Mačja demencija otkriva tajne Alzheimerove bolesti
Mačke razvijaju demenciju na sličan način kao i ljudi s Alzheimerovom bolešću, što budi nadu u znanstveni proboj, kažu znanstvenici.
Stručnjaci sa Sveučilišta u Edinburghu proveli su obdukciju mozga 25 mačaka koje su za života imale simptome demencije, uključujući zbunjenost, poremećaj sna i pojačano oglašavanje. Otkrili su nakupljanje amiloid-beta proteina, otrovnog proteina i jednog od glavnih obilježja Alzheimerove bolesti.
Otkriće su znanstvenici opisali kao “savršeni prirodni model za Alzheimerovu bolest”, vjerujući da će im pomoći u istraživanju novih tretmana za ljude.
Ovo otkriće kod mačaka moglo bi pomoći u boljem razumijevanju procesa
Dr. Robert McGeachan, voditelj istraživanja s Kraljevskog veterinarskog fakulteta pri Sveučilištu u Edinburghu, rekao je:
– Demencija je razorna bolest – bez obzira pogađa li ljude, mačke ili pse. Naši nalazi ističu upečatljive sličnosti između mačje demencije i Alzheimerove bolesti kod ljudi. To otvara vrata istraživanju može li novi obećavajući tretman za Alzheimerovu bolest kod ljudi pomoći i našim starijim ljubimcima.
Mikroskopske snimke starijih mačaka koje su ranije pokazivale simptome mačje demencije otkrile su nakupljanje amiloid-beta proteina unutar sinapsi – spojeva moždanih stanica.
Sinapse omogućuju protok poruka između moždanih stanica, a njihov gubitak uzrokuje smanjenje pamćenja i sposobnosti razmišljanja kod ljudi s Alzheimerovom bolešću. Tim vjeruje da bi ovo otkriće kod mačaka moglo pomoći u boljem razumijevanju procesa, nudeći vrijedan model za proučavanje demencije kod ljudi.
Prije su istraživači proučavali genetski modificirane glodavce, iako ta vrsta prirodno ne obolijeva od demencije.
– Budući da mačke prirodno razvijaju ove promjene u mozgu, one bi mogle ponuditi i točniji model bolesti od tradicionalnih laboratorijskih životinja, što bi na kraju koristilo i njima i njihovim skrbnicima, rekao je dr. McGeachan.
Hoće li ovo istraživanje koristiti mačkama?
Istraživači su pronašli dokaze da potpornu staničnu mrežu mozga – zvanu astrociti i mikroglija – zahvaćene sinapse doslovno “proždiru”. Taj je proces poznat kao sinaptičko obrezivanje, važan tijekom razvoja mozga, ali doprinosi razvoju demencije.
Profesorica Danielle Gunn-Moore, stručnjakinja za mačju medicinu na veterinarskom fakultetu, rekla je da bi otkriće moglo pomoći i u razumijevanju i upravljanju mačjom demencijom.
– Mačja je demencija izuzetno uznemirujuća i za mačku i za njenog čovjeka. Upravo provođenjem ovakvih istraživanja razumjet ćemo kako ih najbolje liječiti. To će biti prekrasno i za mačke, i za njihove vlasnike, i za ljude s Alzheimerovom bolešću te njihove voljene, rekla je.
Studija, koju su financirali Wellcome i UK Dementia Research Institute, objavljena je u časopisu European Journal of Neuroscience, a uključivala je znanstvenike sa sveučilišta u Edinburghu i Kaliforniji, Instituta za istraživanje demencije UK-a i Škotskog instituta za znanosti o mozgu, prenosi N1.
