MARKO MAGDIĆ, načelnik Općine Križ: Promjene su evidentne iz godine u godinu

Marko Magdić ušao je u povijest Općine Križ kao prvi načelnik koji je dobio povjerenje da vodi općinu u tri uzastopna mandata, posljednji mandat osvojio je u svibnju 2021. Ove godine napunit će se tako deset godina otkako vodi Općinu Križ, koja je doživjela brojne promjene. Kako gleda na to razdoblje, da li je zadovoljan postignutim u 2022., ali i kakvi su planovi za narednu godinu doznajemo u razgovoru s načelnikom Markom Magdićem

Došli smo do kraja još jedne godine, po čemu će te Vi najviše pamtiti 2022. godinu?

Još uvijek tekuću 2022. obilježile su proračunom definirane investicije i projekti. Od značajnijih bih izdvojio asfaltiranja, izgradnju pješačke i biciklističke staze, sanacije društvenih domova, izgradnju dječjeg igrališta, ali i nove aktivnosti u poduzetničkoj zoni. Isto tako, isplaćena su planirana sredstva svim udrugama, poljoprivrednici i dalje dobivaju subvencije kroz direktne potpore za nabavku opreme i mehanizacije, osiguravamo sredstva za sugrađane u socijalnoj potrebi, dodjeljujemo stipendije, sufinanciramo udžbenike za učenike, a ne smijemo zaboraviti ni borbu za opstanak gimnazije u Križu. Moram također napomenuti da je suradnja sa svim ustanovama i tvrtkama u vlasništvu i suvlasništvu Općine Križ zadovoljavajuća.

Nažalost obilježile su nas i manje pozitivne stvari, a to je odlazak banke i FINA-e iz Križa. Inflacija i podizanje cijena na svim nivoima reflektira se i na povećane troškove, a to dovodi ponekad i opravdano u preispitivanje daljnjih ulaganja jer su cijene na tržištu enormno nerealne i velike. U svakom slučaju, bila je ovo izazovna godina s kojom možemo biti zadovoljni uzevši u obzir sve što se događalo. I dalje smo stabilni i solventni po pitanju financija te sve planirane obaveze podmirujemo u zadanim i ugovorenim rokovima.

Kako je uopće došlo do zatvaranja FINA i PBZ poslovnice?

I jedni i drugi zatvaraju svoje poslovnice diljem zemlje. PBZ je tijekom ove godine krenuo u zatvaranje 40 poslovnica od kojih smo nažalost i mi bili na popisu. Banke općenito zatvaraju poslovnice koje smatraju neprofitabilnim, odnosno one u kojima imaju veće troškove od prihoda. S obzirom da sam i sam bio dio tog sektora, znam da svaka komercijalna banka gleda profitabilnost poslovnice za sebe. One koje ne funkcioniraju i koje ne ostvaruju dovoljno prometa, zatvaraju se. Percepcija naših ljudi je da jedina poslovnica banke u Križu nema konkurenciju i kako to da nije isplativa. Dakle, banke ne žive od uplata i isplata, one žive od kredita i proizvoda i tu je njihova prava zarada. Unaprjeđenjem poslovanja, razvojem Internet bankarstva i plaćanjem putem mobitela dolazimo sve više u situaciju da banke ne trebaju poslovnice kao fizička mjesta i samim time sve se centralizira. Nije ova odluka o gašenju poslovnica diljem zemlje došla preko noći i doista vjerujem da ćemo za 5 do 10 godina biti primorani svi poslovati putem interneta. To je budućnost koja se već počela dešavati. Naravno, u tom nazovimo ga prijelaznom periodu i adaptaciji na nešto drugačije, najviše trpe naši umirovljenici i tu ih apsolutno razumijem. Ista stvar je s poslovnicom FINA-e.

Volio bi da bude sasvim jasno da Općinski načelnik i Općina doista nisu mogli utjecati na odluke spomenutih poslovnih subjekata. U prvim najavama gašenja, razgovarao sam u nekoliko navrata s rukovodećim ljudima tih institucija i rečeno mi je da ne postoji apsolutno nikakav razlog niti model opstanka kako u Križu, tako i u svim općinama i gradovima u RH. I jedna i druga odluka su donesene na razini Uprave društva i to je bilo to. Nikakve pogodnosti s naše strane, pogotovo apeli za naše umirovljenike nisu urodili plodom. FINA, niti PBZ nisu društveno vlasništvo i niti jedan načelnik, gradonačelnik niti politička opcija ne može spasiti stvar. Ovo je najočigledniji primjer privatnog biznisa i kapitalizma koji funkcionira po principu ako nemate računicu stavljate ključ u bravu. Njihov kapital, njihova odluka, koliko god se mi ljutili i koliko god nam bilo krivo.

