Mata CROata – hrvatski kipar posebne imaginacije, originalnosti i prepoznatljivosti!

U Banovu živi i stvara Mate Turić, poznatiji pod umjetničkim imenom Mata CROata, za kojeg su kritičari naveli da je jedan od najboljih mladih hrvatskih kipara

U Banovu živi i stvara Mate Turić, poznatiji pod umjetničkim imenom Mata CROata, za kojeg su kritičari naveli da je jedan od najboljih mladih hrvatskih kipara. Za razliku od prijašnjih vrbovečkih umjetnika, slikara i kipara koji su bili vezani za svijet naive, Mata CROata plijeni svojom originalnošću i silinom kiparskog stvaralaštva u kamenu, što je posve nesvakidašnje u pitomom prigorskom krajobrazu. Portal Akademija Art ga predstavlja kao kipara koji je ispred svog vremena koji je do sada u kamenu izradio preko 1000 skulptura.

Obitelj Turić iz Marenića doselila se u Banovo 1990. Mate Turić rođen je 29. lipnja 1987. u Zagrebu, od majke Blaženke iz mjesta Golinjevo, općina Livno koja se doselila u Vrbovec 1978 i oca Jakše iz mjesta Krivodol, općina Imotski, koji je pronašao novi dom u Vrbovcu 1973. Osnovnu školu završio je u Vrbovcu, nakon čega je bio na vagi hoće li biti veterinarske ili elektrostrojarske struke. Na kraju su prevagnuli „kameni geni“ i odlučio se za klesarstvo. Započeo je srednjoškolsko obrazovanje u Zagrebu, a maturirao je u Srednjoj klesarskoj školi u Pučišću na Braču.

Potom je dvije godine vrijedno stjecao iskustva radeći na restauraciji Zagrebačke katedrale što mu je bilo od osobite koristi u studentskom obrazovanju. Već je kao student 2009. skrenuo na sebe pozornost jer se isticao originalnim umjetničkim rješenjima na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, Sveučilišta u Mostaru. Diplomirao je 2014. i stekao zvanje magistar kiparstva i profesor likovne kulture. Na diplomskoj izložbi izložio je 90-ak radova kojom je zadivio kako studente tako i profesore. Godinu dana nakon stjecanja akademskog zvanja proglašen je mladim umjetnikom 2015. u Hrvatskoj. Iste godine od strane Artists On Globe primio je nagradu za najboljeg mladog umjetnika u Hrvatskoj. U članstvo Hrvatskog društva likovnih umjetnika primljen je 2018.

U povodu toga razgovarano je s akademskim kiparom Matom CROatom o umjetničkim kreacijama u vrijeme epidemije koronavirusa, izložbama i budućim planovima.

U kojoj mjeri je na Vas djelovala epidemija koronavirusa u umjetničkom djelovanju?

Iskreno epidemija koronavirusa me nije zaustavila u mojem umjetničkom radu što se desilo/odrazilo na većinu gospodarskog, sportskog i kulturnog života, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu. Ovih par mjeseci iskoristio sam za stvaranje novih umjetničkih kreacija i tako nastavio kontinuitet mojeg djelovanja.

Dakako, da sam istodobno i proživljavao i doživljavao kritička preispitivanja što je donijela pandemija u svjetskim relacijama. No, s druge strane nije mi lako kao ni svim drugim slobodnim umjetnicima jer su mi otkazane izložbe, nastupi, bilo onemogućeno putovanje, sastanci i susreti. U ovom razdoblja korona krize slobodni umjetnici našli su se izvan zone potpore pa su prinuđeni da se sami snalaze što nije osobito lako kad su mnogi gospodarski čimbenici dovedeni u pitanje opstojnosti.

A upravo je sloboda kretanja, sloboda izražavanje svoje misli, osobnosti i originalnosti kreativnih djela najveća istinska vrijednost za svakog umjetnika i čovjeka prema stvaranju pravednijih i humanijih društava.

Koji su Vam uzori na umjetničkom putu?

Uzor u kiparstvu mi je naš najveći hrvatski kipar Ivan Meštrović, koji je cijenjeno ime u svjetskim relacijama, jer je svojim djelima otvarao nove puteve umjetničkog izražavanja, a time je istodobno pridonosio i imenu vlastite Domovine. Meštrović je bio vrijedan kipar koji je neumorno radio i stvarao i na drugim područjima kao arhitekt i književnik. U slikarstvu mi je najveći uzor nizozemski i svjetski slikar Vincent van Gogh kojeg se smatra jednim od najslavnijih i najutjecajnijih osoba u povijesti umjetnosti Zapada. Upravo su Meštrović i van Gogh silinom svoje umjetničke duše i opusom stvaralaštva uvelike pomicali umjetničke, kulturne i civilizacijske slobode.

