Podcast 01Portala

Mrak Taritaš komentirala aktualnu gradsku vlast: Najveći problem koji vidim je da se vrlo teško donose odluke

Saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš gostovala je u podcastu 01Portala kod Marijana Opačka. Govorila je o nadolazećim lokalnim izborima, ključnim problemima u Zagrebu i budućnosti razvoja grada
Anka Mrak Taritaš urbanizam infrastruktura Zagreb

Najprije se osvrnula na Generalni urbanistički plan (GUP), za koji je istaknula da treba temeljite promjene kako bi grad rastao planski i održivo.

Izmjena i dopuna GUP-a zasigurno neće biti donesena

– Ta izmjena i dopuna GUP-a zasigurno neće biti donesena, to je jasno, još malo pa će se raspisati lokalni izbori i neće biti mogućnosti ishoditi suglasnost ni mogućnosti donijeti na Gradskoj skupštini – rekla je.

– Riječ je o planu koji je zadnji put mijenjan 2016. godine, dakle prije devet godina i ta rješenja su zastarjela, svijet ide u drugom smjeru, radovi se drugačije razvijaju. Razumijem da kad ste došli na vlast da su vam potrebne izmjene i dopune zbog određenih projekata ili potreba građana i to u prvoj godini mandata, a onda cijeli trud raditi da bi napravili novi plan koji zovete remaster plan ili generalni plan, a ne minutu do 12 odjedanput prepucavanje. S jedne strane kažete da vas centralna država ne voli, a znate tko je u centralnoj državi, a centralna država kaže ‘e sad da vidimo svaki zarez i točku’. Ne treba se uopće dovesti u tu situaciju – navodi zastupnica.

U prvoj godini mandata trebalo je to odraditi i već bi imali obrise novog GUP-a

Mrak Taritaš navodi da se još u prvoj godini mandata trebalo to odraditi i već bi imali obrise novog GUP-a. Aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević sada predlaže izmjene i dopune. “To je kozmetika. Pravi, ozbiljan GUP napravljen je ’71. godine kad je ideja bila da će Zagreb 2000-tih imat milijun stanovnika. Nas ima negdje oko 780.000 i cijelo vrijeme se zadnjih 20-ak godina krećemo oko te brojke.”

Navodi da su tada promišljanja bila znatno drugačija nego danas.  – GUP-ovi rađeni ’86. pa 2003. i 2010. su zapravo reciklirali taj iz ’71. Danas, 2025. kad se gradovi razvijaju ne točkasto nego sustavno, preskočeni dijelovi u razvoju, a gradovi to nisu stavljali u tkivo grada – apsolutno sam sigurna da je sadašnja vlast trebala ove četiri godine mandata iskoristiti da naprave studije, analize, prometnu studiju. Stvari se mijenjaju, mijenja se način funkcioniranja. Zagreb treba imati novi GUP, a ovo sve zajedno, gubi se vrijeme i energija i ovo je jačanje mišića bespotrebno – kaže.

– Imamo Zagrepčanku, Gredelj koji je srebro Zagreba, Badel, da ne govorimo o Velesajmu koji je veliki potencijal, a ništa se oko toga nije krenulo promišljati – dodala je Mrak Taritaš, navodeći da su današnja urbanistička rješenja značajno drugačija nego prije 20 godina.  – Očekivala sam, s obzirom na to da je zamjenik gradonačelnika arhitekt, da će oni ovo vrijeme iskoristiti da izanaliziraju i vide gdje smo, koje su to potrebe Zagreba. Da cijelo vrijeme pumpate nove stambene zone, pitanje je koje su potrebe, gdje koliko stanova treba biti u Zagrebu i sve ostalo – rekla je.

Zagreb nema nijedan pametni semafor

Podsjeća da je zadnji put 2000. otvoren dio tramvajske pruge. – Od 2000. do danas nije napravljen nijedan jedini dužni metar nove tramvajske pruge. Pumpanje stambenih zona bez prometnih rješenja, bez javnih sadržaja, vrtića, je ishitreno i krivo. Postoji neka osnovna infrastruktura da bi naselje bilo naselje, a prema prometnim rješenjima u Zagrebu već pucamo po svim šavovima da je to alarmantno. Imate neke sitne stvari da poboljšate, samo da na svakoj tramvajskoj stanici imate display koji kaže kad vam tramvaj dolazi. Već to bi bilo poboljšanje – kaže.