Godina je bila radna, nastavljena su brojna ulaganja, u svemu tome imali ste i podršku Ministarstava, Zagrebačke županije i EU fondova. Jeste li zadovoljni intenzitetom potpora koje ostvarujete za projekte koje prijavljujete?

Ostvarili smo značajna sredstva iz svih izvora koje ste nabrojili. Iza toga stoji rad stručnih službi, odnosno praćenje natječaja na svim nivoima, ali i prethodno planiranje u proračunu. Iskreno, neke stvari rješava i politika, kada imate već godina iskustva onda imate i drugačiji status prilikom traženja, lobiranja i otvaranja vrata. Prošao sam ovu priču od početka i sad znam kako to funkcionira. Pragmatika na prvom mjestu i sve u interesu općine, ostalo su sve priče.

Konkretno o brojkama, u 2022. od Zagrebačke županije smo dobili preko 900 tisuća kuna za ukupno 11 projekata, od razno raznih ministarstava preko 560 tisuća kuna za 2 projekta, EU fondovi -2 projekta ukupne vrijednosti preko 7,7 milijuna kuna. U iščekivanju smo ishoda još nekih natječaja do kraja ove ili početkom iduće godine. Svaka sufinancirana kuna iz drugog izvora je ušteda u vlastitom proračunu. To u ovom slučaju znači da smo Općini Križ uštedjeli preko 9 milijuna kuna i većinu tih projekata ne bi mogli samostalno započeti niti realizirati da nismo prošli na tim natječajima i javnim pozivima.

Dakle da se vratimo na pitanje, mogu biti zadovoljan, a vjerujem da su i građani što na ovakav način štedimo i njihov novac.

Kao načelnika, zasigurno Vas veseli sve veća gospodarska aktivnost u Poduzetničkoj zoni, gdje je u tijeku investicija Lidla, a uskoro se očekuje još jedna velika i značajna investicija?

Veseli činjenica da će iduće godine započeti još jedna velika, nova investicija u zoni. Radi se o udruživanju proizvođača i prerađivača jabuka koji pokrivaju najveći dio Hrvatskog tržišta i svojim proizvodima pune sve najveće trgovačke lance. Investiciju od 16 tisuća kvadrata čini objekat koji podrazumijeva hladnjaču, sortirnicu, pakirnicu i kalibrirnicu. U pitanju je najmodernija tehnologija s obnovljivim izvorima energije, a cjelokupni projekt iznosi oko 23 milijuna eura od čega im ministarstvo poljoprivrede sufinancira 70% sredstava iz EU fondova. Što se zapošljavanja tiče, u pitanju je oko 60 do 70 radnih mjesta. Naravno, kao i u slučaju LIDL-a, to sve skupa predstavlja, osim zapošljavanja i veće prihode proračuna kroz komunalnu naknadu, prirez, porez na dohodak i tako dalje.

Vjerujem da će do kraja ovog mandata ovakvih vijesti biti još, jer sve se više potencijalnih ulagača raspituje za našu zonu. Na dobrom smo putu da upravo do kraja ovog mandata postignemo naš cilj, a to je minimalna stopa nezaposlenosti.

Ove godine obilježit će se 10 godina otkako ste preuzeli upravljanje Općinom Križ, jeste li zadovoljni promjenama koje ste napravili?

Promjene su evidentne iz godine u godinu. Svake godine ulažu se značajna sredstva u komunalnu, ali i ostalu infrastrukturu. Teško je sažeti 10 godina u jedan odgovor ili intervju. Uvijek može bolje, ali vjerujte da se prihodi proračuna utroše svake godine i nikad nam nije dosta za sve što planiramo. Kada netko kaže da nešto nismo napravili, to ne znači da mi to ne želimo napraviti već je uvijek stvar imamo li kapaciteta za to. Tu prije svega mislim na financije. Nebrojeno puta sam pojašnjavao da nije stvar volje i želje već je stvar mogućnosti. Ajmo biti iskreni pa reći zašto bi neki načelnik ako i malo razumije politiku i potrebe ljudi zakidao sebe i pilio si granu na kojoj sjedi. Osobno, imam u svojoj glavi razrađeno sve za idućih nekoliko godina što bih htio i na koji način. Jednog dana, ako ostvarim većinu toga što sam zacrtao, onda drage volje se zahvaljujem na povjerenju i prepuštam ovaj posao nekom drugom.

U svome tome imali ste i podršku svojih suradnika, kao i Općinskog vijeća, a na kraju su to uvijek znali honorirati i vaši mještani, koji su vas tri puta birali za načelnika, posljednji puta u svibnju 2021.

