kralja Georgea V. i njegove kraljice, Mary od Tecka. Prihvatila se brojnih društvenih obaveza, ali većinom je vrijeme provodila među obitelji čuvajući tradicionalne obiteljske vrijednosti srednje klase. 1936. godine je iznenadno postala kraljica supruga kada je njen zet abdicirao da bi mogao oženiti svoju ljubavnicu, Amerikanku Wallis Simpson, koja je već iza sebe imala dva propala braka. Kao kraljica, svog muža je pratila na diplomatska putovanja u Francusku i Sjevernu Ameriku pred Drugi svjetski rat. Tijekom rata njen naoko nedominantni karakter je pružao stalnu podršku britanskom narodu, čak do te mjere da ju je Adolf Hitler opisao kao ‘najopasniju ženu u Europi’. Ostala je upamćena po svojim vatrenim ogovaranjem Hitlera i njegovog režima. Nakon rata, zdravlje njenog muža se pogoršalo i ostala je udovica u dobi od 51 godine. U svojim kasnijim godinama bila je popularan član obitelji koja je uvijek nosila bezbrižni osmijeh i time pružala osjećaj stabilnog kontinuiteta. Samo nakon bolesti i smrti njene mlađe kćeri, Margaret, prikazala se neraspoloženom. Umrla je šest tjedana nakon Margaret sa 101 godinom.

Louis Armstrong, američki jazz glazbenik – 1901.

Louis Armstrong

Američki jazz glazbenik Louis Daniel ‘Satchmo’ Armstrong rođen je u New Orleansu, 4. kolovoza 1901. godine. Tijekom dojmljive karijere, postao je najveći jazz glazbenik, neosporni čelnik popularne glazbe 20. stoljeća i jedna od najvećih figura u povijesti glazbe. Armstronga su voljeli ne samo zbog njegova trubačkog talenta, nevjerojatno čistog i prodornog sviranja na trubi i specifičnog hrapavog pjevanja, nego i zbog ljudske topline i velikodušnosti, te zbog simpatične osobnosti. Armstrong je umro 6. srpnja 1971. godine u New Yorku.

Anne Frank odvedena u logor – 1944.

Anne Frank

Godine 1941. nacisti su okupirali Nizozemsku i započeli rasistički teror, uhićenja i protjerivanja u logore. Annelies Marie Frank, mlada Židovka koja je protjerana iz rodne Njemačke i skrivala se u Amsterdamu, počinje pisati dnevnik koji će u godinama nakon rata biti tiskan i preveden na pedesetak jezika. Anne Frank nije dočekala objavljivanje svoga dnevnika. 4. kolovoza 1944. godine odvedena je u logor. U ožujku 1945. umrla je od tifusa u njemačkome koncentracijskom logoru Bergen – Belsenu potkraj Hannovera.

Barack Obama, američki političar i predsjednik SAD-a – 1961.

Barack Hussein Obama II., 44. predsjednik SAD-a i prvi Afroamerikanac na toj dužnosti, rođen je u Honoluluu na Havajima, 4. kolovoza 1961. godine.

Barack Obama

Obama je studirao pravo na Columbiji i Harvardu. Nacionalnu pozornost privukao je 2004. godine, tijekom svoje kampanje za senatora države Illinois. Kampanja mu je donijela pobjedu te se na dužnosti senatora zadržao od 2005. do 2008. godine. 2007. započeo je predsjedničku kampanju nakon što je, pobijedivši Hillary Clinton, imenovan demokratskim kandidatom za predsjednika SAD-a. Na predsjedničkim je izborima Obama pobijedio republikanskog kandidata, Johna McCaina, te 20. siječnja 2009. godine stupio na dužnost kao prvi afroamerički predsjednik SAD-a. 9 mjeseci nakon inauguracije dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir zbog njegova zalaganja za nuklearno razoružanje. U studenom 2012. Barack Obama ponovno je izabran za predsjednika SAD-a, pobijedivši republikanskog kandidata Mitta Romneyja.

Marilyn Monroe, glumica – 1962.