Navodi da Zagreb nema nijednog pametnog semafora.  – Pametni semafor ovisno o broju vozila pušta više vozila iz jednog smjera, koji pješaku kaže da ima još 22 sekunde da pretrči. To je normala i u nekim puno manjim mjestima u Hrvatskoj – kaže.

Ne treba izmišljati toplu vodu

Istaknula je da za takva rješenja nisu bile potrebne studije i velika ulaganja, a da bi takve stvari poboljšale stvari.  – Postoji još jedna stvar, Sabor je donedavno bio na Gornjem gradu, a taj dio je devastiran od potresa i sad se radi sljedeća devastacija – svi koji rade građevinski na Gornjem gradu idu onom teškom mehanizacijom, teškim kamionima i mikserima za beton, koji zapravo uništavaju djelomično infrastrukturu Gornjeg grada, a i tresu one zgrade koje potres nije stresao dosad – kazala je Mrak Taritaš, navodeći da se u takvim situacijama treba koristiti manja vozila.

– Ne treba izmišljati toplu vodu, ovo su stvari koje su drugi gradovi već prošli. Pa uzmi iskustva drugih gradova, prepiši ih – dodala je saborska zastupnica.

Prema novom GUP-u se predlaže povećanje zelenih površina, pa čak i nauštrb prometa. Neke od kritika idu u smjeru povećanja cijena stanova.  – Istina je uvijek negdje u sredini. Da bi to tako moglo funkcionirati, jedan od elemenata je da grad upravlja prostorom, a da bi upravljao prostorom mora otkupljivati prostor. Ako grad odluči da na određenom prostoru ima više zelenila, javnih sadržaja, on mora biti ili vlasnik zemljišta ili mora otići u proces otkupljivanja tog zemljišta, ali ne otkupljivati po cijeni koja je za zelenilo nego po drugoj cijeni. Kad imam zemljište i želim ga prodati, hoćete li vi na njemu graditi neboder ili saditi drveće, a ja dobijem adekvatnu cijenu, meni je svejedno. Ali gradu nije svejedno – kaže.

Grad može propisati javni natječaj tamo gdje on upravlja cijelim procesima

Politika urbanizma je vezana uz zemljišnu politiku, dodaje dalje. Osvrnula se i na ideju o provođenju javnih natječaja za stambene zgrade, navodeći da grad može propisati javni natječaj tamo gdje on upravlja cijelim procesima. – To je za zgrade javne namjene, za neki anketni natječaj gdje ispitujete nešto i nešto što ćete u GUP-u naznačiti da je važno za vizure grada. Teško možete propisati obvezu javnog natječaja za neke privatne parcele. Ministarstvo je ukazivalo da ne može od slučaja do slučaja rješavati nego kad kupujete neko zemljište unaprijed znati gdje i kakvi su uvjeti, a to grad nije odlučio. Išlo se u izmjenu plana tako da bude arbitar u nekim stvarima, a to nije smisao planiranja – upozorava.

Mrak Taritaš smatra da bi i građane trebalo uključiti u to, a potom se prisjetila primjera s jedne edukacije u Finskoj prije 20-ak godina.  – Participacija građana u prostornom planiranju se otprilike zvalo i tad smo gledali te skandinavske modele i oni su išli tako daleko da su bili anketni listići. Onda je na kraju dana, čovjek koji je to vodio rekao je ‘ako možete ne uključiti građane, nećete ništa napraviti’. Ja se tu sad malo šalim, ali mislim da građane treba uključiti, pogotovo u smislu donošenja nekih odluka, u smislu kad radite strateške dokumente -kaže.

Dodaje da se kod nas građani uključe kad se već počne kopati negdje.  – Mislim da je participacija građana izuzetno važna. Ljudi su često protiv, a kad ih pitate zašto su protiv, onda ne znaju zapravo prave argumente ili imaju poluinformacije. Izuzetno je bitno da bude prava informacija, da građani nemaju osjećaj da im je nešto nametnuto nego da je to rezultat zajedničkog djelovanja. Tu sam očekivala jedan napor vezan uz sadašnju vlast koja se bazirala na tim politikama uključivosti, a nažalost, nismo to do kraja vidjeli – rekla je.