Od svog kiparskog početka nastojim stvarati originalna djela koja će biti prepoznatljiva u svijetu umjetnosti. Svjestan sam da to nije lako jer se od mladih umjetnika očekuje da postupno razvijaju svoju osobnost, što sam jednim dijelom i osjetio još za vrijeme studija i u dosadašnjem radu, ali bez obzira na sve poteškoće i dalje se želim predstaviti svojim izvornim skulpturama. Moje umjetničko Mata CROata je osmišljeno da se istaknu i snažne poruke u svijetu iz koje države dolazim i kojem narodu pripadam.

Uz navedene Meštrovića i van Gogha veliki uzori su mi svjetski lideri i borci za ljudske slobode: američki predsjednik Abraham Lincoln, indijski predsjednik Mahatma Gandhi i predsjednik Južnoafričke Republike Nelson Mandela. U provedbi svojih vizionarskih ideja koja su označila tektonske društveno-političke poremećaje u to doba nisu odustajali, iako su bili svjesni da i na tom putu prijete i vlastite pogibelji. Na žalost i Lincoln i Gandhi su tragično okončali svoje živote od strane atentatora. Mandela je zbog svog političkog aktivizma bio osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu, ali nije ni u zatvoru odustao od borbe pa je njegova dugogodišnja robija postala je simbol borbe protiv apartheida. Pod velikim pritiskom svjetske javnosti Mandela je 1990. bio pušten na slobodu, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1993., a 1994. nakon prvih općih izbora u Južnoj Africi postao je njezinim predsjednikom. Ti me svjetski lideri nadahnjuju da je njihova ustrajna borba za opća ljudska prava i slobode duboko mijenjala svijet i dovodila do boljeg života u njihovim zemljama što je utjecalo i na značajne promjene u ostalim dijelovima svijeta. Posebno me fascinira upornost i vizija našeg košarkaškog Mozarta Dražena Petrovića.

U Hrvatskoj, ali i izvan hrvatskih granica poznati ste kao kipar/klesar/graditelj jedrenjaka. Kako ste odlučili da svoj umjetnički izražaj ostvarujete upravo na temu jedrenjaci?

Za mene jedrenjaci predstavljaju pitanje ljudskih sloboda, prometno sredstvo otkrivanja i povezivanja ljudi i civilizacija, simbiozu zajedništva, ljudsku nadu, životne uspone i borbu za nešto novo i boljitak za opće dobro. Tema jedrenjaci su neprestano i nepresušno umjetničko istraživanje i preispitivanje ljudskog bivstvovanja. Jedrenjacima sam započeo originalan umjetnički opus koji do sada nije zabilježen u hrvatskom kiparstvu i želim tu temu razvijati kao doprinos i prepoznatljivosti Republike Hrvatske kao pomorske zemlje s bogatim nasljeđa hrvatske brodogradnje kroz minula stoljeća. Ali i kao priču o nekadašnjem Panonskom moru. Još od studentskih dana razvio sam prepoznatljivi rukopis prorezanih skulptura na koji se nije uvijek blagonaklono gledalo iz pojedinih profesorskih vizura. Preko svojih skulptura oprostorujem reljef na kojem se ističe jak simbolizam. To je danas trend poznatih svjetskih korporacija, koje žele svesti cijelu svoju tvrtku na jedinstveni prepoznatljivi logo.

Uz jedrenjake ostvarujem djela na kojima se vidljivi brodovi današnjice, jahte i kruzeri, te kipovi jedara, galioti te nešto sidara. Pored jedrenjaka posvećujem fokus i prema izradbi skulptura koja su posvećene temi ribe, koje povezujem sa životom, jedrenjacima, ali i s kršćanskim znakom raspoznavanja. Isto tako radim skulpture i kipove koje se odnose na kršćanske križeve, sakralnu tematiku i arhanđele koji predvode sedam velikih zraka Božjih.

Kao mladi umjetnik ostvarili ste niz zapaženih izložbi u Hrvatskoj i susjednim državama. Koliko Vam znači pozivi da samostalno izlažete ili u suradnji s drugim umjetnicima?

Samostalne izložbe za svakog mladog umjetnika su od velike važnosti da se sa svojim djelima predstavi široj javnosti, dočeka kritike/pohvale kako samih posjetitelja tako i od stručne javnosti. Izložbe ujedno predstavljaju proboj u umjetnički i kulturni krug na lokalnom, nacionalnom ili međunarodnom nivou.

Prvo samostalno javno izlaganje ostvario sam u Narodnoj knjižnici Vrbovec, a prvu kataloški popraćenu samostalnu izložbu postavio sam 2010. godine u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom, a od tada sam izlagao na 40-tak izložbi u Hrvatskoj od Zagreba, Sesveta, Rastoka, Dugog Sela, Dubrovnika, Širokog Brijega, Rogaške Slatine, Sevnice, Splita, Beča do Vrbovca. Na međunarodnoj sceni predstavio sam svoje radove u Austriji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji. Sudjelovao sam na međunarodnim izložbama grafika: Cadaques, Taller Galeria Fort (Španjolska), 29th Mini print international of Cadaques, Wingfield (Engleska), Pineda de Mar, Barcelona (Španjolska) i drugima.