Monroe, Marilyn (pravo ime Norma Jean Mortenson), američka filmska glumica (Los Angeles, 1. VI. 1926 – Hollywood, 4/5. VIII. 1962). Nezakonito dijete hollywoodske montažerke negativa i norveškog useljenika, djetinstvo je provela po sirotištima i kao štićenica više obitelji. Poznata je postala u 20. godini pozirajući gola za kalendar, potom je sklopila ugovor s filmskom kompanijom 20th Century Fox.

Marilyn Monroe

Nakon više nezamijećenih manjih uloga istaknula se u epizodnoj ulozi u filmu Džungla na asfaltu (The Asphalt Jungle, 1950) J. Hustona. U naglom usponu popularnosti publiku je osvojila upadljivom vanjštinom (tzv. pin-up zvijezda) i do tada u filmu neviđenim spojem naivnosti i spontane, ali izazovne erotičnosti (»seks simbol« 1950-ih); 1953., 1954. i 1956. nalazila se među deset najpopularnijih zvijezda u SAD-u. Postupno je sve više dokazivala i glumačku darovitost, osobito u komedijama (izvorne interpretacije neinteligentnih plavuša): Majmunska posla (Monkey Business, 1952) i Muškarci više vole plavuše (Gentlemen Prefer Blondes, 1953) H. Hawksa te Sedam godina vjernosti (The Seven Year Itch, 1955) i Neki to vole vruće (Some Like It Hot, 1959) B. Wildera.

Od polovice 1950. polazila je glasoviti Actors’ Studio i češće nastupala u dramskim ulogama. Nesređena privatnog života, mučena neskladom između svoje glamuroznosti i nesigurnosti u svoj talent, umrla je pod djelomice nerazjašnjenim okolnostima, što je dalo trajni poticaj mitu o njoj kao ženskom pandanu J. Deana i žrtvi naličja američkoga sna. Ostale značajnije uloge: Sve o Evi (All About Eve, 1950) J. L. Mankiewicza, Sudar u noći (Clash by Night, 1952) F. Langa, Niagara (1953) H. Hathawaya, Rijeka bez povratka (River of No Return, 1954) O. Premingera, Autobusna stanica (Bus Stop, 1956) Joshue Logana, Princ i plesačica (The Prince and the Showgirl, 1957) L. Oliviera, Volimo se (Let’s Make Love, 1960) G. Cukora, Neprilagođeni (Misfits, 1961) J. Hustona.

Bloch Ernst, filozof – 1977.

Ernst Bloch

Bloch Ernst, njemački filozof (Ludwigshafen, 8. VII. 1885 – Tübingen, 4. VIII. 1977). Profesor na sveučilištima u Leipzigu i Tübingenu. Oblikovao je svoju filozofiju u novokantovskome okružju, osobito pod utjecajem Maxa Webera i Georga Simmela. Poslije se približio marksizmu, da bi se svojim opusom i literarnim stilom profilirao kao osebujan ali dosljedan marksistički mislilac. Svojim spisom Duh utopije (Geist der Utopie, 1918) na nov je način artikulirao i produbio ideju utopijskoga. Taj motiv Bloch je shvatio kao jednu od bitnih dimenzija ljudskoga opstanka, koji je bitno nedovršen i otvoren spram novoga i mogućega, a najavljuje se ponajprije u umjetnosti i uopće u čovjekovu duhovnome stvaranju. Sustavnu obradbu toga motiva dao je u trosveščanome spisu Princip nada, nazvanome i »enciklopedijom anticipirajuće svijesti«, u kojem temelj utopijskoga elaborira kao nadu, koja nije tek afekt, nego je utemeljena u bitku samome. Važnija djela: Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo, Ontologija još-ne-bitka, Tübingenski uvod u filozofiju, Experimentum mundi.

Započela operacija Oluja – 1995.

Oluja 1995

Operacija Oluja je velika vojna operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava tzv. Republika Srpska Krajina. Operacijom, koja je započela 4. kolovoza 1995., vraćen je u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno oko 10.500 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Pod srpskom okupacijom u Hrvatskoj tada je ostao još samo teritorij na istoku, odnosno tzv. UN sektor Istok, koji je obuhvaćao Baranju te dio istočne Slavonije i zapadnoga Srijema (oko 4,5 % od ukupnoga teritorija Republike Hrvatske).