Hvala im na povjerenju treći puta zaredom. Doista, koliko je čast toliko je i obaveza opravdati isto. Do sada nitko u povijesti naše Općine nije bio toliko puta biran tako da sam stvarno počašćen. Iz svega što ovaj posao predstavlja još uvijek pronalazim zadovoljštinu i smisao u tome. Istina, dužnost je takva da 24 sata predstavljate funkciju, ne možete reći da ste načelnik od 7 do 15 sati pa nakon toga niste. U toj mjeri je specifičan posao i zna ponekad biti i naporan te itekako izazovan ali kao što rekoh, dok god me veseli, raditi ću ga i dalje. Prema mandatu dakle, najmanje do 2025.

Između ostaloga, Vi ste i vijećnik u Skupštini Zagrebačke županije, kako gledate na rad u predstavničkom tijelu Zagrebačke županije?

Pored toga što sam vijećnik u Skupštini, ujedno sam i predsjednik Kluba stranke Fokus. Ima nas ukupno 6 vijećnika i predstavljamo oporbu međutim pokušavamo biti konstruktivna oporba i nismo pošto poto protiv. U svim aktivnostima i inicijativama što provodi vlast u Zagrebačkoj županiji za dobrobit svih žitelja, dajemo podršku. Ponosan sam jer naš tim čine svi mladi ljudi koji su dokazani u svojim poslovima i sredinama i imaju što za reći u kreiranju županijske politike. U sastavu Zagrebačke županije postoje 34 jedinice lokalne samouprave, odnosno 9 gradova i 25 općina i Zagrebačka županija po fiskalnim kapacitetima, ali i indexu razvijenosti spada u vrh županija Republike Hrvatske.

S obzirom na to da smo pratili lokalne izbore 2021. kako za općine i gradove tako i za županiju, da li je istina da ste bili opcija za predsjednika županijske skupštine?

Očito imate dobre informacije i odgovor je potvrdan. Naime nitko nije imao većinu nakon izbora i trebala se formirati na konstituirajućoj skupštini. Prva i druga su neslavno propale u pokušaju konstituiranja. Ostala je treća i posljednja nakon koje po zakonu ako se ne konstituira i ne izabere predsjednik skupštine, idu ponovljeni izbori. Tada se formirala većina iz oporbenih redova, dakle stranke Fokus, Domovinski pokret, SDP, Most i HSS. Te sve stranke su bile spremne podržati mene za predsjednika Skupštine Zagrebačke županije i manje, više je sve bilo dogovoreno. Kako to u politici često biva, dogovor je izvrgnuo HSS koji se priklonio danas vladajućima i njihova kandidatkinja iz redova vijećnika izglasana je za predsjednicu Skupštine. Da smo ostali pri dogovoru, danas bi Općina Križ imala drugog čovjeka županije. Bilo je blizu.

Kakvi su planovi za 2023. godinu?

Planova je jako puno, nadam se da ćemo ostvariti većinu od planiranog. Asfaltiranje cesta, izgradnja i sanacija nogostupa i biciklističkih staza, sanacije društvenih domova, izgradnja dječjih igrališta, sanacije klizišta, uređenje parkova i zelenih površina, prolazak na EU fondovima za neke projekte, priprema projektno tehničke dokumentacije za 2024.godinu. Godina će biti poprilično dinamična i izazovna, nadamo se samo da će se stanje na tržištu općenito normalizirati jer smo svjedoci nebrojenih globalnih faktora na koje ne možete utjecati, a direktno utječu na poslovanje.

Da odmah i iskoristim nešto što se mojih osobnih planova tiče. Naime, Marko Magdić ne ide za direktora u LIDL niti za direktora banke. Ovakvih dezinformacija i spinova ima svakodnevno pa je ovo možda dobra prilika da demantiram i ovu. Dakle, nemam takvih ambicija i želja, niti me je itko to tražio, niti sam se ja nudio. Uostalom, tko ne vjeruje neka zapamti ovo pa će se uvjeriti i sam kada dođe vrijeme. Također, zamolio bih sve bez obzira jesu li u pitanju samo dušebrižnici ili pojedinci iz oporbe da se ne bave plasiranjem takvih dezinformacija jer ću biti primoran potražiti pravnu pomoć u okviru zakonskih mogućnosti za što vjerujem da nikome ne treba. Ovo je kao što sam već rekao postalo učestalo i pretjerano pa se nadam da će i prestati, a građani će nadam se nakon već nebrojenih takvih dezinformacija shvatiti što sam i ja naučio -nije bitno što se priča nego tko priča.