U rodnom Vrbovcu izlagao sam u 6 navrata u Gradskoj knjižnici i Pučkom otvorenom učilištu Vrbovec. Posebno su ostale zapažene izložbe za Dan muzeja kad sam imao izložbu 2017. u Vrbovcu i u vlastitom ateljeu u Banovu. Tada je bila upriličena izložba Svjetlosna izložba čudesnog svijeta Mate CROate na kojoj sam vrbovečkoj, ali ostaloj javnosti predstavio svoj kiparski opus. Za mene je svaka izložba bila nova i drugačija jer se nisam nigdje predstavljao s istim postavom, nego sam svaku izložbu drugačije koncipirao.

Malo je poznato u široj javnosti da ste darovali svoje radove u humanitarne svrhe. Molim Vas recite nešto o tim donacijama?

Donirao sam svoje skulpture raznim udrugama koja su kasnije bile iskorištene u humanitarne svrhe. Hrvatskim braniteljima donirao sam skulpturu Jedro kao i drugim udrugama. Također sam svoje skulpture darovao po raznim hrvatskim mjestima koje krase njihove crkve. Posebno me veseli što su mnoga moja djela završila na aukcijama za pomoć djeci s posebnim potrebama. Tako sam između ostaloga poklonio svoja djela i matičnoj župnoj crkvi u mjestu Lovrečka Velika.

Darovanje svojih djela doživljavam kao umjetnički čin koji oplemenjuje mene kao stvaraoca i čovjeka u humanitarnom i ljudskom. Osjećaj dužnosti i potrebe da učinim društvo sretnijim.

Sudionik sam kiparskih kolonija na kojima uz stvaranje novih kreacija uspostavljam susrete s eminentnim umjetnicima s kojima u druženju razmjenjujemo ideje i promišljanja o umjetnosti. Moje skulpture se nalazi i po dalmatinskoj obali kao uresi u raznim crkvama. Moj najveći jedrenjak je postavljen u mjestu Mimice kraj Omiša, koji je dio najvećeg parka kamenih skulptura u Hrvatskoj. Kulturni park je osnovala gospođa Mladenka Mimica. Za moje uviđanje u ovom kraju zaslužna je načelnica susjedne općine Gradec gospođa Ljubica Ambrušec, te se moja javna skulptura jedrenjaka nalazi ispred općine Gradec, kao i stalna postava izložbe u općini Gradec.

Kakvi su Vam planovi u budućnosti?

U budućim planovima sigurno se želim okušati u izradi spomenika povijesnim i znamenitim ličnostima ili nekim drugim temama iz hrvatske povijesti. To su monumentalna djela koja označuju i samog umjetnika i definitivno ga obilježuju u njegovom umjetničkom stvaralačkom hodu.

U idućem razdoblju namjeravam završiti izgradnju/proširenje vlastitog ateljea u okviru obiteljske kuće u Banovu u kojem bi imao i stalnu izložbu svojih djela za posjetitelje i mogao priređivati nove izložbe. Pored toga potrebno je osigurati razna veća klesarska oruđa i alate te strojeve za obradu većih blokova kamena. U svom radu koristim primarno brački kamen te makedonski, talijanski i turski kamen koji se međusobno razlikuju teksturom, bojom, ali i mirisom.

Ja se uglavnom najviše baziram na rad i stvaralaštvo, a sve ostalo se nekako desi u hodu. Kako sam znam često reći, na meni je da stvaram, a na drugima da me prepoznaju. Svaka
godinama mi donosi nešto novo.

Pred Matom CROatom su tek najbolje stvaralačke godine u kojima tek treba na vidjelo izaći sva umjetnička genijalnost i sva duša umjetničkog izričaja. Svojom pojavom strši izvan ambijenta hrvatskog kiparstva i nedvojbeno svojim skulpturama i djelima pronosi prepoznatljivost i izvan hrvatskih granica. Mata CROata je umjetnički brand ne samo Grada Vrbovca nego i u hrvatskom kiparstvu, koji je svojim stvaralačkim djelovanjem probio hrvatske okvire i postupno izrasta u umjetnika čije se ime pročulo u europskim krugovima.

O njegovom uspješnom kiparskom putu pisali ili su javno iznosili svoja viđenja hrvatska povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i novinarka Branka Hlevnjak, akademski kipar Zlatko Čular, hrvatski književnik Enes Kišević i druge osobe iz svijeta umjetnosti. Mata CROata je umjetnik/čovjek koji se svojim promišljanjima, idejama i djelima izdigao iznad sredine, kojoj želi svojom umjetničkom dušom darovati samo dobro, humanitarno za dobrobit zajednice i općenito za dobrobit cijelog društva.