Monografija Općine Farkaševac iz pera Dragana Vickovića

Općina Farkaševac je jedna od rijetkih općinskih središta na području Zagrebačke županije, koja je svoju povijesnu baštinu, kulturu, umjetnost, sport i druga dostignuća sažela u monografiju, koju je uredio i napisao sa suradnicima poznati vrbovečki novinar, publicist, pisac, pjesnik i društveno angažirani djelatnik Dragan Vicković.

Monografija Općine Farkaševac je bogato ilustrirana fotografijama, dokumentima, ispravama i člancima na 165 stranica u kojoj se iznosi niz podataka i zanimljivosti o identitetu, značajkama prirodne sredine, povijesnim činjenicama, stanovništvu, naseljima, poljoprivredi, obrtništvu, poduzetnicima, turizmu, školstvu, sportu, vjerskom životu, udrugama građana, poznatim ličnostima, političkim strankama i literaturu. Uz Dragana Vickovića na ovoj monografiji svoj su rad ostavili: Marijan Božić, Jadranka Đurasek, Martina Ožanić i Antun Toni Šramek.

Sam autor Vicković je kazao da se na monografiji mukotrpno i istraživački radilo 10 godina te da je to posao koji je zahtijevao uz puno znanja i posvećenost da se javnosti predstave samo točni i provjereni podaci i povijesne činjenice. Monografija se trebala objaviti 2015., ali je njezino tiskanje iz raznih razloga bilo prolongirano za pet godina. U pisanju monografije Vickoviću je uvelike pripomoglo dugogodišnje novinarsko iskustvo jer je bio treći i najdugovječniji urednik vrbovečke Komune u razdoblju od 1971. do 1990., kao i ranije iskustvo već objavljivanja knjiga o vrbovečkom kraju. Vicković je Općini Farkaševac podario reprezentativno djelo koje će plijeniti pozornost i kod narednih naraštaja, a sadašnje generacije će uživati u čitanju sadržaja i pohraniti je u obiteljskim vitrinama. Iskusni Vicković fokus je usmjerio na povijesne fakte, počevši od davne prošlosti, točnije od 1269. godine, kada je spomen Farkaševca prvi puta zabilježen u povijesnim dokumentima pa sve do današnjih dana i razvoja općine, ali i na prepoznatljivost ruralnog života stanovništva Općine Farkaševac. Specifičnost Farkaševca i okolnih sela da su se u prošlosti nalazile u Vojnoj krajini koja se kao takva održala sve do konačnoga razvojačenja 1873. i ponovnoga sjedinjenja s civilnom Hrvatskom 1881. godine. Nailazimo i na podatke o sudjelovanju hrvatskih branitelja s područja Općine Farkaševac u Domovinskom ratu. Posebnost monografije su i opisi sakralnih spomenika, kapela i raspela. Od davnina farkaševačko područje bilo je poznato po stočarstvu, a ta se tradicija, ipak u manjem obimu, održala sve do današnjih dana. Posebno su zanimljive povijesne sličice za sljedeća naselja u Općini Farkaševac: Bolč, Brezine, Donji Markovac, Farkaševac, Ivančani, Kabel, Mački, Majur, Praščevac, Zvonik i Žabnica. Zanimljivost Općine Farkaševac je da u svojoj povijesti nije nikada postala središte župe, nego pojedina sela pripadaju župi Cirkvena ili župi Sveti Ivan Žabno. U Općini Farkaševac djeluju nogometni klubovi Mladost iz Brezina i Žabnica, a ranije su bili aktivni nogometni klubovi u Farkašavcu, Bolču i Viktorija u Zvoniku. Iz Farkaševca potekao je i Dražen Fulir, jedan od legendi vrbovečkog nogometa i sadašnji trener trećeligaša Vrbovca. Navedene su i ostale udruge farkaševačkog područja od vatrogasaca, lovaca pa do umirovljenika. Uz razvoj školstva u Bolču i Farkaševcu objavljeni su i radovi učenika tih škola. Od poznatih ličnosti s područja Općine Farkaševac su: radijski novinar i pjesnik Vojo Šiljak, slikarica i pjesnikinja Sanja Benko, glumac i pjesnik Nikola Otržan, gospodarstvenik Zlatko Rogožar te pomoćnik ravnatelja Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra Nikola Kostiha.

