Lovrić: Zagreb je u rukama amatera. Deseci milijuna eura namijenjenih obnovi bačeni su u vjetar

Na petu godišnjicu potresa, želim podsjetiti na veliki potres 1880. Bio je jačine 6,3 Richtera, isti kao i petrinjski, no obnova je trajala samo godinu dana! U Zagreb je doveden Hermann Bollé iz Kölna koji je izgradio niz prepoznatljivih zgrada, među njima i Školu primijenjene umjetnosti. Pet godina nakon zadnjeg potresa, grad još uvijek nije započeo njezinu obnovu, podsjetio je arhitekt Otto Barić.

Zagreb propustio veliku šansu da upravlja procesom

Protupotresna konstrukcijska obnova privatnih zgrada, dodaje, prepuštena je stihiji, a dogradonačelnik Luka Korlaet prije nekoliko je dana izjavio da sve vodi država, a grad samo ispunjava svoju financijsku obavezu od 20 posto. Realnost je da je u Donjem gradu obnovljeno svega 25 posto najkritičnijih zgrada što znači da će ovim tempom sve trajati još najmanje 10 do 15 godina.

– Zagreb je tako propustio veliku šansu da kontrolira proces i nadogradi ga organizacijski i s vizijom, no aktualna gradska vlast to nije u stanju napraviti. Plavi Grad kompletno će promijeniti pristup obnovi, postaviti organizacijsku shemu realizacije te omogućiti bolju i sustavnu obnovu kao i aktivaciju potencijala praznih tavana i mansardi. Grad mora biti aktivni čimbenik tog procesa, a ne samo platiša. To se mora promijeniti, a mi to sigurno znamo za razliku od ekipe koja je gradilišta do dolaska na vlast gledala samo prosvjedujući vezana uz ogradu s vanjske strane – navodi Barić.

Zagreb će se još 20 godina gušiti u prašini

Ako na vlast u Zagrebu ne dođe suvisla opcija, Zagreb će se još 20 godina gušiti u prašini s gradilišta, smatra i Ivica Lovrić. U prvim mjesecima nakon obnove kao pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje on je, kaže, učinio sve što se moglo u datim okolnostima.

– U Zagrebačkom potresu oštećeno je je 175 škola i vrtića, a u petrinjskom je stradala i škola u Donjem Dragonošcu. U prvih šest mjeseci nakon potresa, do 1. rujna 2020. obnovili smo 162 škole i vrtića. Svi troškovi od oko 27 milijuna eura plaćeni su iz proračuna, a sredstva iz Fonda solidarnosti na račun Grada sjela su u ljeto 2021. kada je vlast preuzela platforma Možemo!” – prisjetio se Lovrić.

Kao pročelnik, započeo je i obnovu preostalih 14 teško oštećenih objekata. Na njih 12 ugovorio je radove, dok je za Plesnu školu Silvije Hercigonje u Zagorskoj te za OŠ Donji Dragonožec započeo obnovu, dodaje.

– Od tih 12, možemovci su radove završili na njih devet. Obnova traje na 1. Ekonomskoj školi, dok se na četiri objekta uključujući Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn, Baletnu i Plesnu školu te OŠ Donji Dragonožec, ne radi ništa! Na dijelu teško oštećenih škola, Tomašević je raskinuo radove s izvođačima, mijenjao troškovnike i unosio znatno skuplje materijale što je produljilo i poskupilo njihovu obnovu – upozorava Lovrić.

Radovi skuplji 9 milijuna eura

Kao primjer navodi Prvu ekonomsku školu gdje su prema ugovoru koji je potpisao, radovi trebali trajati do prosinca 2021. dok je projekt trebao koštati devet milijuna eura. Radovi ondje još uvijek nisu gotovi, a prema novom Tomaševićevom ugovoru, radovi će biti najmanje devet milijuna eura skuplji.

– Slično je i s gornjogradskom, VI. gimnazijom. Radovi su trebali biti gotovi najkasnije u rujnu 2022. a projekt je trebao koštati 11 milijuna eura. Tomašević je po dolasku na vlast sklopio novi ugovor, radovi su trajali više od dvije dvije godine duže, a sve je koštalo 23 milijuna eura, odnosno više nego dvostruko više. Za gimnaziju Tituš Brezovački imali smo ugovore do rujna 2021., završeni su s dvije godine zakašnjenja, a koštali su 12 milijuna više no što sam ugovorio – navodi Lovrić.

Zagreb je u rukama amatera

Samo na obnovi škola, zaključuje Lovrić, Tomašević je prouzročio štetu od 30 milijuna eura, a propalo je i osiguranih 60 milijuna eura za obnovu vodovodnih i kanalizacijskih cijevi oštećenih u potresu. Rezultat je taj da je gubitak vode iz zagrebačkih cijevi s 44 posto porastao na gotovo 60 posto.

– Zagreb je u rukama amatera koji nisu u stanju u jednoj ulici organizirati redovni odvoz smeća, a kamoli upravljati velikim projektima. Vrijeme je da se 18. svibnja to promijeni te da vlast u gradu preuzmu ljudi s kompetencijama i iskustvom. Za razliku od možemovaca, Plavi grad ima rješenja, a ne izgovore – ističe Lovrić.