Ne može najam ići u nebo ako je grad regulator svega toga

Mrak Taritaš se osvrnula i na problem stambenog pitanja.  – Taj problem nije jednostavno riješiti. Uzela bih primjer nekih drugih gradova. Jedan od gradova kod kojeg mi se dopalo kako su to riješili je Kopenhagen. Grad je investitor zgrade ili neki privatni investitor ulazi u partnerstvo i dio stanova grad uzima u svoj portfelj i on taj dio stanova nikad ne proda nego ih ima u najmu za osjetljive skupine, mlade obitelji, studente i onda je najam zagarantiran – rekla je Mrak Taritaš.

Podsjetila je da u vrijeme kad je bila ministrica da je država gradila dvije zgrade POS-a u Zagrebu. – Jedna na Klari koja je u mom mandatu i dovršena, a druga na Savi iza Plodina. Namjerno sve stanove nismo prodali nego da imamo dio stanova u najmu, a taj najam je po kvadratu bio negdje oko 2 eura. Zamislite da u ovom trenutku Zagreb upravlja s oko 1000 ili 1500 stanova u kojima je zagarantiran najam, siguran najam, nitko vas neće izbaciti van – kaže Mrak Taritaš.

Dodaje da bi se tako istovremeno regulirala i cijena najma.  – Ne može najam ići u nebo ako je grad regulator svega toga. Ali, to nije jednostavno. Prvi koji su bili protiv su bile kolege iz APN-a.” Ističe da je veliki poremećaj nastao kad je Vlada HDZ-a odlučila odustati od POS-a nego se odlučila subvencionirati kamate na kredite.  – To je diglo cijene…- kaže.

Tomašević jako teško donosi odluke

Komentirala je i aktualnu gradsku vlast.  – Kao najveći problem koji vidim je da se vrlo teško donose odluke, očekivala sam više žara i energije za rješavanje nekih stvari. Ne mislim da itko ima čarobni štapić pa će sad riješiti sve, ali neke stvari su se trebale i mogle rješavati, pogotovo kad je riječ o prometu. Mislim da je promet jedan od ozbiljnih problema u Zagrebu – rekla je.

Osvrnula se i na Jakuševac i Centar za gospodarenje otpadom Resnik. – Nova lokacija je Resnik i trebalo je pripremiti kompletnu dokumentaciju, provesti javne natječaje za odabir izvođača, definirati faze koje trebaju biti. Vrlo sam realna, za neke stvari vam treba vrijeme i ta prva godina mandata je bila teška, bila je financijski zahtjevna, naslijedilo se svašta, ali je kroz ovo razdoblje barem trebalo napraviti kvalitetnu pripremu. Treba vam vrijeme, a vrijeme je nešto što ne možete vratiti. U ovom periodu je sadašnja vlast trebala napraviti dobru pripremu, kompletnu dokumentaciju, vidjeti koje su to faze i krenuti možda već s prvom fazom – smatra.

Dovedemo stvar do zida i onda improviziramo

Postavlja se pitanje hoćemo li doći u situaciju kada nećemo imati gdje s otpadom, budući da se Jakuševac vjerojatno zatvara 2028., a prema najoptimističnijim prognozama, Resnik neće biti gotov do 2030.  – Naravno da će nastati problem koji je nastao i u nekim drugim gradovima i onda će se ići s nekom poluvarijantom gdje će se napraviti ugovor s nekom drugom lokacijom gdje možda ima mjesta. Improvizacija, poznata hrvatska improvizacija. Dovedemo stvar do zida i onda improviziramo. Ali nema potrebe za tim. Imate posao koji je nevidljiv, posao pripreme dokumentacije, to se mora odraditi, i to je ovo razdoblje od četiri godine sadašnje vlasti koja je u tom dijelu zakazala – rekla je.

Na pitanje kako bi ocijenila gradonačelnika Tomaševića, Mrak Taritaš poručuje: – Ocjene ne bih htjela davati, mislim da mu treba još dati priliku i građani Zagreba to poznaju, on je jedan novi način upravljanja, ali treba biti odlučniji i treba se odlučnije postaviti u odnosu s državom, treba mu dati oslonca i sigurnosti da bolje odradi posao nego kroz ove četiri godine – rekla je Mrak Taritaš.

Grad Zagreb
Intervju