U izdavanju monografije Općine Farkaševac pomogla je Zagrebačka županija, a i sam župan Stjepan Kožić je zapisao: „Poštovani čitatelji, pred vama se nalazi raskošna monografija koja na jednom mjestu na poseban način prikazuje prošlost i sadašnjost jednoga jedinstvenog kraja. Niz dokumenata, podataka i fotografija priča o kulturnom, povijesnom i gospodarskom živote Općine Farkaševac. Naša orijentiranost prema uravnoteženom razvoju vidljiva je i dugogodišnjem partnerstvu s Općinom Farkaševac.“

Načelnik općine Dražen Draganić je najzaslužniji što je monografija nakon 10 godina ugledala svijetlo dana i koji je između ostaloga napisao: „Monografija je trag koji kao naraštaj ostavljamo iza sebe. Ovdje su se tijekom stoljeća događali mnogi, čak dramatični događaji. Tu se oduvijek teško živjelo i lako umiralo. Sve nedaće naš je čovjek i težak svladao i pobjeđivao. Tako je i opstao. Na kraju – prva je ovo knjiga o nama. Nove generacije imat će osnovu za pisanje novih knjiga, za produbljivanje nekih sadržaja ili otkrivanje novih.“

Recenzent Antun Toni Šramek je 2015. godine pisao o monografiji: „To je ne samo doprinos Farkaševcu i vrbovečkom kraju, već i cjelokupnoj povijesti Hrvatske jer će znanstvenici i povjesničari moći dopunjavati povijest naše domovine. Za narod farkaševačkog kraja od velikog je značenja upoznavanje lokalne povijesti, a time i identiteta. Bez takvih saznanja nema ni razvoja ljubavi prema vlastitom zavičaju. Upravo ta ljubav može biti značajan pokretač aktivnosti za razvoj kraja.“

Izdavač monografije je Općina Farkaševac koja je tiskana u nakladi od 600 primjerka u tiskari Printera Grupa d.o.o. iz Svete Nedelje. Grafičko oblikovanje učinila je tvrtka TIM u vl. Ivana Falat, a lekturi izvršio Ninoslav Radaković. U monografiji su korištene fotografije: Zvonimira Ćurića, Dragana Vickovića, Željka Gubijana, Rudolfa Jabornika, Franje Simića, Dubravka Mrvčića i drugih.

Težina ove monografije se ogleda u objavi podataka iz prošlosti iz raznih područja ljudskog djelovanja koji su po prvi puta predstavljeni široj javnosti Općine Farkaševac, Monografija Općine Farkaševac nedvojbeno spada u kapitalna djela na području Zagrebačke županije. Sve u svemu Dragan Vicković se još jednom istaknuo kao neumorni istraživač, ovaj puta povijesti farkaševačkog teritorija, koji je ostavio neprocjenjivo djelo koje ostaje kao temelj za buduća istraživanja, nadopune i nove interpretacije.

Dragan Vicković je najplodosniji autor knjiga o Vrbovcu koji je objavio slijedeće publikacije: „100 godina DVD Vrbovec – stoljeće vatrogastva u općini Vrbovec“ (suautor Karlo Rosandić), (1982.), „75 godina amaterizma u kulturi“, (1987.), „Za novi život: u čast poginulim hrvatskim vitezovima u Domovinskom ratu s vrbovečkog područja“, (1999.) „Kolko kaplic tolko let: deset godina rada Vrbovečke udruge vinogradara i vinara“, (2004.), „Vrbovečki obrti“: u povodu 40. obljetnice rada Udruženja obrtnika Vrbovec: razvoj obrta grada Vrbovca i općina Gradec, Farkaševac, Preseka, Rakovec i Dubrava, (2008.), „Vrbovec i vrbovečki kraj“: zavičajni priručnik za nastavu prirode i društva, (2011.), priredio: „Komunalac Vrbovec“: 50 godina, (2013.), te „LD „Fazan“ – 60 godina“ (2016.). Bio je urednik Vrbovečkog zbornika (1989.). Izdao je i dvije zbirke pjesama: Iza vremena (1989.) te Devet pjesama i još jedna (1999.). Dobitnik je 2010. nagradu za životno djelo Grada Vrbovca, za dugogodišnji uspješni rad razvoju novinarstva, Radio Vrbovca, te općenito afirmaciji Grada Vrbovca na području kulture i društvenih djelatnosti, a 2012. primio je povelju Zagrebačke županije.