Rajko Dujmić, kompozitor – 2020.

Rajko Dujmić (Zagreb, 7. kolovoza 1954. – Rijeka, 4. kolovoza 2020.)[2] bio je hrvatski glazbenik i skladatelj, poznat kao vođa pop sastava Novi fosili.

Dujmić je u Zagrebu završio srednju glazbenu školu na smjeru violina te je potom apsolvirao na Pedagoškoj akademiji. Počeo je svirati klavijature u rock sastavima “Grupa Marina Škrgatića” (1972 – 1973/74?), “Crno bijeli”, “Clan” i “Zlatni akordi” (1971 – 1972), VIS Qou Vadis (˝Gitarijada˝ 1966/67 (?) u selu Drenje (posle Zaprešća-Harmica)). Prva njegova autorska pjesma »Smij se« izvedena je na Boom festivalu 1972. u Ljubljani s Grupom Marina Škrgatića.

Rajko Dujmić

Većinu svoje karijere je Dujmić proveo u Novim fosilima (u koje je ušao u početku 1977. godine), čija je najprodavanija ploča Budi uvijek blizu, objavljena godine 1981. bila prodana blizu 500 tisuća primjeraka, čime je dostigla dijamantnu nakladu.

Na tom albumu su neki od najvećih hitova Dujmića i Fosila poput: “Plava košulja” (iako u pripjevu riječi pjesme idu Jedino tvoje što imam, najdraža košulja plava), “Tonka”, “Ključ je ispod otirača”…

Svoj prvi i jedini samostalni album Nizvodno od raja objavio je 1993. godine. CD “Gold Collection” s njegovim najboljim pjesmama koje je pisao za druge izvođače i Nove fosile izdan je 2009. godine.

Nešto manje poznat je i po autorskom opusu popularne duhovne glazbe. Nastupa na festivalu duhovne glazbe »Stepinčeva katedrala ’92« kao solist (izveo je suautorsku skladbu »Bože, reci da znam«, suautor je Gibonni) te su mu na festivalu izvedene i autorske skladbe »Nebeskom Vojniku« (Sanja Doležal) i »Stijeg« (Jasmin Stavros). Iste godine proizvodi prvi album bogoslovnog sastava »Hosana«. Objavio je 2007. nosač zvuka »Mir i dobro«, a iste je godine za zbor mladih »Stope« iz Korčule napisao skladbu »Moja ljubav si Ti«, s kojom su nastupili na Uskrsfestu.

Nakon što je 29. srpnja 2020. godine doživio tešku prometnu nesreću u blizini mjesta Ravna Gora, Dujmić je šest dana kasnije, 4. kolovoza podlegao ozljedama u riječkom KBC-u, u 65. godini života. Kremiran je na zagrebačkom Mirogoju, 17. kolovoza 2020. godine.

Dan prijateljstva

Godine 1935. Kongres Sjedinjenih Američkih Država posvetio je jedan dan u godini prijateljima i prijateljstvu, i taj je dan proglašen Nacionalnim danom prijateljstva, i od tada se svake godine, prve nedjelje u mjesecu kolovozu, slavi Dan Prijateljstva. 1997. godine u Americi je Winnie the Pooh imenovan svjetskim Ambasadorom prijateljstva (“Ambassador of Friendship”). Druge države mogu Dan prijateljstva slaviti također prve nedjelje u mjesecu kolovozu, ili mogu same odabrati dan koji će posvetiti prijateljstvu. Razni su načini kako ljudi širom svijeta slave i obilježavaju taj dan, i time slave duh prijateljstva koje pomaže u širenju mira i ljubavi širom svijeta. Prijatelji imaju važnu ulogu u našim životima, oni su naši vođe, učitelji, pomagači… Pokažite im da ih istinski cijenite, podsjetite se da su vrijedan dio Vašeg života, i iznenadite ih znakom pažnje, bez obzira gdje se nalaze.

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org