Posljednjih godinu dana sve se više govori o spajanju pa čak i ukidanju općina, kakav je Vaš stav po tom pitanju?

Kao prvo, smatram da su zakonodavac i Vlada RH napravila kozmetičke i populističke promjene u vidu nekakvih reformi lokalne samouprave. Prema mojim informacijama, Europska unija nas pomalo prisiljava na navedeno i usput nam nudi neka sredstva za to, međutim do prave reforme još nije došlo. Ukinuti nekom broj vijećnika i zamjenika u svim općinama te nekim manjim gradovima ne znači ništa. Ovako ionako naknada vijećnicima kao i do jučer plaća zamjenika ide na teret lokalnih proračuna, a ne države. Istovremeno, za iste te vijećnike, a pogotovo zamjenike, plaća se i neki bruto iznos, a taj bruto iznos pripada državi i slijeva se u državni proračun. Prema tome u tom pogledu, država samu sebe zakida, a govori o nekoj reformi.

Što se tiče spajanja odnosno ukidanja općina i gradova, moje mišljenje je da se one jedinice lokalne samouprave koje nisu održive, treba zaista teritorijalno pripojiti jer ovako nemaju smisla. Općina Križ prema dodijeljenom indeksu razvijenosti kao i proračunu, odnosno financijskim kapacitetima sigurno ne spada u tu kategoriju. Uzmimo samo za primjer našu Zagrebačku županiju koja broji 25 općina. Unutar nje, Općina Križ spada u sam vrh i po broju stanovnika, broju naselja, prihodima proračuna, broju kilometara i kvadrata infrastrukture i tako dalje. Imate zaista veliki broj općina po Slavoniji, Lici, Dalmaciji i otocima koji ne uspijevaju pokriti ni hladni pogon. To vam je statistika koja je provjerljiva.

Također, kada nam se svima desi slučaj FINA i PBZ, onda ljudi krenu s pričama da smo zadnja rupa na sviralu, da nas treba ukinuti i sve slično na tu temu. Pored podataka koje sam naveo, imam potrebu upitati sve nas da li stvarno mislimo da će našim prihodima netko treći upravljati marom dobroga gospodara. Da li mi sami želimo da nam cijene komunalne naknade i doprinosa, cijenu vrtića, prireza i ostalih poreza, održavanja cesta, društvenih domova i općenito život kreira netko treći. Jesmo li voljni riskirati da nam sva ta pitanja netko drugi rješava. Hoće li netko iz nekog sela u Općini Križ moći doći kod nekog službenika i gradonačelnika nekog grada kojem se pripojimo, da mu se uopće požali na problem u tamo nekom Johovcu, Bunjanima, Obedišću ili bilo kojem drugom naselju? Pazite, vama s ukidanjem nečega i pripajanjem nekoj drugoj lokalnoj samoupravi ne prestaju problemi niti se ukida teritorij koji postoji sada. Što ima veze kako se ta lokalna samouprava sada zove, a sutra će potpasti pod neku drugu. Ovako barem kada smo „svoji“ imamo priliku između sebe birati one za koje smatramo da nas mogu voditi i predstavljati.

Osobno smatram da i nisam načelnik općine ne želim pomisliti da na idućim lokalnim izborima biram osobu iz neke druge sredine, a koja će svima nama ovdje krojiti sudbinu i trošiti naš novac negdje drugdje. Da li smo imali prije 30 i više godina primjer gdje smo bili pod bivšom Općinom Ivanić. Želimo li ponovo tako pa da za svaku sitnicu moramo nekoga tamo pitati i moliti? Ja ne bih. Kada nam nešto nije po volji, a ne možemo utjecati na to, onda reagiramo impulzivno. I za kraj ove teme, a čitatelju na razmišljanje, evo najbolji primjer spomenutog. Sada nam se u poduzetničkoj zoni dešava investicija od skoro 100 milijuna eura. Općini Križ nakon završetka izgradnje sjeda od komunalnog doprinosa preko 11 milijuna kuna na žiro račun. Što ako se pripojimo nekome jer nas ne treba, tko je taj tko će tim sredstvima raspolagati i gdje će na kraju biti utrošen taj novac. Možda nijedna kuna, odnosno euro neće biti uložena na području naše zajednice i nijedan naš stanovnik neće od toga imati koristi. Iskreno, koliko god i meni bilo krivo zbog zatvaranja navedenih poslovnica, ja bih radije ipak još dva Lidla s ukupno 200 radnih mjesta i 20 milijuna od komunalnog doprinosa nego još jednu Finu ili banku. To je moj zaključak na ovu temu.